Masa u kilogramima, težina u njutnima
1. Zemlja privlači sva tela
U ovoj lekciji učiš šta je sila teže, šta je težina i po čemu se težina razlikuje od mase. Naučićeš da računaš težinu iz mase i masu iz težine, na Zemlji i na Mesecu.
Ispusti olovku i ona padne. Baci loptu uvis i ona se vrati. Kamen, kap kiše i list sa drveta, sve pada naniže. Razlog je isti: Zemlja privlači svako telo.
Sila teže
Sila teže je sila kojom Zemlja privlači tela. Deluje na svako telo, bilo da ono miruje, pada ili leti, i uvek je usmerena ka središtu Zemlje.
Zato ljudi na drugoj strani Zemlje ne padaju sa nje: i njih Zemlja vuče ka svom središtu, kao i nas.
2. Koliko jako Zemlja privlači: g
Tela veće mase Zemlja privlači jače. Dva puta veća masa znači dva puta veću silu teže. Koliko njutna Zemlja daje svakom kilogramu, kaže broj koji se zove ubrzanje Zemljine teže, oznaka g.
Ubrzanje Zemljine teže
Na površini Zemlje je g ≈ 9,81 N/kg. To znači da Zemlja svaki kilogram mase privlači silom od oko 9,81 N. Sila teže na telo mase m je:
F = m × g
Jedinica N/kg isto je što i m/s². Zato je g istovremeno i ubrzanje kojim telo pada kada ga ništa ne usporava. O tome više u lekciji Slobodan pad.
U zadacima uzimaš zaokruženo g = 10 N/kg. Tako se lakše računa, a greška je manja od 2 %. Ako zadatak kaže drugačije, radiš sa 9,81 N/kg.
Rešen primer: ranac od 5 kg
Ranac ima masu 5 kg. Kolikom silom ga Zemlja privlači? Izračunaj sa g = 10 N/kg, pa uporedi sa tačnim računom.
- Zapiši šta znaš. m = 5 kg, g = 10 N/kg.
- Pomnoži masu i g. F = 5 kg × 10 N/kg = 50 N.
- Tačniji račun. F = 5 kg × 9,81 N/kg = 49,05 N.
- Proveri. Razlika je 50 N − 49,05 N = 0,95 N, manje od 2 % od 50 N. Zaokruživanje je opravdano.
3. Šta je težina
Knjiga na stolu ne pada, jer je sto drži. Ali ona pritiska sto: zato se sto malo ugne, a jastuk ispod knjige bi se udubio. Ta sila kojom telo pritiska ono na čemu leži zove se težina.
Težina
Težina je sila kojom telo, zbog privlačenja Zemlje, pritiska podlogu na kojoj leži ili zateže nit o koju je obešeno. Oznaka za težinu je Q, a jedinica njutn (N). Kada telo miruje na vodoravnoj podlozi ili mirno visi:
Q = m × g
Sila teže i težina su u ovom slučaju jednake po iznosu, ali to nisu iste sile. Sila teže deluje na knjigu, a težina deluje na sto. Upravo težina pravi pritisak na podlogu, o čemu učiš u lekciji Pritisak čvrstih tela.
4. Masa i težina nisu isto
U svakodnevnom govoru kažemo „težak sam 45 kilograma”. U fizici je to pogrešno: kilogram je jedinica mase, a težina je sila i meri se u njutnima.
| Masa | Težina | |
|---|---|---|
| šta je | količina materije | sila na podlogu |
| oznaka | m | Q |
| jedinica | kilogram (kg) | njutn (N) |
| meri se | vagom sa tegovima | dinamometrom |
| na Mesecu | ista | oko 6 puta manja |
„Težina mi je 45 kg”
- kilogram je jedinica mase
- težina je sila, a sila se ne meri u kilogramima
- Ovako su pomešane dve različite veličine.
„Masa mi je 45 kg”
- m = 45 kg
- Q = 45 kg × 10 N/kg = 450 N
- Masa je 45 kg, a težina oko 450 N.
Rešen primer: masa iz težine
Okačiš jabuku o dinamometar i on pokaže 2,5 N. Kolika je masa jabuke?
- Zapiši šta znaš. Q = 2,5 N, g = 10 N/kg.
- Okreni formulu. Iz Q = m × g sledi m = Q : g.
- Podeli. m = 2,5 N : 10 N/kg = 0,25 kg = 250 g.
- Proveri. 0,25 kg × 10 N/kg = 2,5 N, što pokazuje dinamometar. Jabuka od 250 g je krupna, ali realna.
5. Težina na Mesecu
Mesec ima mnogo manju masu od Zemlje, pa slabije privlači tela. Na njegovoj površini je g ≈ 1,62 N/kg, oko 6 puta manje nego na Zemlji. Zato bi tvoja težina na Mesecu bila oko 6 puta manja, a masa bi ostala ista.
Rešen primer: učenik na Mesecu
Učenik ima masu 45 kg. Kolika mu je težina na Zemlji, a kolika na Mesecu? Kolika mu je masa na Mesecu?
- Na Zemlji. Q = 45 kg × 10 N/kg = 450 N.
- Na Mesecu. Q = 45 kg × 1,62 N/kg = 72,9 N, odnosno oko 73 N.
