Jedna sila drži ceo Sunčev sistem
1. Gravitacija: sila koja privlači
U ovoj lekciji saznaješ zašto planete kruže oko Sunca i kako to opisuju tri Keplerova zakona. Naučićeš da računaš težinu na drugim planetama i vreme obilaska planete pomoću formule T² = a³.
Ispustiš li loptu, ona padne. Zemlja je privlači. Ista sila drži Mesec da kruži oko Zemlje, a Zemlju i ostale planete da kruže oko Sunca. Prvi je to shvatio Isak Njutn, koji je zakon gravitacije objavio 1687. godine.
Gravitacija
Gravitacija je privlačna sila kojom svako telo privlači svako drugo telo. Sila je veća što su mase tela veće, a manja što su tela dalje: kad se rastojanje poveća dva puta, sila postane 2 × 2 = 4 puta manja. Kaže se da je sila obrnuto srazmerna kvadratu rastojanja.
Zašto ne osećaš kako te privlači drug iz klupe? Zato što su vaše mase male, pa je i sila sićušna. Primetna je tek kad je bar jedno telo ogromno, kao Zemlja ili Sunce. Silu kojom Zemlja privlači tela na sebi zovemo težina, o čemu više piše u lekciji fizike Težina i sila teže.
2. Gravitacija slabi sa udaljenošću
Rastojanje se meri od središta Zemlje, a ne od tla. Na površini je astronaut udaljen od središta jedan Zemljin poluprečnik, oko 6371 km.
Rešen primer: astronaut daleko od Zemlje
Na površini Zemlje astronaut ima težinu 600 N. Kolika bi bila sila teže na njega na visini od 6371 km iznad tla? A na dvostruko većoj visini?
- Rastojanje od središta. 6371 km + 6371 km = 2 poluprečnika. Rastojanje je 2 puta veće.
- Sila. 2 × 2 = 4, pa je sila 600 N : 4 = 150 N.
- Dvostruka visina. Rastojanje je 3 poluprečnika, a 3 × 3 = 9, pa je sila 600 N : 9 ≈ 67 N.
- Proveri smisao. Sila brzo slabi, ali nigde ne postaje nula. Zato gravitacija Sunca dopire i do najdaljih planeta.
3. Zašto planete ne padnu na Sunce
Ako je Sunce privlači, zašto Zemlja ne padne na njega? Zato što Zemlja ima veliku brzinu u stranu. Bez gravitacije išla bi pravo i otišla u svemir. Sunce je stalno vuče ka sebi, pa ona stalno skreće. Rezultat je putanja oko Sunca.
Isto važi za Mesec oko Zemlje i za Međunarodnu svemirsku stanicu, koja leti oko 400 km iznad nas i obiđe Zemlju za oko 93 minuta. Mesec i stanica stalno „padaju” ka Zemlji, ali zbog brzine u stranu stalno je promašuju.
4. Težina na drugim planetama
Masa tela (koliko ima materije) svuda je ista. Težina zavisi od toga koliko jako te privlači telo na kome stojiš. Računa se kao na fizici: Q = m × g, gde je g ubrzanje sile teže. Na Zemlji je g ≈ 9,8 N/kg, a u zadacima uzimaš g = 10 N/kg.
| Telo | g (N/kg) | Telo | g (N/kg) |
|---|---|---|---|
| Merkur | 3,7 | Jupiter | 23,1 |
| Venera | 8,9 | Saturn | 9,0 |
| Zemlja | 9,8 | Uran | 8,7 |
| Mars | 3,7 | Neptun | 11,0 |
| Mesec | 1,6 |
Rešen primer: dete na Mesecu i na Marsu
Dete ima masu 40 kg. Kolika mu je težina na Zemlji, na Mesecu, na Marsu i na Jupiteru?
- Zemlja. Q = 40 kg × 10 N/kg = 400 N.
- Mesec. Q = 40 kg × 1,6 N/kg = 64 N.
- Mars. Q = 40 kg × 3,7 N/kg = 148 N.
- Jupiter. Q = 40 kg × 23,1 N/kg = 924 N.
- Proveri smisao. Na Mesecu je težina oko 6 puta manja (400 : 64 ≈ 6), a masa je i dalje 40 kg.
Pogrešno
- „Na Mesecu imam manju masu.”
- „U svemiru nema gravitacije, zato astronauti lebde.”
Tačno
- Masa je ista, a težina je na Mesecu oko 6 puta manja.
- Gravitacija postoji i u svemiru. Astronauti lebde jer padaju zajedno sa stanicom.
5. Prvi i drugi Keplerov zakon
Pre Njutna, nemački astronom Johan Kepler je iz veoma tačnih posmatranja planete Marsa otkrio pravila kretanja planeta. Objavio ih je između 1609. i 1619. godine. Njutn je kasnije pokazao da sva tri slede iz gravitacije.
