Učitava se...

Fizika

Upoznajte fizičke pojave i osnovne pojmove kroz objašnjenja i primere iz svakodnevnog života

Prelamanje svetlosti i sočiva

Skretanje na granici

Svetlost menja pravac kad pređe u drugu sredinu, jer se menja njena brzina.
c/v
Indeks
D
Dioptrija

Lupa od 4 dioptrije

Žižna daljina je 25 cm = 0,25 m, pa je optička moć 1 : 0,25 m = 4 D.
25 cm
Žiža
4 D
Moć

Probaj pre otvaranja rešenja

Sabirno sočivo ima žižnu daljinu 50 cm. Kolika je njegova optička moć?
11
Zadataka
✓
Postupci

Svetlost skreće na granici dve sredine

1. Šta je prelamanje svetlosti

U ovoj lekciji saznaješ zašto svetlost menja pravac kad pređe iz vazduha u vodu ili staklo. Na tome rade sočiva: lupa, naočare, fotoaparat i sočivo u tvom oku.

Stavi kašiku u čašu vode i pogledaj je sa strane: izgleda kao da je prelomljena tačno na površini vode. Kašika je cela, ali svetlost koja od nje dolazi do tvog oka skreće kad izlazi iz vode u vazduh.

Prelamanje svetlosti

Prelamanje (lom, refrakcija) svetlosti je promena pravca svetlosti kad pređe iz jedne providne sredine u drugu. Uzrok je to što se svetlost u različitim sredinama kreće različitom brzinom.

I ovde crtaš normalu u tački u kojoj zrak pada na granicu. Upadni ugao α je ugao između upadnog zraka i normale, a prelomni ugao β ugao između prelomljenog zraka i normale. Upadni zrak, normala i prelomljeni zrak leže u istoj ravni.

Zrak iz vazduha pada na vodu pod uglom od 50 stepeni prema normali i u vodi nastavlja pod uglom od oko 35 stepeni
Pri prelasku iz vazduha u vodu zrak skreće ka normali

Na granici se mali deo svetlosti i odbije, po zakonu iz lekcije Odbijanje svetlosti i ogledala. Veći deo pređe u vodu i prelama se.

2. Kada zrak skreće ka normali, a kada od nje

U vakuumu svetlost prelazi oko 300 000 km u sekundi. U vazduhu je skoro jednako brza, u vodi i staklu sporija. Sredina u kojoj je svetlost sporija zove se optički gušća, a ona u kojoj je brža optički ređa. Voda je optički gušća od vazduha.

Prelaz zrakaUgloviZrak skreće
iz ređe u gušću (vazduh u vodu)β manji od αka normali
iz gušće u ređu (voda u vazduh)β veći od αod normale
normalno na granicuα = β = 0°ne skreće

Zašto zrak skreće? Zamisli kolica koja koso prelaze sa asfalta na pesak. Točak koji prvi stigne na pesak uspori, a drugi još ide brzo, pa se kolica okrenu. Kad kolica idu pravo na granicu, oba točka uspore istovremeno i kolica ne skreću. Tako je i sa svetlošću.

Prelamanje objašnjava i zašto dno reke ili bazena izgleda pliće nego što jeste. Zraci sa dna izlaze iz vode i skreću od normale. Oko ih produžava unazad, pravo, pa dno „vidi” više nego što je stvarno.

3. Indeks prelamanja

Koliko jako neka sredina prelama svetlost, govori broj koji se zove indeks prelamanja. Što je on veći, svetlost je u sredini sporija i jače skreće.

Indeks prelamanja

Indeks prelamanja n pokazuje koliko je puta brzina svetlosti u nekoj sredini manja od brzine svetlosti u vakuumu c:

n = c/v

Ovde je v brzina svetlosti u toj sredini, a c ≈ 300 000 km/s. Indeks je neimenovan broj (nema jedinicu) i za svaku providnu sredinu je veći od 1.

