Učitava se...

Fizika

Upoznajte fizičke pojave i osnovne pojmove kroz objašnjenja i primere iz svakodnevnog života

Električna struja i strujno kolo

Struja teče kroz zatvoreno kolo

Kolo čine izvor, potrošač, provodnici i prekidač. Jačina struje je naelektrisanje koje prođe za jednu sekundu.
q/t
Jačina
A
Amper

Sijalica baterijske lampe

Za 5 minuta prođe 90 C. Vreme u sekundama: 300 s, pa je I = 90 C : 300 s = 0,3 A.
300 s
Vreme
0,3 A
Struja

Probaj pre otvaranja rešenja

Kroz provodnik za 10 s prođe 5 C naelektrisanja. Kolika je jačina struje?
11
Zadataka
✓
Postupci

Struja teče samo kroz zatvoreno kolo

1. Šta je električna struja

U ovoj lekciji saznaješ šta je električna struja, od čega se sastoji strujno kolo i kako se crta njegova šema. Naučićeš i da računaš jačinu struje i da je meriš ampermetrom.

U lekciji Naelektrisanje naelektrisanja su mirovala na balonu ili lenjiru. Kad se naelektrisanja pokrenu, i to svi u istom smeru, nastaje električna struja. Ona pali sijalicu u baterijskoj lampi, puni telefon i okreće motor igračke.

Električna struja

Električna struja je usmereno kretanje naelektrisanih čestica. U metalima struju čine slobodni elektroni, koji nisu vezani za svoje atome.

Slobodni elektroni u žici se stalno kreću, ali haotično, na sve strane, pa struje nema. Tek kad se žica priključi na izvor, na primer bateriju, elektroni počnu da se pomeraju u jednom smeru. Taj usmereni pomak je spor, svega nekoliko milimetara u sekundi. Sijalica ipak zasvetli odmah, jer se istovremeno pokrenu elektroni u celoj žici, kao voda u crevu koje je već puno.

2. Strujno kolo

Da bi struja tekla, potreban je zatvoren put kroz koji elektroni mogu da kruže. Taj put je strujno kolo. Najjednostavnije kolo ima četiri dela:

  • izvor (baterija), koji pokreće naelektrisanja; ima pozitivan (+) i negativan (−) pol,
  • potrošač (sijalica, motor, zvono), u kome struja vrši koristan posao,
  • provodnici (žice), koji povezuju delove kola,
  • prekidač, kojim zatvaraš ili otvaraš kolo.
Dve šeme istog kola sa baterijom od 4,5 V, sijalicom i prekidačem: sa zatvorenim prekidačem struja teče i sijalica svetli, sa otvorenim ne
Prekidač zatvara i otvara kolo

Zatvoreno i otvoreno kolo

Kolo je zatvoreno kad su svi delovi povezani u neprekinut put od jednog pola izvora do drugog. Tada struja teče. Kad je put bilo gde prekinut (otvoren prekidač, pregorela sijalica, odvojena žica), kolo je otvoreno i struja ne teče nigde u njemu.

3. Šema i oznake

Kolo se ne crta onako kako izgleda, nego šemom: svaki deo ima svoju dogovorenu oznaku, a žice su prave linije. Zahvaljujući tome, svako ko zna oznake može po šemi da sastavi isto kolo.

Oznake na šemi: izvor sa dužom crtom za plus i kraćom za minus, otvoren i zatvoren prekidač, sijalica kao krug sa krstom i ampermetar kao krug sa slovom A
Najvažnije oznake na šemama

Kod oznake izvora pazi na polove: duža, tanka crta je pozitivan pol, a kraća, debela negativan. Pored izvora se piše njegov napon, na primer 4,5 V. Šta je napon, saznaješ u lekciji Napon, otpor i Omov zakon.

4. Smer struje

Smer struje određen je dogovorom: to je smer u kome bi se kretalo pozitivno naelektrisanje, od pozitivnog pola izvora, kroz spoljašnji deo kola, do negativnog pola. Taj smer se crta na šemama (strelice na crtežu gore).

✓

Dogovoreni smer struje

  • od + pola ka − polu
  • kroz spoljašnji deo kola
  • crta se strelicama na šemi
✓

Kretanje elektrona u žici

  • od − pola ka + polu
  • suprotno od dogovorenog smera
  • elektroni su negativni, pa ih privlači + pol

Oba opisa su tačna i ne smetaju jedan drugom: kad koristiš dogovoreni smer, samo zapamti da se elektroni kreću obrnuto.

5. Jačina struje

Kroz debelo crevo za sekund isteče više vode nego kroz tanko. Slično tome, struja može biti jača ili slabija, zavisno od toga koliko naelektrisanja prođe kroz žicu za jednu sekundu.

