Učitava se...

Astronomija

Sunce, Mesec, planete i zvezde objašnjeni redom: šta vidimo na nebu i zašto se to događa

Ljudi u svemiru

Bestežinsko stanje

Astronaut lebdi jer slobodno pada zajedno sa stanicom, a ne zato što nema sile teže.
1961
Gagarin
1969
Mesec

Razgovor sa Mesecom

Signal do Meseca: 384 400 km : 300 000 km/s ≈ 1,28 s. Pitanje i odgovor: 2 × 1,28 s ≈ 2,6 s.
1,28 s
Do Meseca
2,6 s
Odgovor

Probaj pre otvaranja rešenja

Leonov je u otvorenom svemiru proveo 12 minuta i 9 sekundi. Koliko je to sekundi?
11
Zadataka
✓
Postupci

Od jednog kruga oko Zemlje do koraka po Mesecu

1. Prvi putnici: životinje

U ovoj lekciji saznaješ ko su bili prvi ljudi u svemiru, kako su astronauti stigli do Meseca i kako se danas živi na Međunarodnoj svemirskoj stanici. Naučićeš i zašto astronauti lebde, iako na njih deluje sila teže.

Pre ljudi u svemir su poslate životinje, da bi se videlo da li živo biće može da preživi lansiranje i boravak van Zemlje. Kuca Lajka, lutalica sa ulica Moskve, poletela je 3. novembra 1957. godine u letelici Sputnjik 2. Bila je prva životinja koja je obišla Zemlju u putanji, ali se sa tog leta nije vratila.

Vremenska linija od 1957. do 2026: Lajka, Gagarin, Tereškova, Leonov, Apolo 11, Apolo 17, stalna posada na Međunarodnoj svemirskoj stanici i Artemis II
Najvažniji koraci ljudi u svemiru

2. Jurij Gagarin: prvi čovek u svemiru

Sovjetski pilot Jurij Gagarin poleteo je 12. aprila 1961. godine u letelici Vostok 1. Jednom je obišao Zemlju i spustio se nazad. Bio je prvi čovek koji je postigao brzinu potrebnu za kruženje oko Zemlje i obišao je ceo krug.

Kosmonaut i astronaut

Čovek koji putuje u svemir zove se astronaut. U Sovjetskom Savezu i Rusiji koristi se reč kosmonaut. Obe reči znače isto: putnik kroz svemir.

Rešen primer: koliko je trajao Gagarinov let

Vostok 1 je poleteo u 6 h 7 min, a sleteo u 7 h 55 min po svetskom vremenu. Koliko je trajao let?

  1. Oduzmi sate. 7 h − 6 h = 1 h.
  2. Oduzmi minute. 55 min − 7 min = 48 min.
  3. Zapiši u minutima. 1 h 48 min = 60 min + 48 min = 108 min.
  4. Proveri. 6 h 7 min + 1 h 48 min = 7 h 55 min. Let je trajao 108 minuta, manje od dva sata.

Dve godine kasnije, 16. juna 1963, poletela je Valentina Tereškova u letelici Vostok 6, kao prva žena u svemiru. Letela je sama, skoro tri dana, i obišla je Zemlju 48 puta. Aleksej Leonov je 18. marta 1965. prvi izašao iz letelice u otvoren svemir, vezan za nju, i proveo napolju 12 minuta i 9 sekundi.

Rešen primer: krug Valentine Tereškove

Tereškova je za skoro tri dana obišla Zemlju 48 puta. Koliko je otprilike trajao jedan krug?

  1. Tri dana u minutima. 3 × 24 × 60 min = 4320 min.
  2. Podeli brojem krugova. 4320 min : 48 = 90 min.
  3. Popravi procenu. Let je bio nešto kraći od tri dana, pa je jedan krug trajao nešto manje od 90 minuta.
  4. Proveri. 48 × 90 min = 4320 min = 72 h = 3 dana.

3. Apolo 11: ljudi na Mesecu

Američka letelica Apolo 11 stigla je do Meseca posle tri dana putovanja. Nil Armstrong i Baz Oldrin spustili su se lunarnim modulom Orao u More tišine 20. jula 1969. godine, a Majkl Kolins je ostao da kruži oko Meseca. Oko šest i po sati posle sletanja Armstrong je prvi čovek stao na tlo Meseca, a Oldrin mu se pridružio 19 minuta kasnije.

Od decembra 1968. do decembra 1972. program Apolo poslao je ka Mesecu 24 astronauta u devet letova. Po Mesecu je hodalo 12 ljudi. Poslednji su bili posada Apola 17, u decembru 1972. godine. Posle toga ljudi su ponovo leteli oko Meseca tek u aprilu 2026, u misiji Artemis II, sa posadom od četvoro, ali bez sletanja.

