Svetlost ide pravo, a iza prepreke ostaje senka
1. Izvori svetlosti
U ovoj lekciji saznaješ odakle dolazi svetlost, kako se prostire i koliko je brza. Naučićeš kako nastaju senka i polusenka, kako da izračunaš veličinu senke i zašto dolazi do pomračenja Sunca i Meseca.
Neka tela sama stvaraju svetlost: Sunce i druge zvezde, plamen sveće, upaljena sijalica, ekran telefona, pa čak i svitac. To su izvori svetlosti. Većinu drugih tela vidimo samo zato što se od njih odbija svetlost nekog izvora i stiže do naših očiju. Takva tela su osvetljena: knjiga, drvo, tvoje lice, pa i Mesec, koji sam ne svetli, već odbija svetlost Sunca.
Izvor svetlosti i osvetljeno telo
Izvor svetlosti je telo koje samo stvara svetlost. Osvetljeno telo ne stvara svetlost, već odbija svetlost koja na njega pada. Telo vidiš kada svetlost od njega stigne do tvog oka.
Nikada ne gledaj direktno u Sunce, ni golim okom ni kroz dvogled, i nikada ne usmeravaj laser prema svojim ili tuđim očima. Tako jaka svetlost trajno oštećuje vid.
2. Svetlost se prostire pravolinijski
Kada sunčevi zraci prolaze kroz prašnjavu sobu ili kroz maglu, vidiš da idu kao prave pruge. Drugara iza ugla zgrade ne možeš da vidiš, iako ga čuješ. Kroz savijeno crevo ne vidiš svetlo na drugom kraju, a kroz pravu cev vidiš. Sve to pokazuje da svetlost ide pravo.
Pravolinijsko prostiranje svetlosti
U sredini koja je svuda ista (homogenoj), na primer u vazduhu, vodi ili staklu, svetlost se prostire pravolinijski. Put svetlosti crtamo kao pravu liniju sa strelicom i zovemo ga svetlosni zrak.
Kada svetlost naiđe na telo, ono je može propustiti, delimično propustiti ili zaustaviti. Kroz čisto staklo i vodu vidiš jasno, kroz mutno staklo ili papir za pečenje svetlost prolazi, ali se predmeti ne vide jasno, a drvo, metal i karton svetlost ne propuštaju. Tela koja ne propuštaju svetlost zovemo neprozirna.
3. Brzina svetlosti
Kada upališ svetlo u sobi, soba se osvetli „istog trenutka”. Svetlost ipak ima brzinu, samo je ogromna. Označava se slovom c.
Brzina svetlosti
U vakuumu svetlost prelazi oko 300 000 km u sekundi:
c ≈ 300 000 km/s = 300 000 000 m/s
U vazduhu je skoro ista, a u vodi i staklu je manja. Brže od svetlosti ništa ne može da se kreće.
Svetlost je oko 900 000 puta brža od zvuka u vazduhu. Zato munju vidiš pre nego što čuješ grom, o čemu piše u lekciji Zvuk.
Rešen primer: svetlost od Sunca do Zemlje
Sunce je od Zemlje udaljeno oko 150 000 000 km. Koliko vremena treba svetlosti da stigne do nas?
- Zapiši šta znaš. s = 150 000 000 km, c = 300 000 km/s. Obe veličine su u kilometrima, pa jedinice slažu.
- Podeli put brzinom. t = s : c = 150 000 000 km : 300 000 km/s = 500 s.
- Pretvori u minute. 500 s = 480 s + 20 s = 8 min 20 s.
- Proveri smisao. Svetlost koju vidiš sa Sunca krenula je pre oko 8 minuta. Kada bi se Sunce u ovom trenutku ugasilo, saznali bismo to tek posle 8 minuta.
Pomešani kilometri i metri
- s = 150 000 000 km, c = 300 000 000 m/s
- t = 150 000 000 : 300 000 000 = 0,5 s
- Ispalo je pola sekunde, manje nego što svetlosti treba do Meseca (oko 1,3 s), a Sunce je mnogo dalje. Rezultat nema smisla.
Iste jedinice za put i brzinu
- s = 150 000 000 km, c = 300 000 km/s
- t = 150 000 000 : 300 000 = 500 s
- To je 8 min 20 s, koliko zaista putuje svetlost od Sunca.
4. Kako nastaje senka i koliko je velika
Postavi neprozirno telo između lampe i zida. Zraci koji prolaze pored tela stižu do zida, a zraci koji udare u telo zaustave se. Na zidu ostaje tamna oblast istog oblika kao telo: senka.
