Učitava se...

Astronomija

Sunce, Mesec, planete i zvezde objašnjeni redom: šta vidimo na nebu i zašto se to događa

Spoljašnje planete: Jupiter, Saturn, Uran i Neptun

Džinovske planete

Četiri velike planete iza asteroidnog pojasa nemaju čvrstu površinu, a sve imaju prstenove i mnogo satelita.
11×
Jupiter
98°
Uran

Jupiterova godina

Jupiter obiđe Sunce za 4331 dan: 4331 : 365,25 ≈ 11,9 naših godina.
4331 d
Obilazak
11,9
Godina

Probaj pre otvaranja rešenja

Saturn obiđe Sunce za 10 747 dana. Koliko je to Zemljinih godina od 365,25 dana?
12
Zadataka
✓
Postupci

Četiri džina bez čvrste površine

1. Spoljašnje planete: Jupiter, Saturn, Uran i Neptun

U ovoj lekciji upoznaješ četiri velike planete iza asteroidnog pojasa: Jupiter, Saturn, Uran i Neptun. Videćeš koliko su velike i daleke, od čega su i kako se dve od njih vide golim okom.

Ove planete nemaju površinu po kojoj bi mogao da staneš. Kad bi se letelica spuštala kroz njihove oblake, gas bi postajao sve gušći i topliji, ali tla ne bi bilo.

Spoljašnje (džinovske) planete

Spoljašnje planete su četiri planete iza asteroidnog pojasa: Jupiter, Saturn, Uran i Neptun. Mnogo su veće od unutrašnjih i nemaju čvrstu površinu. Jupiter i Saturn su građeni najviše od vodonika i helijuma i zovu se gasoviti džinovi. Uran i Neptun imaju više vode, amonijaka i metana i zovu se ledeni džinovi.

Sve četiri imaju prstenove i mnogo satelita. Jupiter i Saturn su veći, pa se lakše uočavaju na nebu.

Jupiter, Saturn sa prstenovima, Uran, Neptun i mala Zemlja nacrtani u istoj razmeri
Spoljašnje planete i Zemlja u istoj razmeri

2. Spoljašnje planete u brojkama

Brojke su iz NASA tabele podataka o planetama, zaokružene. Godina planete je vreme za koje ona jednom obiđe Sunce.

PlanetaPrečnikOd SuncaJedan obilazak
Jupiter142 984 km5,2 AJ11,9 godina
Saturn120 536 km9,6 AJ29,4 godine
Uran51 118 km19,2 AJ84 godine
Neptun49 528 km30,2 AJ164 godine
Lenjir od 0 do 30 astronomskih jedinica sa Suncem, unutrašnjim planetama blizu nule i Jupiterom, Saturnom, Uranom i Neptunom
Udaljenosti od Sunca u razmeri

Pogledaj lenjir: sve četiri unutrašnje planete stanu u prvih jedan i po AJ, a Neptun je na više od 30 AJ, oko 4,5 milijardi km. Što je planeta dalje, putanja joj je duža, a kreće se sporije. Zato su godine spoljašnjih planeta tako duge.

Rešen primer: koliko traje Jupiterova godina

Jupiter obiđe Sunce za 4331 dan. Koliko je to Zemljinih godina od 365,25 dana?

  1. Podeli broj dana dužinom naše godine. 4331 : 365,25 ≈ 11,9.
  2. Zaključi. Jupiterova godina traje skoro 12 naših godina.
  3. Proveri. 11,9 × 365,25 ≈ 4346, blizu zadatih 4331 dana. Razlika je samo zbog zaokruživanja.

Rešen primer: svetlost do Neptuna

Neptun je od Sunca udaljen oko 4515 miliona km. Koliko svetlosti treba da sa Sunca stigne do njega?

  1. Zapiši šta znaš. s = 4 515 000 000 km, c = 300 000 km/s.
  2. Podeli. t = 4 515 000 000 km : 300 000 km/s = 15 050 s.
  3. Pretvori. 15 050 s : 3600 s ≈ 4,18 h, a to je oko 4 h 11 min.
  4. Uporedi. Do Zemlje svetlost putuje oko 8 minuta, a do Neptuna oko 30 puta duže, jer je on oko 30 puta dalje.

3. Jupiter: najveća planeta

Preko Jupiterovog prečnika moglo bi da se poređa oko 11 Zemalja. Masa mu je oko 318 Zemljinih i oko 2,5 puta je veća od mase svih ostalih planeta zajedno. Kroz teleskop se vide svetle i tamne pruge oblaka i Velika crvena pega, ogromna oluja ovalnog oblika koja se posmatra još od 17. veka.

Prema NASA tabeli iz 2026. godine, Jupiter ima 95 poznatih satelita. Četiri najveća otkrio je Galileo Galilej 1610. godine i zovu se Galilejevi sateliti: Io, Evropa, Ganimed i Kalisto. Ganimed je veći čak i od planete Merkur.

Jupiter se okreće najbrže od svih planeta: jedan obrt traje oko 9,9 sati. Zbog brzog okretanja je malo spljošten na polovima.

