Sila koja koči, ali i drži
1. Šta je trenje
U ovoj lekciji učiš šta je trenje, odakle potiče i od čega zavisi. Naučićeš i da izračunaš silu trenja, kao i kada je trenje korisno, a kada ga treba smanjiti.
Gurni knjigu po stolu i pusti je. Ona klizi sve sporije i stane, iako je više niko ne koči rukom. Po prvom Njutnovom zakonu, nešto je moralo da deluje na nju silom unazad. Ta sila je trenje.
Trenje
Trenje je sila koja se javlja na dodirnoj površini dva tela i protivi se njihovom međusobnom kretanju. Sila trenja uvek je usmerena suprotno od smera kretanja (ili pokušaja kretanja) tela po podlozi.
Oznaka je Ftr, a jedinica njutn (N).
Zakoni koji objašnjavaju zašto knjiga staje opisani su u lekciji Njutnovi zakoni.
2. Odakle potiče trenje
I površina koja izgleda potpuno glatko, pod jakim povećanjem ima brdašca i udubljenja. Kada jedno telo klizi po drugom, te neravnine se zakače, a čestice dve površine se i privlače. Da bi telo klizilo, sve te veze moraju stalno da se kidaju.
Zato je trenje manje kada su površine glatke ili podmazane. Pri klizanju se tela zagrevaju: protrljaj dlanove i osetićeš toplotu. Šibica se pali upravo zato što se glavica trenjem zagreje.
3. Vrste trenja: mirovanja, klizanja i kotrljanja
Zamisli da guraš težak ormar. Guraš slabo i on se ne pomera: pod deluje na ormar silom jednakom tvojoj, ali suprotnog smera. Guraš jače, a ormar i dalje stoji, jer je i ta sila poda porasla. Tek kad tvoja sila pređe određenu granicu, ormar krene.
| Vrsta | Kada se javlja | Primer |
|---|---|---|
| trenje mirovanja | telo još ne klizi | ormar koji ne možeš da pomeriš |
| trenje klizanja | telo klizi po podlozi | sanke na snegu |
| trenje kotrljanja | telo se kotrlja | točak bicikla |
Koje je trenje najveće
Najveće trenje mirovanja veće je od trenja klizanja: zato je ormar teže pokrenuti nego gurati kad već klizi. Trenje kotrljanja je najmanje od sva tri. Zato kofer sa točkićima vučeš lako, a isti kofer bez točkića jedva.
4. Od čega zavisi trenje klizanja
Prazna kutija lako klizi po podu, a puna teško. Što telo jače pritiska podlogu, neravnine se jače zakače, pa je trenje veće. Trenje zavisi i od toga koje su površine u dodiru: guma se po asfaltu teško pomera, a klizaljka po ledu lako.
Sila trenja klizanja
Sila trenja klizanja jednaka je proizvodu koeficijenta trenja i sile kojom telo pritiska podlogu:
Ftr = μ × FN
Ovde je μ (čita se „mi”) koeficijent trenja, broj bez jedinice koji zavisi od vrste i obrade površina. FN je sila kojom telo pritiska podlogu pod pravim uglom. Na vodoravnoj podlozi ona je jednaka težini tela: FN = Q.
| Guma automobila na putu | Koeficijent μ (približno) |
|---|---|
| suv asfalt | 0,8 |
| mokar asfalt | 0,5 |
| zaleđen put | 0,05 do 0,1 |
Iznenađenje: trenje ne zavisi od veličine dodirne površine. Cigla koja klizi na širokoj strani i ista cigla na uskoj strani imaju isto trenje. Na uskoj strani je pritisak veći, ali je dodirna površina manja, pa se to poništi.
5. Kako se računa sila trenja
Prvo odrediš silu kojom telo pritiska podlogu (na vodoravnoj podlozi to je težina, Q = m × g, sa g = 10 N/kg), pa je pomnožiš koeficijentom trenja.
Rešen primer: drvena kutija na podu
Drvena kutija mase 20 kg klizi po drvenom podu. Koeficijent trenja je 0,3. Kolika je sila trenja? Kolikom silom treba da guraš kutiju da bi klizila stalnom brzinom?
