Učitava se...

Astronomija

Sunce, Mesec, planete i zvezde objašnjeni redom: šta vidimo na nebu i zašto se to događa

Plima i oseka

Dva ispupčenja vode

Mesec i Sunce različito privlače bližu i dalju stranu Zemlje, pa se more diže dva puta dnevno.
2
Plime dnevno
46 %
Sunčeva

Sledeća visoka voda

Visoka voda je u 8:00. Sledeća je 8:00 + 12 h 25 min = 20:25, a sutra ujutru u 8:50.
8:00
Danas
20:25
Sledeća

Probaj pre otvaranja rešenja

Visoka voda je bila u 6:00. Kada će biti sledeća visoka voda?
11
Zadataka
✓
Postupci

Mesec i Sunce dva puta dnevno podignu more

1. Šta su plima i oseka

Ova lekcija objašnjava zašto se nivo mora diže i spušta dva puta dnevno i kakve veze s tim imaju Mesec i Sunce. Naučićeš i kako da izračunaš kada će sutra biti visoka voda.

Ko je bio na obali okeana, video je da more nije uvek na istom mestu. Ujutru talasi dolaze do kamena na plaži, a nekoliko sati kasnije voda se povuče i otkrije pesak, školjke i alge. Posle još nekoliko sati voda se vrati. To se ponavlja svakog dana.

Plima i oseka

Plima i oseka su podizanje i spuštanje nivoa mora i okeana koje izazivaju privlačne sile Meseca i Sunca. Plima je dizanje vode, a najviši nivo zove se visoka voda. Oseka je spuštanje vode, a najniži nivo zove se niska voda.

Na većini obala smenjuju se dve plime i dve oseke dnevno. Na nekim mestima postoji samo jedna plima i jedna oseka dnevno, a negde su dve plime nejednake visine.

Zemlja sa vodenim omotačem izduženim ka Mesecu: plima je na strani okrenutoj Mesecu i na suprotnoj strani, oseke su između njih
Voda se ispupči na dve suprotne strane Zemlje

2. Zašto se voda ispupči na dve strane

Mesec privlači svaki deo Zemlje, ali ne jednako. Privlačna sila slabi sa udaljenošću, a delovi Zemlje nisu jednako daleko od Meseca. O tome kako privlačna sila zavisi od mase i udaljenosti više saznaješ u lekciji fizike Težina i sila teže.

Tri tačke Zemlje: bliža strana, središte i dalja strana; strelica privlačenja ka Mesecu je najduža na bližoj, a najkraća na daljoj strani
Bliža strana je privučena najjače, a dalja najslabije
  • Bliža strana. Voda okrenuta Mesecu privučena je jače od središta Zemlje, pa se izdigne ka Mesecu.
  • Dalja strana. Voda na suprotnoj strani privučena je slabije od središta Zemlje, pa ona „zaostaje”, a Zemlja se od nje malo izmakne ka Mesecu.
  • Između. Voda se sliva ka ispupčenjima, pa na stranama između njih nastaju oseke.

Plimna sila

Plimna sila je razlika između privlačenja koje oseća deo Zemlje i privlačenja koje oseća njeno središte. Ona razvlači Zemlju i njene okeane duž pravca ka Mesecu, pa nastaju dva ispupčenja: jedno okrenuto Mesecu i jedno na suprotnoj strani.

✕

Plima je samo na strani prema Mesecu

  • „Mesec vuče vodu ka sebi, pa je plima samo tamo gde je Mesec iznad nas.”
  • Tada bi plima bila jednom dnevno, a ne dva puta.
✓

Plima je na dve suprotne strane

  • Bliža voda se izdigne ka Mesecu, a dalja zaostane za Zemljom.
  • Zato svako mesto prođe kroz dve plime dok se Zemlja okrene.

3. Zašto plima svakog dana kasni

Zemlja se okreće ispod dva ispupčenja, pa svaka obala prolazi kroz njih jednu za drugim. Ali i Mesec se kreće po svojoj putanji, u istom smeru u kome se Zemlja okreće. Zato je Zemlji potrebno oko 24 h 50 min da se isto mesto ponovo nađe naspram Meseca. Toliko i Mesec svakog dana izlazi kasnije.

U tom vremenu svako mesto dva puta prođe kroz plimu, pa između dve visoke vode prođe pola od toga, oko 12 h 25 min. Niska voda je otprilike na pola puta između dve visoke.

Rešen primer: kada je sledeća visoka voda

Na jednoj obali visoka voda je danas u 8:00. Kada je sledeća visoka voda, kada je niska voda između njih i kada je visoka voda sutra ujutru?

