Od čega je sve sastavljeno i zašto neka jezgra zrače
1. Atom: najmanji deo elementa
U ovoj lekciji saznaješ od čega je sastavljen atom i kako se iz rednog i masenog broja nalazi broj protona, neutrona i elektrona. Upoznaćeš i radioaktivnost, tri vrste zračenja, vreme poluraspada i kako se čovek štiti od zračenja.
Ako komad bakra deliš na sve manje delove, na kraju dolaziš do čestice koja je i dalje bakar, ali se dalje ne može deliti a da ostane bakar. To je atom. Grčki filozofi Leukip i Demokrit zamislili su takve čestice još u 5. i 4. veku pre nove ere i nazvali ih atomi, što znači „nedeljivi”.
Atom
Atom je najmanja čestica hemijskog elementa. Sve oko tebe, voda, vazduh, tvoja olovka i ti, sastoji se od atoma.
Atomi su veoma mali. Njihova veličina meri se u pikometrima, a jedan pikometar je milioniti deo milionitog dela metra.
2. Građa atoma: jezgro i elektroni
Danas znamo da atom ipak ima delove. Ernest Raderford je pokazao da atom ima malo, pozitivno naelektrisano jezgro, oko koga se kreću elektroni. Jezgro je oko 10 000 puta manje od celog atoma, a u njemu je skoro sva masa atoma, više od 99,94 %.
| Čestica | Gde je | Naelektrisanje |
|---|---|---|
| proton | u jezgru | pozitivno (+) |
| neutron | u jezgru | nema |
| elektron | u omotaču, oko jezgra | negativno (−) |
Proton i neutron imaju skoro jednaku masu. Elektron je oko 1836 puta lakši od protona. Neutron je poslednji otkriven: pronašao ga je Džejms Čedvik 1932. godine.
Zašto je atom neutralan
Naelektrisanje protona i elektrona je jednako po veličini, a suprotno po znaku. Kada atom ima isto toliko elektrona koliko i protona, naelektrisanja se poništavaju i atom je električno neutralan. Atom koji ima višak ili manjak elektrona zove se jon.
Kako se atom naelektriše kada izgubi ili primi elektrone, piše u lekciji Naelektrisanje.
3. Redni broj, maseni broj i izotopi
Šta neki atom čini bakrom, a ne gvožđem? Broj protona u jezgru. Svi atomi bakra imaju 29 protona. Zato se broj protona zove redni (atomski) broj i označava sa Z. Ukupan broj protona i neutrona u jezgru je maseni broj A.
Broj čestica u atomu
broj protona = Z, broj elektrona u neutralnom atomu = Z
broj neutrona N = A − Z
Atom se piše imenom i masenim brojem: uranijum-238 ima A = 238.
Rešen primer: atom helijuma
Helijum-4 ima redni broj Z = 2 i maseni broj A = 4. Koliko ima protona, neutrona i elektrona?
- Protoni. Broj protona je Z = 2.
- Neutroni. N = A − Z = 4 − 2 = 2.
- Elektroni. Neutralan atom ima isto elektrona kao protona: 2.
- Proveri. Protoni i neutroni zajedno: 2 + 2 = 4 = A. To je atom sa crteža.
Rešen primer: atom uranijuma
Uranijum-238 ima redni broj Z = 92. Koliko neutrona i elektrona ima neutralan atom?
- Maseni broj. Iz imena: A = 238.
- Neutroni. N = 238 − 92 = 146.
- Elektroni. Isto koliko protona: 92.
- Proveri. 92 + 146 = 238, što je maseni broj.
Maseni broj shvaćen kao broj neutrona
- „Uranijum-238 ima 238 neutrona.”
- Zaboravljeni su protoni, koji su takođe u jezgru.
Od masenog broja oduzmi protone
- A = 238 je zbir protona i neutrona.
- N = 238 − 92 = 146 neutrona.
Atomi istog elementa mogu da imaju različit broj neutrona. Takvi atomi zovu se izotopi. Ugljenik-12 i ugljenik-14 imaju po 6 protona, ali prvi ima 6, a drugi 8 neutrona. Hemijski se ponašaju skoro isto, jer imaju isti broj protona i elektrona.
4. Otkriće radioaktivnosti
Francuski fizičar Anri Bekerel je 1896. godine ostavio uranijumovu so na fotografskoj ploči umotanoj u crni papir. Kada je ploču razvio, bila je zacrnjena, iako na nju nije palo svetlo. Zaključio je da uranijum sam od sebe šalje nevidljivo zračenje koje prolazi kroz papir.
Marija Kiri i Pjer Kiri istraživali su rudu uranijuma i iz nje izdvojili dva nova elementa koja zrače mnogo jače od uranijuma: polonijum i radijum. Bekerel i supružnici Kiri podelili su 1903. godine Nobelovu nagradu za otkriće radioaktivnosti.
Radioaktivnost
Radioaktivnost je pojava da se nestabilno atomsko jezgro samo od sebe, bez spoljnog uticaja, raspada: izbacuje česticu ili zračenje i pretvara se u drugo jezgro.