Rešen primer: razgovor sa Mesecom

Mesec je od Zemlje udaljen oko 384 400 km. Radio talasi putuju brzinom svetlosti, oko 300 000 km/s. Koliko je najmanje prošlo od pitanja iz kontrole leta do početka odgovora sa Meseca?

  1. Put u jednom smeru. t = 384 400 km : 300 000 km/s ≈ 1,28 s.
  2. Pitanje i odgovor. Pitanje ide do Meseca, odgovor nazad: 2 × 1,28 s = 2,56 s.
  3. Zaokruži. Između pitanja i odgovora prođe najmanje oko 2,6 s.
  4. Proveri. 300 000 km/s × 2,56 s = 768 000 km = 2 × 384 000 km, što je skoro dvostruka udaljenost Meseca.

4. Život na Međunarodnoj svemirskoj stanici

Međunarodna svemirska stanica (MSS) kruži oko Zemlje na visini od oko 420 km. Zajednički su je napravile svemirske agencije SAD, Rusije, Evrope, Japana i Kanade. Prvi deo stanice lansiran je 1998. godine, a od 2. novembra 2000. na njoj stalno žive ljudi. Astronauti tu rade oglede, održavaju stanicu i redovno vežbaju.

Na stanici ništa ne stoji na podu. Olovka puštena iz ruke ostaje u vazduhu, a astronauti se kreću odgurujući se rukama. To stanje se zove bestežinsko stanje.

Bestežinsko stanje

Bestežinsko stanje je stanje tela koje slobodno pada: telo i sve oko njega padaju isto, pa telo ne pritiska podlogu i ne zateže kanap o koji visi. Astronaut zato ne oseća svoju težinu, iako na njega i dalje deluje sila teže.

Levo stanica sa astronautom kreće se oko Zemlje dok sila teže deluje ka Zemlji; desno iz čaše koja miruje voda curi kroz rupicu, a iz čaše koja pada ne curi
Stanica i astronaut padaju zajedno, kao čaša i voda u ogledu

Zašto je tako? Stanica stalno pada ka Zemlji, ali je toliko brza da stalno promašuje Zemlju, o čemu više čitaš u lekciji Rakete i veštački sateliti. Astronaut pada potpuno isto kao i stanica, pa u odnosu na nju miruje i lebdi.

Dug boravak u bestežinskom stanju nije zdrav. Mišićima i kostima nedostaje opterećenje, pa slabe. Zato astronauti redovno vežbaju, na primer voze sobni bicikl.

5. Česta zabuna: na stanici nema gravitacije

✕

Astronauti lebde jer u svemiru nema gravitacije

  • Kada bi tako bilo, stanica bi odletela pravo u svemir.
  • Ništa je ne bi držalo na putanji oko Zemlje.
✓

Sila teže deluje, a stanica i astronaut padaju zajedno

  • Na visini stanice sila teže je skoro 90 % one na tlu.
  • Astronaut lebdi jer slobodno pada, kao i sve oko njega.

Rešen primer: sila teže na visini stanice

Sila teže slabi sa udaljenošću od središta Zemlje: kad se udaljenost poveća dva puta, sila je četiri puta manja. Koliko je puta sila teže na visini od 420 km manja nego na tlu? Kolika je sila teže na astronauta mase 70 kg? Na tlu uzmi 10 N po kilogramu.

  1. Udaljenosti od središta. Na tlu 6371 km, na stanici 6371 km + 420 km = 6791 km.
  2. Odnos udaljenosti. 6371 : 6791 ≈ 0,938.
  3. Kvadriraj odnos. 0,938 × 0,938 ≈ 0,88. Sila teže na stanici je oko 88 % one na tlu.
  4. Sila na astronauta. Na tlu: 70 × 10 N = 700 N. Na stanici: 0,88 × 700 N ≈ 616 N.
  5. Proveri smisao. Sila je samo malo manja nego na tlu, a astronaut ipak lebdi. Dakle, ne lebdi zbog slabe sile teže, nego zato što slobodno pada.

6. Ogled kod kuće: čaša koja pada

Za ogled ti treba plastična čaša, olovka ili ekser za rupicu (zamoli odraslu osobu da je napravi) i voda. Radi ga napolju, na travi, ili iznad kade.

  1. Napravi rupicu. Na dnu plastične čaše neka bude jedna mala rupica.
  2. Napuni čašu. Drži prst na rupici, nalij vodu, pa pusti prst. Voda curi kroz rupicu u mlazu.
  3. Pusti čašu da pada. Podigni čašu što više možeš i pusti je da slobodno padne.
  4. Gledaj mlaz. Dok čaša pada, mlaz prestaje. Voda i čaša padaju zajedno, pa voda ne pritiska dno i ne izlazi.