  1. Sledeća visoka voda. 8:00 + 12 h 25 min = 20:25.
  2. Niska voda između. Pola od 12 h 25 min je oko 6 h 12 min, pa je niska voda oko 8:00 + 6 h 12 min = 14:12.
  3. Sutra ujutru. 20:25 + 12 h 25 min = 32:50, a to je 8:50 sledećeg dana.
  4. Proveri. Od 8:00 do 8:50 sledećeg dana prošlo je 24 h 50 min, koliko traje jedan okret Zemlje prema Mesecu.

Rešen primer: plima posle nedelju dana

Ako visoka voda svakog dana kasni oko 50 min, kada će jutarnja visoka voda biti posle 7 dana, ako je danas u 8:00?

  1. Ukupno kašnjenje. 7 × 50 min = 350 min.
  2. Pretvori u sate. 350 min = 5 h 50 min.
  3. Novo vreme. 8:00 + 5 h 50 min = 13:50.
  4. Proveri. 13:50 − 8:00 = 5 h 50 min = 350 min, a 350 : 7 = 50 min po danu.

Tablice plime i oseke koje koriste ribari i mornari računaju se tačnije, jer na vreme plime utiču i oblik obale, dubina mora, vetar i vazdušni pritisak.

4. Uloga Sunca: jake i slabe plime

I Sunce stvara plimu na isti način, ali je njegova plimna sila manja: iznosi oko 46 % Mesečeve. Kako se tokom meseca menja položaj Meseca prema Suncu, tako se menja i visina plime.

Levo Sunce, Zemlja i Mesec u liniji i jako izdužen vodeni omotač; desno Mesec pod pravim uglom i slabo izdužen omotač
Kada su Sunce i Mesec u liniji plime se sabiraju, a pod pravim uglom delimično poništavaju

Sizigijska i kvadraturna plima

Sizigijska plima nastaje kada su Sunce, Zemlja i Mesec u liniji, za vreme mladog i punog Meseca. Sunce i Mesec tada vuku vodu u istom pravcu, pa su visoke vode najviše, a niske najniže.

Kvadraturna plima nastaje kada pravci ka Suncu i Mesecu zaklapaju prav ugao, za vreme prve i poslednje četvrti. Plima je tada najslabija.

Između jake i slabe plime prođe oko 7 dana, koliko i između dve susedne mene. Kako se smenjuju mene, pročitaj u lekciji Mesec i Mesečeve mene.

Rešen primer: koliko je jaka plima jača od slabe

Kada bi Zemlju ravnomerno prekrivao duboki okean, Mesečeva plima bi bila visoka oko 54 cm, a Sunčeva oko 25 cm. Koliko bi bile visoke sizigijska i kvadraturna plima?

  1. Sizigijska: plime se sabiraju. 54 cm + 25 cm = 79 cm.
  2. Kvadraturna: plime se oduzimaju. 54 cm − 25 cm = 29 cm.
  3. Uporedi. 79 cm : 29 cm ≈ 2,7. Jaka plima je skoro tri puta viša od slabe.
  4. Proveri odnos Sunca i Meseca. 25 : 54 ≈ 0,46, odnosno oko 46 %, kao u tekstu.

5. Zašto Mesec stvara jaču plimu od Sunca

Sunce privlači Zemlju mnogo jače od Meseca: zato Zemlja i kruži oko Sunca. Ali plimu ne stvara sama privlačna sila, već razlika u privlačenju bliže i dalje strane Zemlje. Sunce je toliko daleko da su obe strane Zemlje od njega skoro jednako udaljene, pa je ta razlika mala.

Plimna sila slabi sa trećim stepenom udaljenosti: kada je telo dva puta dalje, plimna sila je 2 × 2 × 2 = 8 puta slabija. Zato i mali, ali blizak Mesec stvara jaču plimu od ogromnog, ali dalekog Sunca.

Rešen primer: kada bi Mesec bio dalje

Koliko puta bi bila slabija Mesečeva plimna sila kada bi Mesec bio dva puta dalje, a koliko kada bi bio tri puta dalje? Koliko bi tada bila visoka Mesečeva plima od 54 cm?

  1. Dva puta dalje. 2³ = 2 × 2 × 2 = 8 puta slabija.
  2. Tri puta dalje. 3³ = 3 × 3 × 3 = 27 puta slabija.
  3. Visina plime. 54 cm : 8 ≈ 6,8 cm, a 54 cm : 27 = 2 cm.
  4. Proveri. 6,8 cm × 8 ≈ 54 cm i 2 cm × 27 = 54 cm.

6. Gde su plime velike, a gde male

Prava visina plime mnogo zavisi od obale. U uskim i dugim zalivima voda se nagomila pa je plima ogromna, a u zatvorenim morima jedva se primećuje.

MestoRazlika visoke i niske vode
prosek za sve obale svetaoko 1 m
zaliv Fandi (Kanada)oko 16 m
Sredozemno moremale, najveće blizu Gibraltara

U zalivu Fandi zabeležen je i rekordni nivo vode od 21,6 m, 1869. godine, kada se jaka plima poklopila sa olujom.