SredinaIndeks prelamanja n
vazduh≈ 1
voda≈ 1,33
staklo za prozore≈ 1,5
dijamant≈ 2,42

Rešen primer: brzina svetlosti u vodi

Indeks prelamanja vode je 1,33. Kolika je brzina svetlosti u vodi?

  1. Zapiši šta znaš. n = 1,33, c = 300 000 km/s.
  2. Izrazi brzinu iz formule. Iz n = c/v sledi v = c : n.
  3. Izračunaj. v = 300 000 km/s : 1,33 ≈ 225 564 km/s, odnosno oko 226 000 km/s.
  4. Proveri. 300 000 : 225 564 ≈ 1,33. Svetlost je u vodi sporija nego u vakuumu, kako i treba.

Rešen primer: indeks prelamanja stakla

U nekom staklu svetlost se kreće brzinom od 200 000 km/s. Koliki je indeks prelamanja tog stakla?

  1. Podeli brzine. n = c/v = 300 000 km/s : 200 000 km/s = 1,5.
  2. Jedinice. Km/s se skraćuju, pa indeks nema jedinicu.
  3. Proveri. 300 000 : 1,5 = 200 000, što je zadata brzina.

4. Sabirna i rasipna sočiva

Sočivo je providno telo (od stakla ili plastike) ograničeno dvema zakrivljenim površinama, ili jednom zakrivljenom i jednom ravnom. Zrak se prelama dva puta: kad ulazi u sočivo i kad izlazi iz njega. Prava kroz sredinu sočiva, normalna na njega, zove se glavna optička osa.

  • Sabirno sočivo je u sredini deblje nego na ivicama (ispupčeno). Zrake paralelne glavnoj optičkoj osi skuplja u jednu tačku iza sočiva.
  • Rasipno sočivo je u sredini tanje nego na ivicama (izdubljeno). Paralelne zrake rasipa, kao da izlaze iz jedne tačke ispred sočiva.
Paralelni zraci prolaze kroz sabirno sočivo i seku se u žiži iza sočiva
Sabirno sočivo skuplja paralelne zrake u žiži
Paralelni zraci prolaze kroz rasipno sočivo i rasipaju se, a njihovi produžeci se seku u žiži ispred sočiva
Rasipno sočivo rasipa zrake, kao da izlaze iz žiže

Žiža i žižna daljina

Žiža (fokus) F je tačka na glavnoj optičkoj osi u kojoj se seku paralelni zraci posle prelamanja kod sabirnog sočiva, ili njihovi produžeci kod rasipnog. Rastojanje žiže od sredine sočiva (optičkog centra) je žižna daljina f. Svako sočivo ima dve žiže, sa obe strane, na istom rastojanju.

5. Optička moć sočiva

Sočivo koje jače savija zrake ima žižu bliže sebi, odnosno kraću žižnu daljinu. Zato se jačina sočiva izražava optičkom moći, koja je to veća što je žižna daljina manja.

Optička moć

ω = 1/f

Žižnu daljinu f pišeš u metrima, a optičku moć dobijaš u dioptrijama (oznaka D). Sabirna sočiva imaju pozitivnu optičku moć („plus”), a rasipna negativnu („minus”).

Na receptu za naočare piše optička moć. Kratkovida osoba dobro vidi blizu, a daleko mutno, i nosi rasipna sočiva („minus”). Dalekovida osoba nosi sabirna („plus”).

Rešen primer: lupa od 4 dioptrije

Sabirno sočivo lupe ima žižnu daljinu 25 cm. Kolika je njegova optička moć?

  1. Pretvori u metre. f = 25 cm = 0,25 m.
  2. Primeni formulu. ω = 1 : 0,25 m = 4 D.
  3. Proveri. 1 : 4 = 0,25 m = 25 cm, što je zadata žižna daljina.
✕

Žižna daljina u centimetrima

  • f = 25 cm
  • ω = 1 : 25 = 0,04
  • Ispalo je 0,04 D, skoro kao ravno staklo, a lupa jasno uvećava. Rezultat nema smisla.
✓

Žižna daljina u metrima

  • f = 25 cm = 0,25 m
  • ω = 1 : 0,25 = 4 D
  • To je obična lupa za čitanje sitnih slova.