Prvi i drugi Keplerov zakon
Prvi: planete se kreću po elipsama, a Sunce je u jednoj žiži elipse. Drugi: duž koja spaja Sunce i planetu prebriše jednake površine za jednaka vremena.
Elipsa je „spljošten krug”. Putanje planeta su elipse vrlo bliske krugu, pa se golim okom razlika ne bi primetila. Iz drugog zakona sledi nešto važno: blizu Sunca planeta mora da prelazi duži luk za isto vreme, dakle kreće se brže. Daleko od Sunca kreće se sporije. Najbliža tačka putanje zove se perihel, a najdalja afel.
Rešen primer: koliko je Zemljina putanja izdužena
Zemlja je u perihelu udaljena od Sunca 147,1 miliona km, a u afelu 152,1 miliona km. Za koliko se razlikuju te udaljenosti i koliki je to deo srednje udaljenosti od 149,6 miliona km?
- Razlika. 152,1 − 147,1 = 5,0 miliona km.
- Deo srednje udaljenosti. 5,0 : 149,6 ≈ 0,033, odnosno oko 3,3 %.
- Proveri smisao. Razlika je mala, pa je Zemljina putanja skoro krug. Ipak, u perihelu se Zemlja kreće malo brže nego u afelu.
Kod kometa je drugačije. Halejeva kometa se Suncu približi na 0,59 AJ, bliže od Venere, a udalji se na 35 AJ, dalje od Neptuna. Blizu Sunca proleti za nekoliko meseci, a daleko provede decenije.
6. Treći Keplerov zakon: T² = a³
Kepler je uporedio planete međusobno i otkrio da dalje planete imaju mnogo duže godine.
Treći Keplerov zakon
Kvadrat vremena obilaska planete srazmeran je kubu njene srednje udaljenosti od Sunca (velike poluose). Kada se vreme T meri u godinama, a udaljenost a u astronomskim jedinicama, za planete oko Sunca važi: T² = a³.
| Planeta | a (AJ) | T (godina) | a³ i T² |
|---|---|---|---|
| Merkur | 0,387 | 0,241 | 0,058 i 0,058 |
| Venera | 0,723 | 0,615 | 0,378 i 0,378 |
| Zemlja | 1 | 1 | 1 i 1 |
| Mars | 1,524 | 1,881 | 3,54 i 3,54 |
| Jupiter | 5,20 | 11,86 | 141 i 141 |
| Saturn | 9,57 | 29,4 | 877 i 866 |
Rešen primer: godina na Marsu
Mars je od Sunca udaljen 228 miliona km. Koliko traje jedna godina na Marsu?
- Pretvori u AJ. a = 228 : 149,6 ≈ 1,524 AJ.
- Izračunaj a³. 1,524 × 1,524 × 1,524 ≈ 3,54.
- Nađi T. T² = 3,54, pa je T = √3,54 ≈ 1,88 godina.
- Proveri. Mars obiđe Sunce za 687 dana, a 687 : 365,25 ≈ 1,88 godina.
Rešen primer: godina na Jupiteru
Jupiter je od Sunca udaljen oko 5,2 AJ. Koliko mu traje obilazak?
- Izračunaj a³. 5,2 × 5,2 × 5,2 ≈ 140,6.
- Nađi T. T = √140,6 ≈ 11,86 godina.
- Proveri. Jupiter obiđe Sunce za 4331 dan, a 4331 : 365,25 ≈ 11,86 godina.
Rešen primer: od godine do udaljenosti
Venera obiđe Sunce za 224,7 dana. Koliko je udaljena od Sunca?
- Pretvori u godine. T = 224,7 : 365,25 ≈ 0,615 godina.
- Izračunaj T². 0,615 × 0,615 ≈ 0,378.
- Nađi a. a³ = 0,378, pa je a = ∛0,378 ≈ 0,723 AJ (proveri: 0,723 × 0,723 × 0,723 ≈ 0,378).
- Proveri sa tabelom. 108,2 miliona km : 149,6 ≈ 0,723 AJ.
Dalje planete se kreću i sporije. Merkur juri oko 47,4 km/s, Zemlja oko 29,8 km/s, Jupiter oko 13,1 km/s, a Neptun samo oko 5,4 km/s.
Rešen primer: brzina Zemlje
Uzmi da je Zemljina putanja krug poluprečnika 149,6 miliona km, koji Zemlja obiđe za 365,25 dana. Kolika je njena brzina?
- Obim putanje. O = 2 × 3,14 × 149,6 miliona km ≈ 940 miliona km.
- Vreme u sekundama. 365,25 × 24 × 3600 s ≈ 31,56 miliona s.
- Brzina. v = 940 miliona km : 31,56 miliona s ≈ 29,8 km/s.
- Proveri. NASA za srednju brzinu Zemlje daje 29,8 km/s.
