Boja zvezde otkriva njenu temperaturu
1. Zvezde nisu sve iste
U ovoj lekciji saznaćeš zašto su neke zvezde sjajnije od drugih i kako astronomi mere sjaj zvezda. Naučićeš i šta nam boja zvezde govori o temperaturi njene površine.
Pogledaj zimi uveče sazvežđe Orion. Gornja leva sjajna zvezda, Betelgez, svetli crvenkasto. Donja desna, Rigel, svetli plavkasto-belo. Nisu sve zvezde iste ni po sjaju: najsjajnija zvezda noćnog neba je Sirijus u sazvežđu Veliki pas, a mnoge zvezde se jedva vide.
Zvezda
Zvezda je ogromna usijana lopta gasa koju na okupu drži sopstvena gravitacija. Sija zato što se u njenom jezgru odvija nuklearna fuzija, pri kojoj se vodonik pretvara u helijum i oslobađa se ogromna energija. Zvezda najbliža Zemlji je Sunce.
Zvezde se razlikuju po tri osobine koje možeš da opaziš i izmeriš: po sjaju, po boji i po veličini. U nastavku vidiš kako su one povezane.
2. Prividni sjaj i magnituda
Još je stari astronom Klaudije Ptolomej delio zvezde na šest grupa: najsjajnije je zvao zvezdama prve veličine, a jedva vidljive zvezdama šeste veličine. Danas se ta mera zove magnituda.
Magnituda
Magnituda je broj koji pokazuje koliko je nebesko telo sjajno gledano sa Zemlje (prividna magnituda). Što je broj manji, telo je sjajnije. Razlika od 5 magnituda znači da je jedno telo 100 puta sjajnije od drugog.
Zašto baš 100? Astronom Norman Pogson je 1856. godine odredio da zvezda prve magnitude bude tačno 100 puta sjajnija od zvezde šeste. Tako je jedna magnituda razlike oko 2,5 puta. Najsjajnija tela imaju i negativnu magnitudu.
| Telo | Prividna magnituda |
|---|---|
| Sunce | −26,7 |
| pun Mesec | −12,6 |
| Venera | oko −4,2 |
| Sirijus | −1,46 |
| Vega | 0 |
| Severnjača | oko 2 |
| najslabije zvezde golim okom | oko 6 |
Rešen primer: koliko puta sjajnija
Jedna zvezda je 1. magnitude, druga 6, a treća 11. magnitude. Koliko je puta prva sjajnija od druge, a koliko od treće?
- Razlika prve i druge. 6 − 1 = 5 magnituda.
- Pet magnituda je 100 puta. Prva zvezda je 100 puta sjajnija od druge.
- Razlika prve i treće. 11 − 1 = 10 magnituda, a to je dva puta po 5 magnituda.
- Pomnoži. 100 × 100 = 10 000, pa je prva zvezda 10 000 puta sjajnija od treće.
- Proveri. Treća zvezda je 100 puta slabija od druge, a druga 100 puta slabija od prve: ukupno 10 000 puta.
3. Zašto bliža zvezda izgleda sjajnije
Baterijska lampa izbliza zaslepljuje, a ista lampa na kraju ulice jedva se vidi. Sa zvezdama je isto: koliko nam zvezda izgleda sjajna zavisi i od toga koliko svetlosti zrači i od toga koliko je daleko.
Sjaj i udaljenost
Kada se udaljenost od izvora svetlosti poveća 2 puta, sjaj se smanji 2 × 2 = 4 puta. Kada se udaljenost poveća 3 puta, sjaj se smanji 3 × 3 = 9 puta. Zašto? Svetlost se širi na sve strane, pa ista količina svetlosti pada na sve veću površinu, a površina raste kao kvadrat udaljenosti.
Zato astronomi razlikuju prividni sjaj (koliko zvezdu vidimo sjajnom) od stvarnog sjaja (koliko svetlosti zvezda zaista zrači). Sirijus je udaljen samo oko 8,6 svetlosnih godina i zrači oko 25 puta više svetlosti od Sunca. Rigel je, po jednoj proceni, oko 100 puta dalje, oko 860 svetlosnih godina, a zrači desetine hiljada puta više svetlosti od Sunca. Ipak, sa Zemlje nam Sirijus izgleda sjajniji.
Rešen primer: svetlost Sirijusa
Sirijus je udaljen oko 8,6 svetlosnih godina. Koliko dugo putuje njegova svetlost do nas i koliko je to kilometara? Uzmi da je svetlosna godina oko 9,46 × 10¹² km.
- Vreme putovanja. Svetlosna godina je put koji svetlost pređe za godinu, pa svetlost Sirijusa putuje oko 8,6 godina.
- Pomnoži udaljenost i dužinu svetlosne godine. 8,6 × 9,46 × 10¹² km ≈ 81 × 10¹² km.
