Učitava se...

Astronomija

Sunce, Mesec, planete i zvezde objašnjeni redom: šta vidimo na nebu i zašto se to događa

Neutronske zvezde i crne rupe

Ostaci masivnih zvezda

Posle supernove ostaje neutronska zvezda ili crna rupa. Iz crne rupe ne izlazi ni svetlost.
20 km
Neutronska zvezda
3 km
Horizont Sunca

Rakov pulsar

Pulsar se okrene oko 30 puta u sekundi: za minut 30 × 60 = 1800, a za sat 1800 × 60 = 108 000 puta.
30
U sekundi
1800
U minutu

Probaj pre otvaranja rešenja

Koliki je poluprečnik horizonta događaja crne rupe mase 5 Sunaca?
10
Zadataka
✓
Postupci

Šta ostaje kad masivna zvezda eksplodira

1. Ostaci masivnih zvezda

U ovoj lekciji saznaćeš šta ostaje posle eksplozije masivne zvezde: neutronska zvezda ili crna rupa. Videćeš koliko su ta tela gusta i kako ih astronomi pronalaze, iako se crna rupa ne može videti.

Zvezda sa više od oko 8 masa Sunca na kraju života ostane bez goriva u jezgru. Jezgro se za manje od sekunde uruši, a spoljni slojevi eksplodiraju kao supernova. Šta će ostati, zavisi od mase: ako je zvezda bila blizu te granice, ostaje neutronska zvezda, a ako je imala oko 20 ili više masa Sunca, jezgro se uruši u crnu rupu.

Kako zvezde stižu do tog kraja, pročitaj u lekciji Život zvezda.

2. Neutronska zvezda

Neutronska zvezda

Neutronska zvezda je veoma gust ostatak jezgra masivne zvezde posle eksplozije supernove. Sastoji se gotovo samo od neutrona, čestica bez naelektrisanja. Prečnik joj je oko 20 km, a masa veća od Sunčeve, otprilike od 1,4 do 3 mase Sunca.

Zamisli da celo Sunce, pa još malo, stane u loptu široku kao veći grad. Zato je materija neutronske zvezde neverovatno gusta: jedna kašičica (5 mililitara) imala bi masu od oko 5 × 10¹² kg. Postojanje takvih zvezda predvideli su Valter Bade i Fric Cviki 1933. godine, a prve su otkrivene 1967.

Rešen primer: kašičica neutronske zvezde

Kašičica materije neutronske zvezde ima masu oko 5 × 10¹² kg. Koliko je to tona? Koliko kamiona nosivosti 10 t bi trebalo da je prevezu?

  1. Pretvori u tone. 1 t = 1000 kg, pa je 5 × 10¹² kg : 1000 = 5 × 10⁹ t, odnosno 5 milijardi tona.
  2. Podeli nosivošću kamiona. 5 000 000 000 t : 10 t = 500 000 000 kamiona.
  3. Odgovor. Trebalo bi oko 500 miliona kamiona.
  4. Proveri. 500 000 000 × 10 t = 5 000 000 000 t, a to je 5 × 10¹² kg.

Rešen primer: Sunce prema neutronskoj zvezdi

Prečnik Sunca je oko 1 390 000 km, a prečnik neutronske zvezde oko 20 km. Koliko je puta Sunce šire?

  1. Podeli prečnike. 1 390 000 km : 20 km = 69 500.
  2. Zaokruži. Sunce je oko 70 000 puta šire.
  3. Proveri. 70 000 × 20 km = 1 400 000 km, što je približno prečnik Sunca.

3. Pulsari: svetionici svemira

Kada se veliko jezgro zvezde sabije u malu loptu, ono počne da se okreće sve brže, kao klizač koji priljubi ruke uz telo. Zato se mlade neutronske zvezde okreću i po više stotina puta u sekundi.

Pulsar

Pulsar je neutronska zvezda koja se brzo okreće i šalje dva uska snopa zračenja. Kad snop pređe preko Zemlje, mi primimo kratak impuls, kao kad nas obasja svetlo svetionika. Prvi pulsar otkrili su Džoselin Bel i Entoni Hjuiš 1967. godine.

Neutronska zvezda koja se okreće i šalje dva snopa zračenja, a na Zemlju stižu pravilni impulsi
Snop se okreće zajedno sa zvezdom, pa do Zemlje stižu pravilni impulsi (nije u razmeri)

U središtu Rakove magline, ostatka supernove viđene 1054. godine, nalazi se pulsar koji se okrene oko 30 puta u sekundi. Najbrža poznata neutronska zvezda okrene se 716 puta u sekundi.