Jačina struje

Jačina struje I je količnik naelektrisanja q koje prođe kroz presek provodnika i vremena t za koje prođe:

I = q/t

Jedinica je amper (A), po francuskom fizičaru Andre-Mariju Amperu: 1 A = 1 C/s. Manja jedinica je miliamper: 1 mA = 0,001 A.

Iz formule nalaziš i naelektrisanje q = I × t, i vreme t = q : I. Naelektrisanje mora biti u kulonima, a vreme u sekundama.

Rešen primer: sijalica baterijske lampe

Kroz sijalicu baterijske lampe za 5 minuta prođe 90 C naelektrisanja. Kolika je jačina struje?

  1. Pretvori vreme u sekunde. t = 5 min = 5 × 60 s = 300 s.
  2. Podeli naelektrisanje vremenom. I = 90 C : 300 s = 0,3 A.
  3. Zapiši i u miliamperima. 0,3 A = 300 mA.
  4. Proveri. 0,3 A × 300 s = 90 C, što je zadato naelektrisanje.
✕

Vreme ostalo u minutima

  • q = 90 C, t = 5 min
  • I = 90 : 5 = 18
  • Ispalo je 18 A, kao kod jakog grejača, a ne male sijalice.
✓

Vreme u sekundama

  • q = 90 C, t = 5 min = 300 s
  • I = 90 : 300 = 0,3 A
  • Uobičajena struja kroz sijaličicu lampe.

Rešen primer: koliko naelektrisanja prođe

Kroz sijalicu teče struja od 0,3 A. Koliko naelektrisanja prođe kroz nju za jedan minut?

  1. Vreme u sekundama. t = 1 min = 60 s.
  2. Pomnoži struju i vreme. q = I × t = 0,3 A × 60 s = 18 C.
  3. Proveri. 18 C : 60 s = 0,3 A.

Rešen primer: koliko elektrona prođe

Kroz žicu teče struja od 0,5 A. Koliko elektrona prođe kroz presek žice za 1 s? Naelektrisanje elektrona je po veličini e ≈ 1,6 × 10−19 C.

  1. Naelektrisanje za 1 s. q = 0,5 A × 1 s = 0,5 C.
  2. Podeli naelektrisanjem jednog elektrona. N = q : e = 0,5 C : 1,6 × 10−19 C ≈ 3,1 × 1018 elektrona.
  3. Proveri smisao. To je više od tri milijarde milijardi elektrona u sekundi. Elektroni su sitni, pa ih i za slabu struju treba ogroman broj.

6. Ampermetar, redna i paralelna veza

Jačina struje meri se ampermetrom. Ampermetar se uvek vezuje redno (serijski), u isti put kojim teče struja koju meriš, tako da ta struja prođe i kroz njega.

Levo redna veza dve sijalice sa ampermetrom, desno paralelna veza dve sijalice u odvojenim granama sa ampermetrom u glavnom delu kola
Redna i paralelna veza sijalica
VezaStrujaAko jedna sijalica pregori
redna (jedna za drugom)ista kroz sve delovekolo se prekine, sve se gase
paralelna (svaka u svojoj grani)ukupna je zbir struja granaostale i dalje svetle

Rešen primer: dve sijalice u paralelnoj vezi

Dve sijalice vezane su paralelno. Kroz prvu teče struja od 0,2 A, a kroz drugu 0,3 A. Koliku struju pokazuje ampermetar u glavnom delu kola, kao na crtežu desno?

  1. Gde je ampermetar. U glavnom delu kola, kroz koji prolazi ukupna struja pre grananja.
  2. Saberi struje grana. I = I1 + I2 = 0,2 A + 0,3 A = 0,5 A.
  3. Proveri. Na mestu gde se grane ponovo spajaju struja je opet 0,5 A: naelektrisanje se ne gubi, samo se deli i spaja.

7. Bezbednost i kratak spoj

Kratak spoj nastaje kad struja nađe put mimo potrošača, na primer kad žica direktno spoji dva pola baterije. Struja je tada mnogo jača nego obično, žica i izvor se zagrevaju, a u kućnoj instalaciji može nastati i požar. Zato instalacije imaju osigurače, a žice izolaciju.

Oglede sa strujom radi samo sa baterijom od 4,5 V. Nikad ne diraj utičnicu, ne guraj predmete u nju i ne rastavljaj uređaje koji su uključeni u struju: napon u utičnici je opasan po život. Ne spajaj polove baterije golom žicom bez sijalice.

8. Ogled kod kuće

Trebaju ti: pljosnata baterija od 4,5 V, sijaličica za baterijsku lampu sa grlom, dve-tri žice sa skinutom izolacijom na krajevima, karton, dve rajsnadle i metalna spajalica.