Senka
Senka je oblast iza neprozirnog tela do koje ne dolazi svetlost izvora. Nastaje zato što se svetlost prostire pravolinijski. Ivice senke određuju zraci koji prolaze tik uz ivice tela.
Ako je izvor sitan (tačkast), na primer mala LED lampica, granični zraci polaze iz jedne tačke, pa je senka oštrih ivica. Što je telo bliže izvoru, senka na zidu je veća.
Rešen primer: senka na zidu
Mala lampica je 1 m od zida. Između njih, na 25 cm od lampice, stoji kartonska figura visoka 10 cm. Kolika je senka figure na zidu?
- Iste jedinice. d = 25 cm, L = 1 m = 100 cm, h = 10 cm.
- Zašto važi razmera. Granični zraci polaze iz lampice i idu pravo, pa se figura i senka nalaze u istom „klinu” svetlosti. Zid je 100 cm : 25 cm = 4 puta dalje od lampice nego figura.
- Izračunaj senku. H = 4 × 10 cm = 40 cm.
- Proveri. Razmere su iste: 10 : 40 = 25 : 100 = 1 : 4.
Rešen primer: koliko je visoko drvo
Sunce je jako daleko, pa su njegovi zraci kod nas skoro paralelni i u istom trenutku padaju pod istim uglom. Štap visok 1 m baca senku dugu 1,5 m. U isto vreme drvo baca senku dugu 12 m. Koliko je drvo visoko?
- Uporedi senke. Senka drveta je 12 m : 1,5 m = 8 puta duža od senke štapa.
- Isto važi za visine. Zraci padaju pod istim uglom, pa je i drvo 8 puta više od štapa: 8 × 1 m = 8 m.
- Proveri. Kod štapa je visina : senka = 1 : 1,5, a kod drveta 8 : 12, što je isti odnos.
5. Senka i polusenka
Pod velikom lampom ili na suncu ivice senke nisu oštre, već postepeno prelaze u svetlo. Uzrok je veličina izvora: do nekih tačaka iza tela ne stiže svetlost ni iz jednog dela izvora, a do nekih stiže iz jednog dela izvora, ali ne iz celog.
Polusenka
Polusenka je oblast do koje stiže svetlost samo iz dela izvora, pa je osvetljena slabije, ali nije potpuno tamna. Tačkast izvor daje samo senku, a izvor velikih dimenzija daje i polusenku oko nje.
6. Pomračenja Sunca i Meseca
Senke postoje i u svemiru. Sunce obasjava Zemlju i Mesec, a iza svakog od njih pruža se dugačka senka. Kada se tri tela nađu skoro na istoj pravoj, dolazi do pomračenja.
- Pomračenje Sunca nastaje kada se Mesec nađe između Sunca i Zemlje. Mesečeva senka pada na mali deo Zemlje, i ljudi u tom pojasu vide kako Mesec zaklanja Sunce. To je moguće samo u vreme mladog Meseca.
- Pomračenje Meseca nastaje kada se Zemlja nađe između Sunca i Meseca, pa Mesec uđe u Zemljinu senku. To je moguće samo kada je Mesec pun, a vidi se sa cele noćne strane Zemlje.
U pomračenje Sunca se ne gleda: ni golim okom, ni kroz naočare za sunce, dvogled ili fotoaparat. Bezbedan način je da uz odraslu osobu, okrenut leđima Suncu, gledaš njegovu sliku na papiru, koju propušta mala rupica u kartonu. Pomračenje Meseca je bezbedno za gledanje.
7. Ogled kod kuće: pozorište senki
Trebaju ti baterijska lampa ili lampa telefona, svetao zid, karton, makaze i lenjir ili metar. Ogled radi uveče, u zamračenoj sobi.
- Napravi figuru. Iseci iz kartona figuru visoku oko 10 cm i zalepi je na štapić ili olovku.
- Postavi lampu. Stavi lampu na sto 1 m od zida i usmeri je ka zidu. Ne gledaj u lampu izbliza.
- Pomeraj figuru. Drži figuru između lampe i zida. Primakni je lampi, pa je odmakni ka zidu. Kada je figura bliže lampi, senka je veća.
- Izmeri. Postavi figuru na 25 cm od lampe i izmeri senku na zidu. Uporedi rezultat sa računom iz rešenog primera.