Rešen primer: Rakov pulsar

Rakov pulsar se okrene oko 30 puta u sekundi. Koliko puta se okrene za jedan minut, a koliko za jedan sat?

  1. Za minut. 1 min = 60 s, pa je 30 × 60 = 1800 okretaja.
  2. Za sat. 1 h = 60 min, pa je 1800 × 60 = 108 000 okretaja.
  3. Proveri. 1 h = 3600 s, a 30 × 3600 = 108 000, isti rezultat.

4. Crna rupa

Baci loptu uvis: ona se uspori i vrati. Da bi telo zauvek napustilo Zemlju, moralo bi da krene brzinom od oko 11,2 km/s. Što je telo gušće i masivnije, ta brzina je veća. Kod neutronske zvezde iznosi oko 100 000 km/s, trećinu brzine svetlosti.

Šta ako bi ta brzina bila veća od brzine svetlosti, oko 300 000 km/s? Tada ne bi mogla da pobegne ni svetlost. Takvo telo je crna rupa.

Crna rupa

Crna rupa je oblast prostora u kojoj je gravitacija toliko jaka da iz nje ne može da izađe ništa, pa ni svetlost. Nastaje kada se jezgro veoma masivne zvezde uruši na kraju života. Granica crne rupe zove se horizont događaja: ono što je pređe, više se ne vraća.

Crna rupa okružena usijanim diskom gasa, sa označenim horizontom događaja
Horizont događaja nije čvrsta površina, nego granica iza koje ništa ne izlazi

Veličina horizonta zavisi od mase. Kada bi se Sunce sabilo u crnu rupu, njen horizont bi imao poluprečnik od samo oko 3 km. Crna rupa dva puta veće mase imala bi dva puta veći horizont.

Rešen primer: koliki je horizont

Horizont događaja ima poluprečnik oko 3 km za svaku masu Sunca. Koliki je za crnu rupu od 10 masa Sunca, a koliki za Strelac A*, crnu rupu u središtu naše galaksije, od oko 4 miliona masa Sunca?

  1. Deset masa Sunca. 10 × 3 km = 30 km.
  2. Strelac A*. 4 000 000 × 3 km = 12 000 000 km, odnosno oko 12 miliona km.
  3. Uporedi sa Suncem. Poluprečnik Sunca je oko 695 700 km, pa je 12 000 000 : 695 700 ≈ 17.
  4. Proveri smisao. Masa od 4 miliona Sunaca nalazi se unutar granice samo oko 17 puta veće od poluprečnika Sunca. Zato je gravitacija tu tako jaka.

5. Kako se vidi nešto što ne svetli

Crna rupa ne zrači i ne odbija svetlost, pa je teleskop ne vidi direktno. Astronomi je pronalaze po tome šta radi okolini:

  • Usijani gas. Gas koji kruži oko crne rupe zagreje se i zrači, i u rendgenskim zracima.
  • Zvezde u orbiti. Astronomi su godinama pratili zvezde oko središta Mlečnog puta i iz njihovog kretanja izračunali masu nevidljivog tela: oko 4 miliona masa Sunca. Za to otkriće dodeljena je Nobelova nagrada 2020. godine.
  • Slika senke. Mreža radio-teleskopa Event Horizon Telescope objavila je 2019. prvu sliku okoline crne rupe, u središtu galaksije M87. Slika Strelca A* objavljena je 2022.

Najbliža poznata crna rupa, Gaia BH1, udaljena je oko 1500 svetlosnih godina. Strelac A* je od nas udaljen oko 26 000 svetlosnih godina.

Rešen primer: put svetlosti iz središta galaksije

Strelac A* je udaljen oko 26 000 svetlosnih godina. Koliko je to kilometara? Svetlosna godina je oko 9,46 × 10¹² km.

  1. Pomnoži. 26 000 × 9,46 × 10¹² km = 245 960 × 10¹² km.
  2. Zapiši sa stepenom. 245 960 × 10¹² km ≈ 2,46 × 10¹⁷ km.
  3. Vreme putovanja. Svetlost putuje oko 26 000 godina, pa gas oko Strelca A* vidimo kakav je bio pre 26 000 godina.
  4. Proveri. 2,5 × 10⁴ × 10 × 10¹² = 2,5 × 10¹⁷, blizu dobijenog rezultata.