Za vreme pada voda u čaši je u bestežinskom stanju, baš kao astronaut na stanici. Mlaz je teško videti golim okom, pa zamoli nekoga da ogled snimi telefonom i pogledaj snimak usporeno.

7. Ukratko

  • Prvi čovek u svemiru bio je Jurij Gagarin, 12. aprila 1961, a prva žena Valentina Tereškova, 16. juna 1963.
  • Nil Armstrong i Baz Oldrin sleteli su na Mesec 20. jula 1969. Po Mesecu je hodalo 12 ljudi, poslednji u decembru 1972.
  • Na Međunarodnoj svemirskoj stanici ljudi stalno žive od 2. novembra 2000.
  • Bestežinsko stanje nastaje pri slobodnom padu. Sila teže na stanici je skoro 90 % one na tlu.
  • Radio signal do Meseca putuje oko 1,3 s.

Šta je sila teže i kako se računa težina, ponovi u lekciji fizike Težina i sila teže.

8. Zadaci za vežbu

  1. Koliko je godina prošlo od Gagarinovog leta (1961) do prvog sletanja ljudi na Mesec (1969)?
  2. Aleksej Leonov je u otvorenom svemiru proveo 12 minuta i 9 sekundi. Koliko je to sekundi?
  3. Valentina Tereškova je za skoro tri dana obišla Zemlju 48 puta. Koliko je to krugova dnevno?
  4. Lunarni modul Apola 11 sleteo je u 20 h 17 min, a Armstrong je stao na tlo Meseca u 2 h 56 min sledećeg dana (svetsko vreme). Koliko je vremena prošlo?
  5. Program Apolo poslao je ka Mesecu 24 astronauta, a po Mesecu je hodalo 12. Koliki deo astronauta je hodao po Mesecu?
  6. Objasni zašto astronauti na stanici lebde, iako na njih deluje sila teže.
  7. Apolo 11 je do Meseca, oko 384 400 km, putovao oko tri dana. Kolika je bila njegova prosečna brzina u km/h?
  8. Astronaut ima masu 80 kg. Kolika sila teže deluje na njega na tlu, a kolika na visini stanice, gde je sila teže oko 88 % one na tlu? Uzmi 10 N po kilogramu.
  9. Na Mesecu je sila teže oko šest puta manja nego na Zemlji, oko 1,6 N po kilogramu. Kolika sila teže deluje na Mesecu na dečaka mase 40 kg, a kolika na Zemlji?
  10. Na stanici ljudi stalno žive od 2. novembra 2000. Koliko je punih godina prošlo do 2. novembra 2026?
  11. U ogledu sa čašom voda prestaje da curi dok čaša pada. Objasni zašto.
✓Rešenja11 zadataka
  1. 1969 − 1961 = 8 godina.
  2. 12 × 60 s + 9 s = 720 s + 9 s = 729 s.
  3. 48 : 3 = 16 krugova dnevno. Pošto je let bio nešto kraći od tri dana, stvarno je bilo nešto više od 16 krugova dnevno.
  4. Od 20 h 17 min do ponoći prođe 3 h 43 min, a od ponoći do 2 h 56 min još 2 h 56 min. Ukupno 3 h 43 min + 2 h 56 min = 5 h 99 min = 6 h 39 min.
  5. 12 : 24 = 1/2, dakle polovina.
  6. Stanica i astronaut padaju ka Zemlji potpuno isto, a toliko su brzi da stalno promašuju Zemlju. Pošto padaju zajedno, astronaut ne pritiska pod stanice i lebdi u odnosu na nju. To je bestežinsko stanje.
  7. Tri dana su 3 × 24 h = 72 h. v = 384 400 km : 72 h ≈ 5339 km/h, oko 5300 km/h.
  8. Na tlu: 80 × 10 N = 800 N. Na stanici: 0,88 × 800 N = 704 N.
  9. Na Mesecu: 40 × 1,6 N = 64 N. Na Zemlji: 40 × 10 N = 400 N, što je oko šest puta više (400 : 64 = 6,25).
  10. 2026 − 2000 = 26 punih godina.
  11. Voda curi zato što pritiska dno čaše svojom težinom. Kada čaša slobodno pada, i voda pada isto kao čaša, pa ne pritiska dno i ne izlazi kroz rupicu. Voda je tada u bestežinskom stanju.

Sve lekcije

Prijava i Registracija

Prijavite se ili otvorite nalog za brz, siguran i jednostavan pristup vašem profilu i dodatnim sadržajima sajta.
Brza prijava i jednostavna registracija omogućavaju vam siguran i lak pristup vašem profilu.

Registracijom na našem sajtu prihvatate naše Uslove i Pravila korišćenja.