- Promeni izvor. Umesto male lampice upotrebi veću lampu sa širokim staklom. Ivice senke postaju mutne, jer nastaje polusenka.
Makaze koristi pažljivo. Ako u kući imaš laserski pokazivač, ne koristi ga za ovaj ogled.
8. Ukratko
- Izvori svetlosti sami stvaraju svetlost, a osvetljena tela je odbijaju. Telo vidimo kada svetlost od njega stigne do oka.
- U homogenoj sredini svetlost se prostire pravolinijski; njen put crtamo kao svetlosni zrak.
- Brzina svetlosti u vakuumu je oko 300 000 km/s. Od Sunca do Zemlje svetlost putuje oko 8 min 20 s.
- Senka nastaje iza neprozirnog tela. Tačkast izvor daje oštru senku, a veliki izvor i polusenku.
- Pri pomračenju Sunca Mesec je između Sunca i Zemlje, a pri pomračenju Meseca Zemlja je između Sunca i Meseca.
Šta se dešava kada svetlost padne na ogledalo, saznaćeš u lekciji Odbijanje svetlosti i ogledala.
9. Zadaci za vežbu
U zadacima uzmi da je brzina svetlosti 300 000 km/s.
- Razvrstaj na izvore svetlosti i osvetljena tela: Sunce, Mesec, upaljena sijalica, ogledalo, svitac, list papira.
- Zašto drugara iza ugla zgrade ne možeš da vidiš, a možeš da ga čuješ?
- Za koje vreme svetlost pređe 900 000 km?
- Mesec je od Zemlje udaljen oko 384 000 km. Koliko vremena treba svetlosti sa Meseca do Zemlje?
- Koliki put pređe svetlost za jedan minut?
- Štap visok 2 m baca senku dugu 3 m. U isto vreme stub baca senku dugu 15 m. Koliko je visok stub?
- Tačkast izvor je 60 cm od zida. Predmet visok 5 cm stoji na 20 cm od izvora. Kolika je senka predmeta na zidu?
- Zašto je senka koju pravi velika lampa mutnih ivica, a senka male LED lampice oštra?
- Kada je Mesec u vreme pomračenja Meseca: mlad ili pun? Koje telo je tada između druga dva?
- Zašto pomračenje Sunca ne smeš da gledaš golim okom ni kroz naočare za sunce?
- Lampica je 1 m od zida. Figuru visoku 10 cm pomeriš sa 40 cm na 20 cm od lampice. Kolika je senka u oba položaja? Koliko puta je porasla?
✓Rešenja11 zadataka
- Izvori svetlosti: Sunce, upaljena sijalica, svitac. Osvetljena tela: Mesec, ogledalo, list papira.
- Svetlost se prostire pravolinijski i ne skreće iza ugla, pa svetlost od drugara ne stiže do tvog oka. Zvuk se savija oko prepreka i odbija od zidova, pa ga čuješ.
- t = s : c = 900 000 km : 300 000 km/s = 3 s.
- t = 384 000 km : 300 000 km/s = 1,28 s, odnosno nešto više od jedne sekunde.
- 1 min = 60 s, pa je s = c × t = 300 000 km/s × 60 s = 18 000 000 km.
- Senka stuba je 15 m : 3 m = 5 puta duža od senke štapa, pa je i stub 5 puta viši: 5 × 2 m = 10 m.
- Zid je 60 cm : 20 cm = 3 puta dalje od izvora nego predmet, pa je senka 3 × 5 cm = 15 cm.
- Velika lampa je izvor velikih dimenzija: oko senke nastaje polusenka, do koje stiže svetlost samo iz dela lampe, pa ivica postepeno prelazi u svetlo. Mala lampica je skoro tačkast izvor i daje samo oštru senku.
- Mesec je tada pun. Zemlja je između Sunca i Meseca, pa Mesec ulazi u Zemljinu senku.
- Sunčeva svetlost je toliko jaka da može trajno da ošteti oko, i kada je Sunce delimično zaklonjeno. Naočare za sunce nisu dovoljna zaštita. Pomračenje se posmatra samo kao slika Sunca na papiru, uz odraslu osobu.
- Na 40 cm: zid je 100 cm : 40 cm = 2,5 puta dalje, senka je 2,5 × 10 cm = 25 cm. Na 20 cm: zid je 100 cm : 20 cm = 5 puta dalje, senka je 5 × 10 cm = 50 cm. Senka je porasla 2 puta.