- Sila kojom kutija pritiska pod. FN = Q = 20 kg × 10 N/kg = 200 N.
- Sila trenja. Ftr = 0,3 × 200 N = 60 N.
- Sila guranja. Stalna brzina znači da je rezultanta nula, pa guraš silom od 60 N.
- Proveri. 60 N : 200 N = 0,3, što je zadati koeficijent.
Pomnožena masa
- m = 20 kg, μ = 0,3
- Ftr = 0,3 × 20 = 6 N
- Ispada da kutiju od 20 kg gura jedan prst. Masa nije sila.
Pomnožena težina
- Q = 20 kg × 10 N/kg = 200 N
- Ftr = 0,3 × 200 N = 60 N
- To je sila kojom se gura puna kutija.
Rešen primer: koeficijent trenja iz merenja
Drveni kvadar težine 5 N vučeš po stolu dinamometrom, tako da klizi stalnom brzinom. Dinamometar pokazuje 1,5 N. Koliki je koeficijent trenja?
- Sila trenja. Brzina je stalna, pa je trenje jednako sili dinamometra: Ftr = 1,5 N.
- Sila pritiskanja. Sto je vodoravan: FN = Q = 5 N.
- Podeli. μ = 1,5 N : 5 N = 0,3.
- Proveri. 0,3 × 5 N = 1,5 N, koliko pokazuje dinamometar.
Rešen primer: kočenje na suvom, mokrom i zaleđenom putu
Automobil mase 1000 kg naglo koči. Kolika je sila trenja između guma i puta na suvom asfaltu (μ = 0,8), na mokrom (μ = 0,5) i na ledu (μ = 0,1)?
- Težina automobila. Q = 1000 kg × 10 N/kg = 10 000 N.
- Suv asfalt. Ftr = 0,8 × 10 000 N = 8000 N.
- Mokar asfalt. Ftr = 0,5 × 10 000 N = 5000 N.
- Led. Ftr = 0,1 × 10 000 N = 1000 N.
- Uporedi. Na ledu je sila kočenja 8 puta manja nego na suvom asfaltu (8000 : 1000 = 8). Zato se zimi vozi sporije i drži veće rastojanje.
6. Korisno i štetno trenje
Bez trenja ne bi mogao ni da hodaš: stopalo bi proklizavalo kao na ledu. Trenje drži čvor na pertli, ekser u dasci i olovku među prstima, a kočnice zaustavljaju bicikl upravo trenjem.
Ali trenje i šteti. Delovi mašina se zbog njega troše (habaju) i greju, a deo goriva automobila troši se na savladavanje trenja. Zato se trenje gde smeta smanjuje, a gde pomaže povećava.
| Cilj | Šta se radi |
|---|---|
| manje trenje | podmazivanje uljem ili mašću, kuglični ležajevi, točkovi umesto klizanja, glatke površine |
| veće trenje | pesak na zaleđenom trotoaru, šare na gumama i đonovima, hrapave ručke alata |
7. Ogled kod kuće: knjiga na gumici
Trebaju ti dve iste knjige, gumica, lenjir i nekoliko okruglih olovaka.
- Veži gumicu. Provuci gumicu ispod korica jedne knjige ili je veži kanapom za knjigu.
- Vuci polako. Vuci gumicu po stolu i lenjirom izmeri koliko se istegne tačno pre nego što knjiga krene, a koliko dok knjiga ravnomerno klizi. Pre pokretanja istezanje je veće: trenje mirovanja je veće od trenja klizanja.
- Dodaj drugu knjigu. Stavi drugu knjigu na prvu i ponovi. Istezanje je oko dva puta veće, jer knjige dvostruko jače pritiskaju sto.
- Stavi olovke ispod. Postavi knjigu na olovke i vuci je. Gumica se jedva istegne: trenje kotrljanja je mnogo manje.
Gumica ovde radi kao dinamometar: što je istezanje veće, veća je i sila kojom vučeš. Drži lice dalje od zategnute gumice.