6. Lik kod sabirnog sočiva

Da bi našao lik vrha predmeta, dovoljna su dva od tri karakteristična zraka, jer znaš kako svaki od njih ide posle sočiva:

  • zrak paralelan glavnoj optičkoj osi posle sočiva prolazi kroz žižu,
  • zrak kroz optički centar sočiva prolazi bez skretanja,
  • zrak koji prolazi kroz žižu ispred sočiva posle sočiva ide paralelno osi.
Tri karakteristična zraka od vrha predmeta na 30 cm od sabirnog sočiva žižne daljine 10 cm seku se iza sočiva na 15 cm i daju obrnut, upola manji lik
Tri zraka od vrha predmeta seku se u vrhu lika

Kada je predmet dalje od žiže, zraci se iza sočiva zaista seku, pa je lik realan: možeš ga uhvatiti na zaklonu, kao sliku na zidu. Takav lik je obrnut. Rastojanje predmeta p, rastojanje lika l i žižnu daljinu f povezuje jednačina sočiva:

Jednačina sočiva i uvećanje

1/p + 1/l = 1/f

Uvećanje u = l/p pokazuje koliko je puta lik veći od predmeta. Ako je u manje od 1, lik je umanjen.

Rešen primer: gde nastaje lik

Predmet je 30 cm ispred sabirnog sočiva žižne daljine 10 cm. Gde nastaje lik i kakav je?

  1. Izrazi 1/l. 1/l = 1/f − 1/p = 1/10 − 1/30.
  2. Zajednički imenilac. 1/10 − 1/30 = 3/30 − 1/30 = 2/30 = 1/15, pa je l = 15 cm.
  3. Uvećanje. u = l/p = 15 cm : 30 cm = 0,5: lik je upola manji.
  4. Proveri. 1/30 + 1/15 = 1/30 + 2/30 = 3/30 = 1/10. Lik je realan, obrnut i umanjen, kao na crtežu.

Kada je predmet između sočiva i žiže, zraci se iza sočiva razilaze. Oko vidi lik u preseku njihovih produžetaka: lik je prividan, uspravan i uvećan. Tako radi lupa.

7. Ogled kod kuće

Trebaju ti: providna čaša sa ravnim dnom, voda, olovka, novčić, šolja i list papira.

  1. Prelomljena olovka. Stavi olovku koso u čašu do pola punu vode i pogledaj sa strane. Olovka izgleda prelomljena na površini vode.
  2. Novčić koji se pojavi. Stavi novčić na dno prazne šolje i odmakni se dok ti ivica šolje ne zakloni novčić. Neko neka polako sipa vodu: novčić se „pojavi”, jer zraci sa njega skreću na površini vode i stižu ti u oko.
  3. Čaša kao sočivo. Na papiru nacrtaj strelicu koja pokazuje udesno. Napuni čašu vodom i gledaj strelicu kroz čašu, pa polako odmiči papir od čaše. U jednom trenutku strelica promeni smer: voda u okrugloj čaši radi kao sabirno sočivo i daje obrnut lik.

Nikad ne gledaj u Sunce, ni golim okom ni kroz lupu, čašu ili naočare. Lupom ne skupljaj Sunčevu svetlost na papir ili kožu: u žiži se skupi toliko svetlosti da može da opeče ili zapali. Prolivenu vodu odmah obriši.