  1. Sastavi kolo. Jednu žicu spoji sa jednim polom baterije i sa grlom sijalice, a drugu sa drugim polom. Kad dodirneš slobodne krajeve žica, sijalica zasvetli: kolo je zatvoreno.
  2. Napravi prekidač. Zabodi dve rajsnadle u karton, na razmaku nešto manjem od dužine spajalice. Za svaku pričvrsti po jedan slobodan kraj žice, a spajalicu nataknu na jednu rajsnadlu. Kad spajalicu okreneš do druge rajsnadle, kolo se zatvori.
  3. Proveri provodnike. Umesto spajalice između rajsnadli stavljaj redom: aluminijumsku foliju, novčić, gumicu, plastični lenjir i staklenu čašu. Zapiši kada sijalica svetli.
  4. Zaključi. Sijalica svetli samo kad je između rajsnadli metal. Metali su provodnici, a guma, plastika i staklo izolatori.

9. Ukratko

  • Električna struja je usmereno kretanje naelektrisanih čestica. U metalima to su slobodni elektroni.
  • Strujno kolo čine izvor, potrošač, provodnici i prekidač. Struja teče samo kroz zatvoreno kolo.
  • Dogovoreni smer struje je od + ka − pola kroz spoljašnji deo kola. Elektroni se kreću obrnuto.
  • Jačina struje: I = q/t, jedinica amper (A), 1 A = 1 C/s. Vreme piši u sekundama.
  • Ampermetar se vezuje redno. U rednoj vezi struja je svuda ista, a u paralelnoj je ukupna struja zbir struja grana.

10. Zadaci za vežbu

  1. Šta je sve potrebno da bi kroz sijalicu tekla struja?
  2. Kroz provodnik za 10 s prođe 5 C naelektrisanja. Kolika je jačina struje?
  3. Kroz sijalicu 2 minuta teče struja od 0,2 A. Koliko naelektrisanja prođe kroz nju?
  4. Izrazi 0,25 A u miliamperima, a 40 mA u amperima.
  5. Za koliko vremena kroz sijalicu, kroz koju teče struja od 0,4 A, prođe 120 C naelektrisanja?
  6. Zašto se ampermetar vezuje redno sa potrošačem čiju struju meri?
  7. Na starom nizu lampica za jelku jedna lampica pregori i ugase se sve. Kako su lampice vezane? Objasni.
  8. Tri sijalice vezane su paralelno. Kroz njih teku struje od 0,1 A, 0,2 A i 0,3 A. Koliku struju pokazuje ampermetar u glavnom delu kola?
  9. Koliko elektrona prođe kroz presek žice za 1 s kad teče struja od 2 A?
  10. Na bateriji telefona piše 4000 mAh. To znači da daje struju od 4000 mA tokom jednog sata. Koliko je to kulona? Koliko dugo bi baterija davala struju od 0,5 A?
  11. U kom smeru se kreću elektroni u žici, a kako je dogovoren smer struje? Zašto se razlikuju?
✓Rešenja11 zadataka
  1. Potreban je izvor (baterija) i zatvoreno kolo: sijalica mora biti provodnicima povezana sa oba pola izvora, bez prekida.
  2. I = q/t = 5 C : 10 s = 0,5 A.
  3. t = 2 min = 120 s, q = I × t = 0,2 A × 120 s = 24 C.
  4. 0,25 A = 0,25 × 1000 mA = 250 mA. 40 mA = 40 : 1000 A = 0,04 A.
  5. t = q : I = 120 C : 0,4 A = 300 s = 5 min.
  6. Ampermetar meri struju koja prolazi kroz njega. Da bi kroz njega prošla ista struja kao kroz potrošač, mora biti u istom putu, jedan za drugim, odnosno redno.
  7. Redno. U rednoj vezi postoji samo jedan put za struju, pa kad jedna lampica pregori, kolo se prekine i struja ne teče ni kroz jednu.
  8. I = 0,1 A + 0,2 A + 0,3 A = 0,6 A.
  9. q = 2 A × 1 s = 2 C. N = 2 C : 1,6 × 10−19 C = 1,25 × 1019 elektrona.
  10. 4000 mA = 4 A, 1 h = 3600 s, pa je q = 4 A × 3600 s = 14 400 C. Vreme je t = q : I = 14 400 C : 0,5 A = 28 800 s = 8 h.
  11. Elektroni se kreću od negativnog ka pozitivnom polu, jer su negativni i privlači ih pozitivan pol. Dogovoreni smer je od + ka − pola, jer je dogovorom uzet smer kretanja pozitivnog naelektrisanja.

Sve lekcije

Prijava i Registracija

Prijavite se ili otvorite nalog za brz, siguran i jednostavan pristup vašem profilu i dodatnim sadržajima sajta.
Brza prijava i jednostavna registracija omogućavaju vam siguran i lak pristup vašem profilu.

Registracijom na našem sajtu prihvatate naše Uslove i Pravila korišćenja.