- Masa. Masa se ne menja: i na Mesecu je 45 kg.
- Proveri. 450 N : 72,9 N ≈ 6,2. Težina na Mesecu je oko 6 puta manja, kao što smo očekivali.
I na samoj Zemlji g nije svuda isti. Na polovima je težina tela oko 0,5 % veća nego na ekvatoru, jer Zemlja nije savršena lopta i okreće se.
6. Bestežinsko stanje
Težina postoji samo kada telo pritiska podlogu ili zateže nit. Šta ako i telo i podloga padaju zajedno? Tada telo ne pritiska podlogu, pa je njegova težina nula. To se zove bestežinsko stanje.
Važno je da sila teže tada i dalje deluje: upravo ona izaziva pad. Nestala je samo težina, jer telo nema na šta da pritiska. Kratko bestežinsko stanje osetiš kada skočiš: dok si u vazduhu, tvoja stopala ne pritiskaju ništa.
7. Ogled kod kuće: flaša koja prestane da curi
Trebaju ti prazna plastična flaša, voda i pomoć odrasle osobe, koja će ekserom ili šilom napraviti malu rupicu pri dnu flaše. Ogled radi napolju ili iznad kade.
- Napuni flašu. Drži prst na rupici i napuni flašu vodom.
- Pusti prst. Voda curi kroz rupicu, jer pritiska na dno i zidove flaše.
- Pusti flašu da padne. Podigni flašu i pusti je da slobodno padne. Pogledaj mlaz dok pada.
- Uoči razliku. Dok flaša pada, voda skoro prestane da curi. Voda i flaša padaju zajedno, pa voda više ne pritiska flašu: nalazi se u bestežinskom stanju.
Ogled je brz, pa ga ponovi nekoliko puta ili zamoli nekoga da ga snimi telefonom i pogledaj snimak usporeno.
8. Ukratko
- Sila teže je sila kojom Zemlja privlači tela. Usmerena je ka središtu Zemlje: F = m × g.
- Na Zemlji je g ≈ 9,81 N/kg; u zadacima uzimaš g = 10 N/kg.
- Težina Q je sila kojom telo pritiska podlogu ili zateže nit. Kada telo miruje, Q = m × g.
- Masa se meri u kilogramima i ista je svuda. Težina se meri u njutnima i zavisi od mesta: na Mesecu je oko 6 puta manja.
- Kada telo slobodno pada, težina mu je nula (bestežinsko stanje), a sila teže i dalje deluje.
Kako se meri sila, pa i težina, ponovi u lekciji Sila i njeno merenje.
9. Zadaci za vežbu
- Kolika je sila teže na telo mase 3 kg?
- Dinamometar pokazuje 4 N. Kolika je masa tela koje visi o njemu?
- Kolika je težina kilograma brašna ako računaš sa g = 9,81 N/kg, a kolika sa g = 10 N/kg? Kolika je razlika?
- Kamion ima masu 8 t. Kolika je njegova težina u njutnima i u kilonjutnima?
- Marko kaže: „Moja težina je 50 kg.” Šta je pogrešno i kako treba da kaže?
- Knjiga mase 0,8 kg leži na stolu. Kolike su sila teže i težina? Na koje telo deluje svaka od njih?
- Kofa mase 1 kg napunjena je sa 10 l vode. Kolika je težina pune kofe? Litar vode ima masu 1 kg.
- Astronaut ima masu 80 kg. Kolika mu je težina na Zemlji, a kolika na Mesecu, gde je g = 1,62 N/kg? Kolika mu je masa na Mesecu?
- Na Mesecu kamen ima težinu 16,2 N. Kolika mu je masa? Kolika bi mu bila težina na Zemlji?
- Zašto voda skoro prestane da curi iz probušene flaše dok flaša slobodno pada?
✓Rešenja10 zadataka
- F = 3 kg × 10 N/kg = 30 N.
- m = 4 N : 10 N/kg = 0,4 kg = 400 g.
- Sa 9,81 N/kg: Q = 1 kg × 9,81 N/kg = 9,81 N. Sa 10 N/kg: Q = 10 N. Razlika je 10 N − 9,81 N = 0,19 N.
- 8 t = 8000 kg. Q = 8000 kg × 10 N/kg = 80 000 N = 80 kN.
- Kilogram je jedinica mase, ne težine. Treba da kaže: „Moja masa je 50 kg”. Njegova težina je oko 50 kg × 10 N/kg = 500 N.
- F = Q = 0,8 kg × 10 N/kg = 8 N. Sila teže deluje na knjigu, a težina na sto.
- Masa vode je 10 kg, pa je ukupna masa 1 kg + 10 kg = 11 kg. Q = 11 kg × 10 N/kg = 110 N.
- Na Zemlji: Q = 80 kg × 10 N/kg = 800 N. Na Mesecu: Q = 80 kg × 1,62 N/kg = 129,6 N. Masa je i na Mesecu 80 kg.
- m = 16,2 N : 1,62 N/kg = 10 kg. Na Zemlji: Q = 10 kg × 10 N/kg = 100 N.
- Voda curi zato što pritiska dno i zidove flaše. Kada flaša slobodno pada, voda pada zajedno sa njom i više je ne pritiska: voda je u bestežinskom stanju, pa skoro ne curi.