Rešen primer: brzina na Jupiterovom ekvatoru

Kolikom brzinom se kreće tačka na Jupiterovom ekvatoru, ako je prečnik 142 984 km, a jedan obrt traje 9,9 h? Uporedi sa Zemljom (obim ekvatora 40 075 km, 24 h).

  1. Obim ekvatora. O = 3,14 × 142 984 km ≈ 448 970 km.
  2. Brzina. v = 448 970 km : 9,9 h ≈ 45 350 km/h.
  3. Zemlja. v = 40 075 km : 24 h ≈ 1670 km/h.
  4. Uporedi. 45 350 : 1670 ≈ 27. Tačka na Jupiterovom ekvatoru juri oko 27 puta brže.

4. Saturn i njegovi prstenovi

Saturn je druga po veličini planeta. Njegovi prstenovi su najveći i najsjajniji u Sunčevom sistemu: glavni deo ima prečnik oko 275 000 km, više nego dvostruko šire od same planete. Prstenovi su veoma tanki: debljina im je od oko 10 m do oko 1 km. Sastoje se skoro sasvim od vodenog leda, u komadima od zrna prašine do tela prečnika oko jednog metra. Svaki komad obilazi Saturn kao mali satelit.

Saturn ima najmanju gustinu od svih planeta, oko 690 kg/m³, manje od vode (1000 kg/m³). Najspljošteniji je među planetama. Prema NASA tabeli iz 2026, ima 274 poznata satelita. Najveći je Titan.

Prstenove je prvi video Galilej 1610. godine, ali nije mogao da razazna šta su. Kristijan Hajgens ih je 1655. opisao kao ploču oko Saturna.

✕

„Samo Saturn ima prstenove”

  • Na slikama se prstenovi obično vide samo kod Saturna.
✓

Prstenove imaju sva četiri džina

  • Jupiter, Uran i Neptun imaju tanke i slabe prstenove koji se teško vide.
  • Saturnovi su veliki i od svetlog leda, pa ih vidiš već kroz mali teleskop.

5. Uran i Neptun: ledeni džinovi

Uran i Neptun su skoro iste veličine, oko četiri puta širi od Zemlje. Metan u atmosferi daje im plavkastu, odnosno plavozelenu boju. To su veoma hladni svetovi: u Uranovoj atmosferi izmereno je i −224 °C, a na Neptunu duvaju najjači vetrovi u Sunčevom sistemu, do oko 2100 km/h.

Uran je neobičan po nagibu ose. Zemljina osa je nagnuta za oko 23,4°, a Uranova za oko 98°. Zato Uran obilazi Sunce kao da leži na boku, pa su mu polovi tamo gde su drugim planetama ekvatori.

Osa Zemlje nagnuta oko 23 stepena i osa Urana nagnuta oko 98 stepena prema uspravnoj liniji
Nagib ose Zemlje i Urana prema ravni putanje (veličine nisu u razmeri)

Uran se vidi golim okom, ali je toliko slab da ga stari astronomi nisu prepoznali kao planetu. Otkrio ga je Vilhelm Heršel 13. marta 1781. godine teleskopom, kao prvu planetu otkrivenu u novom dobu. Neptun se golim okom ne vidi. Njegov položaj izračunao je Irben Leverije na osnovu nepravilnosti u Uranovom kretanju, a Johan Gotfrid Gale ga je po tom računu našao na nebu 23. septembra 1846. Najveći Neptunov satelit je Triton.

Jedina letelica koja je posetila Uran i Neptun je Vojadžer 2: proletela je pored Urana 1986, a pored Neptuna 1989. godine.

Rešen primer: Neptunova godina

Neptun obiđe Sunce za oko 59 800 dana. Koliko puta ga je obišao od otkrića 1846. do 2026. godine?

  1. Godina u našim godinama. 59 800 : 365,25 ≈ 164 godine.
  2. Koliko je vremena prošlo. 2026 − 1846 = 180 godina.
  3. Podeli. 180 : 164 ≈ 1,1.
  4. Zaključi. Od otkrića Neptun je Sunce obišao samo jednom, i to tek nešto više od jednog puta.

6. Posmatraj sam: Jupiter i Saturn

Jupiter i Saturn se vide golim okom kao sjajne „zvezde” koje mirno sijaju. Od nebeskih tela sjajniji od Jupitera su samo Sunce, Mesec i Venera.

  1. Nađi planetu. U aplikaciji mape neba proveri da li su Jupiter ili Saturn večeras iznad horizonta i u kom pravcu.
  2. Posmatraj kroz teleskop. Ako imaš pristup malom teleskopu, pored Jupitera potraži četiri sitne tačke poređane skoro u liniji. To su Galilejevi sateliti. Kod Saturna potraži prstenove.
  3. Ponovi sutra. Nacrtaj položaje Jupiterovih satelita dve večeri zaredom. Videćeš da su promenili mesta, jer obilaze oko Jupitera.