- Zapiši uredno. 81 × 10¹² km = 8,1 × 10¹³ km, odnosno oko 81 hiljadu milijardi kilometara.
- Proveri. 8,6 je malo manje od 9, a 9 × 9,46 ≈ 85, pa rezultat od oko 81 ima smisla.
Rešen primer: lampa u sobi
Lampa osvetljava list papira sa udaljenosti od 2 m. List pomeriš na 6 m od lampe. Koliko puta je list sada slabije osvetljen?
- Koliko puta je dalje. 6 m : 2 m = 3 puta.
- Kvadriraj. 3 × 3 = 9.
- Odgovor. List je 9 puta slabije osvetljen.
- Proveri. Na dvostrukoj udaljenosti bilo bi 4 puta slabije, na trostrukoj mora biti još slabije: 9 > 4.
Više o svetlosnoj godini i drugim jedinicama pročitaj u lekciji Udaljenosti u svemiru.
4. Boja zvezde i temperatura
Kada stari tip sijalice sa usijanom niti priguši prekidačem za jačinu svetla, nit se ohladi i svetlost postaje crvenkasta. Što je nit toplija, svetlost je belja. Zvezde se ponašaju slično.
Boja i temperatura zvezde
Boja zvezde zavisi od temperature njene površine. Hladnije zvezde svetle crvenkasto i narandžasto, zvezde poput Sunca žućkasto, a najtoplije zvezde belo i plavkasto. Zašto? Što je telo toplije, ono najviše zrači svetlost sve manje talasne dužine, a to je pomeranje od crvenog ka plavom kraju spektra.
Astronomi temperaturu zvezda pišu u kelvinima (K). Kelvin je isto toliko veliki kao stepen Celzijusa, samo se počinje od apsolutne nule: 0 °C je oko 273 K. Zato iz kelvina u stepene Celzijusa prelaziš oduzimanjem 273.
| Zvezda | Boja | Temperatura | Približno u °C |
|---|---|---|---|
| Betelgez | crvenkasta | oko 3800 K | 3500 °C |
| Sunce | žućkasto-bela | 5772 K | 5500 °C |
| Sirijus | bela | oko 9900 K | 9700 °C |
| Rigel | plavkasto-bela | oko 12 100 K | 11 800 °C |
Rešen primer: Rigel i Betelgez
Površina Rigela ima oko 12 100 K, a Betelgeza oko 3800 K. Pretvori obe temperature u stepene Celzijusa. Za koliko je Rigel topliji?
- Rigel. 12 100 − 273 = 11 827, odnosno oko 11 800 °C.
- Betelgez. 3800 − 273 = 3527, odnosno oko 3500 °C.
- Razlika. 11 827 °C − 3527 °C = 8300 °C.
- Proveri. Razlika je ista i u kelvinima: 12 100 − 3800 = 8300. To je tačno, jer su kelvin i stepen Celzijusa iste veličine.
Crvena zvezda je najtoplija
- Na slavini crveno znači toplu, a plavo hladnu vodu.
- Zato deluje da je crvena zvezda vrela, a plava hladna.
Plava zvezda je najtoplija
- Kod usijanih tela je obrnuto: crveno svetli hladnije telo.
- Plavkasti Rigel ima oko 12 100 K, a crvenkasti Betelgez oko 3800 K.
5. Spektralne klase zvezda
Astronomi zvezde svrstavaju u spektralne klase po svetlosti koju zrače. Najpoznatiju podelu sredila je astronomka Eni Kanon. Klase se obeležavaju slovima O, B, A, F, G, K i M, od najtoplijih ka najhladnijim.
| Klasa | Boja | Temperatura | Primer |
|---|---|---|---|
| O | plava | iznad 33 000 K | veoma retke |
| B | plavkasto-bela | 10 000 do 33 000 K | Rigel |
| A | bela | 7300 do 10 000 K | Sirijus, Vega |
| F | žućkasto-bela | 6000 do 7300 K | Procion |
| G | žuta | 5300 do 6000 K | Sunce (G2) |
| K | narandžasta | 3900 do 5300 K | Aldebaran |
| M | crvenkasta | 2300 do 3900 K | Betelgez |
Sunce je u klasi G, sa oznakom G2: broj iza slova deli klasu na deset delova, od 0 za najtoplije do 9 za najhladnije. Iznenađuje da su najčešće zvezde one hladne i slabe: oko tri četvrtine zvezda koje mirno sagorevaju vodonik pripada klasi M. Golim okom ih skoro i ne vidimo, jer slabo svetle.
6. Male i ogromne zvezde
Zvezde se razlikuju i po veličini. Kada astronomi nacrtaju zvezde po temperaturi i stvarnom sjaju, većina njih leži u jednoj traci koja se zove glavni niz. To su zvezde koje u jezgru pretvaraju vodonik u helijum, kao Sunce.