8. Ukratko
- Trenje je sila na dodirnoj površini dva tela koja se protivi njihovom međusobnom kretanju.
- Najveće je trenje mirovanja, manje trenje klizanja, a najmanje trenje kotrljanja.
- Sila trenja klizanja: Ftr = μ × FN. Na vodoravnoj podlozi FN je težina tela.
- Trenje zavisi od vrste površina i od sile pritiskanja, a ne zavisi od veličine dodirne površine.
- Trenje je korisno (hodanje, kočenje) i štetno (habanje, zagrevanje). Smanjuje se podmazivanjem i ležajevima.
Težinu, koja je ovde sila pritiskanja, ponovi u lekciji Težina i sila teže.
9. Zadaci za vežbu
- Da li je trenje u svakom primeru korisno ili štetno: a) cipele na zaleđenom trotoaru, b) kočnice bicikla, c) habanje šarki na vratima, d) čvor na pertli?
- Kutija težine 300 N klizi po podu, a koeficijent trenja je 0,4. Kolika je sila trenja?
- Biciklista zajedno sa biciklom ima masu 80 kg. Naglo zakoči na suvom asfaltu, pa točkovi klize, a koeficijent trenja je 0,8. Kolika je sila trenja?
- Kvadar težine 8 N vučeš po stolu dinamometrom stalnom brzinom, a dinamometar pokazuje 2 N. Koliki je koeficijent trenja?
- Zašto je ormar teže pokrenuti nego ga gurati kada već klizi?
- Kutija mase 10 kg klizi po podu, μ = 0,3. Kolika je sila trenja? Kolika je kada na nju stavimo još jednu istu kutiju?
- Ciglu vučeš po stolu jednom položenu na najveću stranu, a drugi put na bok. U kom slučaju je trenje veće?
- Automobil mase 1200 kg koči na mokrom asfaltu (μ = 0,5). Kolika je sila trenja? Kolika bi bila na zaleđenom putu (μ = 0,1)?
- Guraš ormar silom od 150 N, a on se ne pomera. Kolika je sila trenja i koje je vrste?
- Kutiju mase 20 kg guraš po podu silom od 100 N. Koeficijent trenja je 0,3. Koliko je ubrzanje kutije?
- Zašto se zimi zaleđeni trotoari posipaju peskom?
✓Rešenja11 zadataka
- a) korisno, potrebno nam je više trenja da ne proklizamo; b) korisno; c) štetno; d) korisno.
- Ftr = 0,4 × 300 N = 120 N.
- Q = 80 kg × 10 N/kg = 800 N. Ftr = 0,8 × 800 N = 640 N.
- Brzina je stalna, pa je Ftr = 2 N. μ = 2 N : 8 N = 0,25.
- Najveće trenje mirovanja veće je od trenja klizanja. Za pokretanje treba savladati veće trenje, a kad ormar klizi, dovoljna je manja sila.
- Q = 10 kg × 10 N/kg = 100 N, Ftr = 0,3 × 100 N = 30 N. Sa dve kutije: Q = 200 N, Ftr = 0,3 × 200 N = 60 N. Trenje je dva puta veće.
- Trenje je isto u oba slučaja, jer ne zavisi od veličine dodirne površine. Težina cigle i površine u dodiru (cigla i sto) se ne menjaju.
- Q = 1200 kg × 10 N/kg = 12 000 N. Mokar asfalt: Ftr = 0,5 × 12 000 N = 6000 N. Led: Ftr = 0,1 × 12 000 N = 1200 N.
- Ormar miruje, pa je rezultanta nula: trenje je 150 N, suprotnog smera od tvoje sile. To je trenje mirovanja.
- Q = 20 kg × 10 N/kg = 200 N, Ftr = 0,3 × 200 N = 60 N. Rezultanta je 100 N − 60 N = 40 N. a = 40 N : 20 kg = 2 m/s².
- Pesak čini površinu hrapavom i povećava koeficijent trenja između đona i trotoara. Veće trenje sprečava proklizavanje i padove.