Posmatraj noću iz dvorišta ili sa terase, uz odraslu osobu, bez penjanja na krov. Teleskop i dvogled koristi samo kada je Sunce zašlo i nikada ih ne usmeravaj ka Suncu.

7. Ukratko

  • Spoljašnje planete su Jupiter, Saturn, Uran i Neptun. Velike su i nemaju čvrstu površinu.
  • Jupiter i Saturn su gasoviti džinovi, a Uran i Neptun ledeni džinovi.
  • Jupiter je najveća planeta, sa Velikom crvenom pegom i četiri Galilejeva satelita.
  • Saturn ima najveće i najsjajnije prstenove, ali prstenove imaju sva četiri džina.
  • Uran leži na boku, a Neptun je pronađen računom pre nego što je viđen.
  • Što je planeta dalje od Sunca, njena godina je duža: Neptunova traje oko 164 naše godine.

Šta se nalazi još dalje od Neptuna, saznaćeš u lekciji Patuljaste planete, asteroidi i komete, a zašto planete kruže oko Sunca u lekciji Gravitacija i kretanje planeta.

8. Zadaci za vežbu

  1. Prečnik Jupitera je 142 984 km, a Zemlje 12 756 km. Koliko puta je Jupiter širi?
  2. Saturn obiđe Sunce za 10 747 dana. Koliko je to Zemljinih godina od 365,25 dana?
  3. Poređaj spoljašnje planete po udaljenosti od Sunca. Koja je najveća, a koja najmanja?
  4. Dečak ima masu 40 kg. Kolika bi mu bila težina na Jupiteru, gde je ubrzanje sile teže oko 23,1 N/kg? Koliko puta je to više nego na Zemlji (g = 10 N/kg)?
  5. Saturnova gustina je oko 690 kg/m³, a gustina vode 1000 kg/m³. Koliko puta je Saturn ređi od vode?
  6. Jupiter je od Sunca udaljen oko 778 miliona km. Koliko svetlosti treba da stigne do njega? Uzmi c = 300 000 km/s.
  7. U parku praviš model u kome je 1 AJ = 10 m. Koliko daleko od Sunca postavljaš Jupiter (5,2 AJ), Saturn (9,6 AJ), Uran (19,2 AJ) i Neptun (30,2 AJ)?
  8. Uran je otkriven 1781, a jedan obilazak traje oko 84 godine. Koliko punih obilazaka je napravio do 2026. godine?
  9. Jedan obrt Jupitera traje 9,9 h. Koliko obrta napravi za jedan naš dan od 24 h?
  10. Objasni zašto Neptun nije otkriven golim okom i kako je pronađen.
  11. Objasni šta znači da Uran „leži na boku”.
  12. Kroz teleskop vidiš sjajnu planetu i pored nje četiri sitne tačke u liniji. Sledeće večeri tačke su na drugim mestima. Koja je to planeta i šta su tačke?
✓Rešenja12 zadataka
  1. 142 984 km : 12 756 km ≈ 11,2. Jupiter je oko 11 puta širi.
  2. 10 747 : 365,25 ≈ 29,4 godine.
  3. Jupiter, Saturn, Uran, Neptun. Najveći je Jupiter (142 984 km), a najmanji Neptun (49 528 km).
  4. Na Jupiteru: 40 kg × 23,1 N/kg = 924 N. Na Zemlji: 40 kg × 10 N/kg = 400 N. 924 N : 400 N ≈ 2,3 puta više.
  5. 1000 : 690 ≈ 1,45. Saturn je oko 1,45 puta ređi od vode.
  6. t = 778 000 000 km : 300 000 km/s ≈ 2593 s. 2593 s : 60 ≈ 43 min.
  7. Jupiter 5,2 × 10 m = 52 m, Saturn 96 m, Uran 192 m, Neptun 302 m.
  8. 2026 − 1781 = 245 godina. 245 : 84 ≈ 2,9. Uran je napravio dva puna obilaska, a treći je skoro završio.
  9. 24 h : 9,9 h ≈ 2,4. Jupiter se za jedan naš dan okrene skoro dva i po puta.
  10. Neptun je preslab da bi se video golim okom. Astronomi su primetili da se Uran ne kreće tačno onako kako su izračunali, pa je Leverije izračunao gde bi morala da bude još jedna planeta koja ga privlači. Gale je 1846. teleskopom našao Neptun blizu tog mesta.
  11. Uranova osa je nagnuta oko 98°, pa leži skoro u ravni njegove putanje. Uran se okreće kao lopta koja se kotrlja, a polovi su mu tamo gde su drugim planetama ekvatori.
  12. To je Jupiter, a tačke su njegovi Galilejevi sateliti: Io, Evropa, Ganimed i Kalisto. Menjaju mesta jer obilaze oko Jupitera.

Sve lekcije

Prijava i Registracija

Prijavite se ili otvorite nalog za brz, siguran i jednostavan pristup vašem profilu i dodatnim sadržajima sajta.
Brza prijava i jednostavna registracija omogućavaju vam siguran i lak pristup vašem profilu.

Registracijom na našem sajtu prihvatate naše Uslove i Pravila korišćenja.