7. Ogled kod kuće: nacrtaj elipsu
Trebaju ti karton, list papira, dve rajsnadle, kanap dug oko 30 cm i olovka.
- Pripremi. Stavi papir na karton i zabodi rajsnadle oko 8 cm jednu od druge. To su žiže. Pazi na vrhove rajsnadli.
- Napravi petlju. Krajeve kanapa veži u petlju i prebaci je preko obe rajsnadle.
- Crtaj. Zategni petlju olovkom i obiđi rajsnadle, držeći kanap stalno zategnutim.
- Promeni razmak. Primakni rajsnadle na 2 cm i nacrtaj novu elipsu: skoro je krug, kao putanja Zemlje. Kad su rajsnadle jako razmaknute, elipsa je izdužena, kao putanja komete.
Sunce bi bilo na mestu jedne rajsnadle, a ne u sredini elipse. To kaže prvi Keplerov zakon.
8. Ukratko
- Gravitacija je privlačenje svih tela. Veća je kod većih masa i slabi sa kvadratom rastojanja.
- Planete kruže jer imaju brzinu u stranu, a Sunce ih stalno privlači.
- Težina je Q = m × g i zavisi od planete. Masa je svuda ista.
- Planete se kreću po elipsama sa Suncem u žiži, brže kad su bliže Suncu.
- T² = a³ (T u godinama, a u AJ): dalje planete imaju duže godine.
O planetama više saznaješ u lekcijama oblasti Sunčev sistem i u rečniku astronomije.
9. Zadaci za vežbu
- Šta je gravitacija i od čega zavisi njena jačina?
- Koliko puta slabija postaje sila gravitacije kad se rastojanje poveća 2 puta? A 4 puta?
- Telo ima masu 50 kg. Kolika mu je težina na Zemlji (g = 10 N/kg), a kolika na Mesecu?
- Na kojoj planeti iz tabele bi to telo od 50 kg bilo najteže? Kolika bi mu bila težina?
- Objasni zašto Mesec ne padne na Zemlju, iako ga ona privlači.
- Zemlja je od Sunca udaljena između 147,1 i 152,1 miliona km. Kada se kreće brže? Objasni pomoću drugog Keplerovog zakona.
- Uran je od Sunca udaljen oko 19,2 AJ. Koliko godina traje njegov obilazak?
- Neptun obiđe Sunce za oko 164 godine. Koliko je udaljen od Sunca u AJ?
- Zemlja se oko Sunca kreće brzinom oko 29,8 km/s. Koliko kilometara pređe za jedan sat?
- Međunarodna svemirska stanica leti oko 400 km iznad tla. Koliki je deo težine sa površine tamo, ako uzmeš poluprečnik Zemlje 6371 km? Zašto onda astronauti lebde?
- Halejeva kometa ima srednju udaljenost od Sunca 17,74 AJ. Koliko godina traje njen obilazak?
✓Rešenja11 zadataka
- Gravitacija je privlačna sila između svih tela. Veća je što su mase veće, a manja što su tela dalje jedno od drugog.
- Za 2 puta veće rastojanje: 2 × 2 = 4 puta slabija. Za 4 puta veće: 4 × 4 = 16 puta slabija.
- Zemlja: Q = 50 kg × 10 N/kg = 500 N. Mesec: Q = 50 kg × 1,6 N/kg = 80 N.
- Na Jupiteru, gde je g najveće (23,1 N/kg): Q = 50 kg × 23,1 N/kg = 1155 N.
- Mesec ima veliku brzinu u stranu. Zemlja ga stalno privlači i skreće mu pravac, ali ga zbog te brzine ne povuče na sebe. Mesec stalno „pada” oko Zemlje.
- Brže se kreće kad je bliže Suncu, na 147,1 miliona km (u perihelu). Duž Sunce i Zemlja za isto vreme prebriše jednake površine, a kad je duž kraća, Zemlja mora da pređe duži luk.
- a³ = 19,2 × 19,2 × 19,2 ≈ 7078, pa je T = √7078 ≈ 84 godine.
- T² = 164 × 164 = 26 896, pa je a = ∛26 896 ≈ 30 AJ (proveri: 30 × 30 × 30 = 27 000).
- 1 h = 3600 s, pa je put 29,8 km/s × 3600 s = 107 280 km, oko 107 000 km.
- Rastojanje od središta je 6371 km + 400 km = 6771 km. Sila je manja za kvadrat odnosa: (6371 : 6771)² ≈ 0,89, dakle tamo je težina oko 89 % one na površini. Astronauti lebde jer stanica i oni zajedno stalno padaju oko Zemlje, istim ubrzanjem, pa ih pod ništa ne pritiska.
- a³ = 17,74 × 17,74 × 17,74 ≈ 5583, pa je T = √5583 ≈ 74,7 godina.