8. Ukratko

  • Prelamanje je promena pravca svetlosti na granici dve sredine, jer se brzina svetlosti menja.
  • Iz optički ređe u gušću sredinu zrak skreće ka normali, iz gušće u ređu od normale. Zrak normalan na granicu ne skreće.
  • Indeks prelamanja: n = c/v. Voda ≈ 1,33, staklo ≈ 1,5.
  • Sabirno sočivo skuplja paralelne zrake u žiži, rasipno ih rasipa. Optička moć je ω = 1/f, sa f u metrima, u dioptrijama.
  • Za realan lik kod sabirnog sočiva važi 1/p + 1/l = 1/f, a uvećanje je u = l/p.

Pojmove ove lekcije ukratko nađi i u rečniku fizike.

9. Zadaci za vežbu

  1. Zrak prelazi iz vazduha u vodu. Da li je prelomni ugao veći ili manji od upadnog? Zašto?
  2. Zrak pada na površinu stakla normalno. Koliki je prelomni ugao?
  3. U nekoj providnoj sredini svetlost se kreće brzinom od 240 000 km/s. Koliki je indeks prelamanja te sredine?
  4. Indeks prelamanja dijamanta je 2,42. Kolika je brzina svetlosti u dijamantu?
  5. Sabirno sočivo ima žižnu daljinu 50 cm. Kolika je njegova optička moć?
  6. Optička moć sočiva je 5 D. Kolika je njegova žižna daljina u centimetrima?
  7. Na receptu za naočare piše −2,5 D. Kakvo je to sočivo i kolika mu je žižna daljina?
  8. Predmet je 20 cm ispred sabirnog sočiva žižne daljine 10 cm. Gde nastaje lik i koliko je uvećanje?
  9. Predmet je 18 cm ispred sabirnog sočiva žižne daljine 12 cm. Gde nastaje lik i kakav je?
  10. Riba u vodi izgleda bliže površini nego što stvarno jeste. Objasni zašto.
  11. Gde treba da bude predmet u odnosu na lupu i žižu da bi lik bio uvećan i uspravan? Da li taj lik možeš da uhvatiš na papiru?
✓Rešenja11 zadataka
  1. Manji. Voda je optički gušća od vazduha, svetlost u njoj usporava i zrak skreće ka normali.
  2. Prelomni ugao je 0°: zrak normalan na granicu prolazi bez skretanja.
  3. n = c/v = 300 000 km/s : 240 000 km/s = 1,25.
  4. v = c : n = 300 000 km/s : 2,42 ≈ 123 967 km/s, odnosno oko 124 000 km/s.
  5. f = 50 cm = 0,5 m, ω = 1 : 0,5 m = 2 D.
  6. f = 1 : ω = 1 : 5 = 0,2 m = 20 cm.
  7. Znak minus znači da je sočivo rasipno (za kratkovide). Žižna daljina je f = 1 : 2,5 = 0,4 m = 40 cm.
  8. 1/l = 1/10 − 1/20 = 2/20 − 1/20 = 1/20, pa je l = 20 cm. Uvećanje je u = 20 : 20 = 1: lik je realan, obrnut i iste veličine kao predmet.
  9. 1/l = 1/12 − 1/18 = 3/36 − 2/36 = 1/36, pa je l = 36 cm. Uvećanje je u = 36 : 18 = 2: lik je realan, obrnut i dva puta veći. Provera: 1/18 + 1/36 = 3/36 = 1/12.
  10. Zraci od ribe izlaze iz vode u vazduh i skreću od normale. Oko ih produžava unazad u pravoj liniji, pa se ti produžeci seku iznad stvarnog položaja ribe. Zato riba izgleda bliže površini.
  11. Predmet treba da bude između lupe i njene žiže. Lik je tada prividan (nastaje u preseku produžetaka zraka), pa ne može da se uhvati na papiru.

Sve lekcije

Prijava i Registracija

Prijavite se ili otvorite nalog za brz, siguran i jednostavan pristup vašem profilu i dodatnim sadržajima sajta.
Brza prijava i jednostavna registracija omogućavaju vam siguran i lak pristup vašem profilu.

Registracijom na našem sajtu prihvatate naše Uslove i Pravila korišćenja.