- Džinovi i superdžinovi su ogromni i sjajni. Betelgez ima poluprečnik oko 700 puta veći od Sunčevog. Kada bi stajao na mestu Sunca, progutao bi putanje Merkura, Venere, Zemlje i Marsa.
- Beli patuljci su mali i vreli, otprilike veličine Zemlje, ali slabo svetle jer imaju malu površinu.
Zašto je zvezda crvena a ipak veoma sjajna? Zato što je ogromna: svaki kvadratni metar njene površine svetli slabo, ali kvadratnih metara ima neizmerno mnogo. Kako zvezde postaju džinovi i beli patuljci saznaćeš u lekciji Život zvezda.
7. Posmatraj sam: boje zvezda u Orionu
Orion se uveče najbolje vidi od januara do aprila. Posmatraj iz dvorišta ili sa terase, uz odraslu osobu.
- Nađi Orionov pojas. To su tri sjajne zvezde u kratkom pravom nizu.
- Pogledaj iznad i ispod pojasa. Gore levo je Betelgez, dole desno Rigel. Uporedi njihove boje.
- Ponovi dvogledom. Kroz dvogled se razlika u boji vidi još bolje.
- Zapiši šta vidiš. Koja zvezda je crvenkasta, a koja plavkasta? Koja je od njih toplija?
Dvogled usmeravaj samo u noćno nebo. Nikada ne gledaj u Sunce, ni golim okom, ni kroz dvogled, teleskop, fotoaparat ili naočare za sunce: to trajno oštećuje oči.
8. Ukratko
- Prividni sjaj zvezde meri se magnitudom: manji broj znači sjajnije telo, a 5 magnituda razlike je 100 puta.
- Prividni sjaj zavisi od stvarnog sjaja i od udaljenosti: 2 puta dalje znači 4 puta slabije.
- Boja zvezde pokazuje temperaturu površine: crvenkaste su hladnije, plavkaste toplije.
- Iz kelvina u °C prelaziš oduzimanjem 273.
- Spektralne klase od najtoplije ka najhladnijoj su O, B, A, F, G, K, M; Sunce je G2.
Pojmove iz ove lekcije potraži i u rečniku astronomije.
9. Zadaci za vežbu
- Koja zvezda je sjajnija: zvezda magnitude 2 ili zvezda magnitude 4?
- Koliko puta je zvezda 1. magnitude sjajnija od zvezde 6. magnitude?
- Temperatura Sunčeve površine je 5772 K. Koliko je to približno stepeni Celzijusa?
- Jedna zvezda je narandžasta, a druga plavkasto-bela. Koja je toplija i zašto?
- Rigel je, po jednoj proceni, udaljen oko 860 svetlosnih godina. Ako ga posmatraš 2026. godine, koje godine je krenula svetlost koju vidiš?
- Čitaš knjigu na 1 m od lampe, pa se odmakneš na 3 m. Koliko puta je knjiga slabije osvetljena?
- Kada bi Zemlja bila dva puta dalje od Sunca, koliko puta bi nam Sunce slabije sijalo?
- Zvezda A ima magnitudu 1, a zvezda B magnitudu 11. Koliko je puta zvezda A sjajnija?
- Zvezda ima površinu temperature 4500 K. U koju spektralnu klasu spada i koje je boje?
- Rigel zrači mnogo više svetlosti od Sirijusa, a ipak nam Sirijus izgleda sjajniji. Objasni zašto. Rigel uzmi 100 puta daljim.
✓Rešenja10 zadataka
- Sjajnija je zvezda magnitude 2, jer manji broj znači veći sjaj.
- Razlika je 6 − 1 = 5 magnituda, a to je 100 puta.
- 5772 − 273 = 5499, odnosno oko 5500 °C.
- Toplija je plavkasto-bela zvezda. Što je zvezda toplija, njena svetlost je pomerena ka plavom kraju spektra; narandžaste zvezde su hladnije.
- 2026 − 860 = 1166. Svetlost je krenula oko 1166. godine.
- Udaljenost je 3 m : 1 m = 3 puta veća, pa je osvetljenje 3 × 3 = 9 puta slabije.
- Dva puta dalje znači 2 × 2 = 4 puta slabije.
- Razlika je 11 − 1 = 10 magnituda, dva puta po 5. Zvezda A je 100 × 100 = 10 000 puta sjajnija.
- 4500 K je između 3900 K i 5300 K, pa zvezda spada u klasu K i narandžasta je.
- Prividni sjaj zavisi i od udaljenosti. Rigel je oko 100 puta dalje (860 : 8,6 = 100), pa nam njegova svetlost stiže 100 × 100 = 10 000 puta slabije nego da je na udaljenosti Sirijusa. Zato nam bliži Sirijus izgleda sjajniji.