6. Tipične zablude o crnim rupama

✕

Crna rupa usisava sve

  • Crna rupa radi kao kosmički usisivač.
  • Ako bi Sunce postalo crna rupa, Zemlja bi bila uvučena.
✓

Izdaleka privlači kao svako telo

  • Sa dovoljne udaljenosti crna rupa privlači isto kao svako drugo telo iste mase.
  • Kad bi Sunce zamenila crna rupa iste mase, planete bi ostale na svojim putanjama, samo bi bilo mnogo hladnije.

Druga česta zabluda je da će Sunce jednog dana postati crna rupa. Neće: Sunce ima premalu masu čak i za supernovu. Završiće kao beli patuljak.

7. Ukratko

  • Posle supernove masivne zvezde ostaje neutronska zvezda ili, kod najmasivnijih, crna rupa.
  • Neutronska zvezda ima prečnik oko 20 km i masu veću od Sunčeve; kašičica njene materije ima masu oko 5 milijardi tona.
  • Pulsar je neutronska zvezda koja se brzo okreće i šalje snopove zračenja, kao svetionik.
  • Iz crne rupe ne izlazi ništa, ni svetlost; njena granica je horizont događaja, oko 3 km za svaku masu Sunca.
  • Crne rupe se otkrivaju po usijanom gasu i po kretanju zvezda oko njih.

Pojmove iz ove lekcije potraži i u rečniku astronomije, a o središtu naše galaksije pročitaj u lekciji Mlečni put.

8. Zadaci za vežbu

  1. Najbrža poznata neutronska zvezda okrene se 716 puta u sekundi. Koliko puta se okrene za jedan minut?
  2. Kašičica od 5 mililitara materije neutronske zvezde ima masu oko 5 milijardi tona. Kolika je masa jednog mililitra?
  3. Biciklista vozi brzinom 20 km/h. Za koliko vremena bi prešao put dug koliko prečnik neutronske zvezde, oko 20 km?
  4. Koliki je poluprečnik horizonta događaja crne rupe mase 5 Sunaca?
  5. Crnu rupu ne možemo da vidimo. Objasni kako ipak znamo da postoji.
  6. Šta bi se dogodilo sa Zemljinom putanjom kada bi Sunce zamenila crna rupa iste mase? Objasni.
  7. Koliko je kilometara udaljen Strelac A*, ako je udaljen oko 26 000 svetlosnih godina? Zaokruži na jednu decimalu.
  8. Najbliža poznata crna rupa udaljena je oko 1500 svetlosnih godina. Koliko godina bi do nje putovala letelica koja bi išla desetinom brzine svetlosti?
  9. Sa Zemlje telo mora da krene brzinom od oko 11,2 km/s da bi je zauvek napustilo, a sa neutronske zvezde oko 100 000 km/s. Koliko je puta druga brzina veća?
  10. Horizont događaja Strelca A* ima poluprečnik oko 12 miliona km. Koliko je to astronomskih jedinica (1 AJ ≈ 150 miliona km)?
✓Rešenja10 zadataka
  1. 716 × 60 = 42 960 okretaja za minut.
  2. 5 milijardi tona : 5 = 1 milijarda tona po mililitru.
  3. t = 20 km : 20 km/h = 1 h.
  4. 5 × 3 km = 15 km.
  5. Gas koji kruži oko crne rupe zagreje se i zrači, a zvezde oko nje kreću se kao da kruže oko veoma masivnog nevidljivog tela. Iz njihovog kretanja izračunava se masa crne rupe.
  6. Zemlja bi ostala na istoj putanji, jer izdaleka crna rupa privlači kao svako telo iste mase. Bilo bi samo mnogo hladnije, jer crna rupa ne bi sijala.
  7. 26 000 × 9,46 × 10¹² km = 245 960 × 10¹² km ≈ 2,5 × 10¹⁷ km.
  8. Svetlosti treba oko 1500 godina, a letelici deset puta sporijoj 1500 × 10 = 15 000 godina.
  9. 100 000 : 11,2 ≈ 8929, odnosno oko 9000 puta.
  10. 12 miliona km : 150 miliona km = 0,08 AJ.

Sve lekcije

Prijava i Registracija

Prijavite se ili otvorite nalog za brz, siguran i jednostavan pristup vašem profilu i dodatnim sadržajima sajta.
Brza prijava i jednostavna registracija omogućavaju vam siguran i lak pristup vašem profilu.

Registracijom na našem sajtu prihvatate naše Uslove i Pravila korišćenja.