7. Plima menja i Zemlju i Mesec

Plima nosi ogromne količine vode i trenje te vode o morsko dno polako koči Zemljino okretanje. Zato se dan veoma sporo produžava: za oko dve hiljaditih dela sekunde u jednom veku. Zemljina plimna sila je davno usporila i Mesečevo okretanje, pa nam Mesec danas stalno pokazuje istu stranu.

Posmatraj sam

Ako letuješ na moru, posmatraj plimu i oseku uz odraslu osobu. Svakog sata obeleži kamenčićem dokle dopire mirna voda i zapiši vreme. Uporedi vreme najviše vode sa vremenom izlaska Meseca, pa ponovi sledećeg dana.

Ne idi sam na hridi, peščane sprudove i stene koje se otkrivaju za vreme oseke: plima može da ih preplavi i da ti preseče put nazad do obale.

8. Ukratko

  • Plima i oseka su dizanje i spuštanje nivoa mora zbog privlačenja Meseca i Sunca.
  • Plimna sila je razlika u privlačenju bliže i dalje strane Zemlje, pa nastaju dva ispupčenja vode.
  • Između dve visoke vode prođe oko 12 h 25 min, a plima svakog dana kasni oko 50 min.
  • Sizigijska (jaka) plima je za mladog i punog Meseca, a kvadraturna (slaba) u prvoj i poslednjoj četvrti.
  • Sunčeva plimna sila je oko 46 % Mesečeve, jer plimna sila slabi sa trećim stepenom udaljenosti.
  • Prosečna razlika visoke i niske vode je oko 1 m, a u zalivu Fandi oko 16 m.

9. Zadaci za vežbu

  1. Visoka voda je bila u 6:00. Kada će biti sledeća visoka voda?
  2. Ako je visoka voda u 6:00, otprilike kada će biti niska voda posle nje?
  3. Danas je jutarnja visoka voda u 9:00. Kada će biti sutra ujutru, ako svakog dana kasni oko 50 min?
  4. Za koliko sati i minuta kasni plima posle 4 dana?
  5. U kojim menama Meseca su plime najjače? Objasni zašto.
  6. Sunčeva plima je visoka oko 25 cm, a Mesečeva oko 54 cm. Koliko je to procenata Mesečeve plime?
  7. Koliko puta bi bila slabija plimna sila nekog tela kada bi bilo 4 puta dalje?
  8. U zalivu Fandi razlika visoke i niske vode je oko 16 m, a prosek za sve obale sveta oko 1 m. Koliko puta je plima u zalivu Fandi veća od proseka?
  9. Zašto postoje dve plime dnevno, a ne samo jedna? Objasni.
  10. Sunce je mnogo masivnije od Meseca. Zašto je onda njegova plimna sila manja? Objasni.
  11. Na plaži primetiš da je voda najviša tačno u podne. Da li sutra u podne možeš da očekuješ visoku vodu? Objasni.
✓Rešenja11 zadataka
  1. 6:00 + 12 h 25 min = 18:25.
  2. Niska voda je na pola puta: 6:00 + 6 h 12 min = oko 12:12.
  3. 9:00 + 50 min = 9:50.
  4. 4 × 50 min = 200 min = 3 h 20 min.
  5. Za vreme mladog i punog Meseca. Tada su Sunce, Zemlja i Mesec u liniji, pa se Sunčeva i Mesečeva plima sabiraju u sizigijsku plimu.
  6. 25 : 54 ≈ 0,46, odnosno oko 46 %.
  7. 4³ = 4 × 4 × 4 = 64 puta slabija.
  8. 16 m : 1 m = 16 puta.
  9. Voda se ispupči na dve suprotne strane Zemlje: bliža voda se izdigne ka Mesecu, a dalja zaostane za Zemljom. Dok se Zemlja okrene, svako mesto prođe kroz oba ispupčenja, pa ima dve plime.
  10. Plimu ne stvara sama privlačna sila, već razlika u privlačenju bliže i dalje strane Zemlje. Sunce je toliko daleko da su obe strane od njega skoro jednako udaljene, pa je razlika mala. Plimna sila slabi sa trećim stepenom udaljenosti, a Mesec je mnogo bliži.
  11. Ne. Plima svakog dana kasni oko 50 min, pa će sutra visoka voda biti oko 12:50.

Sve lekcije

Prijava i Registracija

Prijavite se ili otvorite nalog za brz, siguran i jednostavan pristup vašem profilu i dodatnim sadržajima sajta.
Brza prijava i jednostavna registracija omogućavaju vam siguran i lak pristup vašem profilu.

Registracijom na našem sajtu prihvatate naše Uslove i Pravila korišćenja.