5. Alfa, beta i gama zračenje
Jezgra pri raspadu zrače na tri osnovna načina. Vrste zračenja nazvane su prvim slovima grčkog alfabeta.
| Zračenje | Šta je | Zaustavlja ga |
|---|---|---|
| alfa (α) | jezgro helijuma: 2 protona i 2 neutrona | list papira |
| beta (β) | brzi elektroni koji nastaju u jezgru | aluminijumski lim od nekoliko mm |
| gama (γ) | elektromagnetni talasi velike energije | najvećim delom olovo debelo desetak cm |
Kada jezgro izbaci alfa-česticu, gubi 2 protona i 2 neutrona. Redni broj mu se smanji za 2, a maseni za 4, pa postaje jezgro drugog elementa.
Rešen primer: šta nastaje iz uranijuma
Uranijum-238 (Z = 92) se raspada alfa raspadom. Koliki su redni i maseni broj novog jezgra?
- Redni broj. Z = 92 − 2 = 90. Element sa rednim brojem 90 je torijum.
- Maseni broj. A = 238 − 4 = 234. Nastaje torijum-234.
- Neutroni novog jezgra. N = 234 − 90 = 144.
- Proveri. Zbir pre i posle mora biti isti: protoni 90 + 2 = 92, maseni broj 234 + 4 = 238.
Pri beta raspadu jedan neutron u jezgru postaje proton i izbaci se elektron. Maseni broj ostaje isti, a redni broj se poveća za 1.
6. Vreme poluraspada
Ne može se predvideti kada će se raspasti jedno jezgro, ali se zna koliko brzo se raspada veliki broj jezgara. Za svaku vrstu jezgra postoji isto vreme za koje se raspadne polovina jezgara.
Vreme poluraspada
Vreme poluraspada je vreme za koje se raspadne polovina jezgara u uzorku. Posle jednog vremena poluraspada ostane 1/2 jezgara, posle dva 1/4, posle tri 1/8.
Vremena poluraspada su veoma različita. Za radon, radioaktivni gas, ono iznosi 3,8 dana, a za radijum-226 čak 1600 godina.
Rešen primer: radon posle 11,4 dana
Uzorak na početku ima 1600 jezgara radona. Koliko ih ostane neraspadnuto posle 11,4 dana? (Pravi uzorci imaju mnogo više jezgara, ali račun je isti.)
- Koliko poluraspada. 11,4 dana : 3,8 dana = 3 poluraspada.
- Prepolovi tri puta. 1600 → 800 → 400 → 200.
- Zapiši rezultat. Ostane 200 jezgara, a raspadne se 1400.
- Proveri razlomkom. Posle tri poluraspada ostaje 1/8: 1600 : 8 = 200.
7. Zračenje oko nas i zaštita
Malo zračenja stalno dolazi iz prirode: iz svemira (kosmičko zračenje), iz stena i zemljišta, i od radona. Radon je gas bez boje, mirisa i ukusa koji izlazi iz zemljišta. Najviše ga ima u rudnicima i pećinama. Atmosfera i magnetno polje Zemlje štite nas od većeg dela kosmičkog zračenja.
Zračenje je i korisno: njime se, na primer, sterilišu medicinski instrumenti i hrana. Ali jako zračenje oštećuje ćelije tela i može da izazove teške bolesti, zato se sa izvorima zračenja radi samo uz stroge mere zaštite. U Srbiji o tome brine Agencija za zaštitu od jonizujućih zračenja i nuklearnu sigurnost.
Tri pravila zaštite
vreme, rastojanje, zaklon
- Što kraće vreme u blizini izvora.
- Što veće rastojanje od izvora.
- Zaklon između sebe i izvora, kao olovna ploča ili beton.
Ova lekcija nema ogled: sa radioaktivnim materijalima se ne radi kod kuće ni u školi. Ako negde vidiš znak za opasnost od zračenja, ne prilazi, ništa ne diraj i ne nosi kući, već reci odrasloj osobi.
8. Ukratko
- Atom ima jezgro od protona (+) i neutrona (bez naelektrisanja) i omotač od elektrona (−).
- Redni broj Z je broj protona, maseni broj A je zbir protona i neutrona, a broj neutrona je N = A − Z.
- Izotopi su atomi istog elementa sa različitim brojem neutrona.
- Radioaktivnost je spontani raspad nestabilnih jezgara. Zračenje je alfa (zaustavlja ga papir), beta (aluminijum) ili gama (olovo).
- Za vreme poluraspada raspadne se polovina jezgara.
- Zaštita: kratko vreme, veliko rastojanje i zaklon.
9. Zadaci za vežbu
- Koje čestice čine jezgro atoma, a koje omotač? Kakvo je njihovo naelektrisanje?
- Atom bakra ima 29 protona. Koliko elektrona ima neutralan atom bakra?
- Atom ima redni broj Z = 6 i maseni broj A = 14. Koliko ima protona, neutrona i elektrona?
- Torijum-234 ima redni broj 90. Koliko neutrona ima njegovo jezgro?
- Zašto je atom električno neutralan, iako sadrži naelektrisane čestice?
- Atom izgubi jedan elektron. Kakvo naelektrisanje sada ima i kako se zove?
- Po čemu se razlikuju ugljenik-12 i ugljenik-14, a u čemu su isti?
- Radijum-226 (Z = 88) raspada se alfa raspadom. Koliki su redni i maseni broj novog jezgra? Pomoć: nastaje radon.
- Ugljenik-14 (Z = 6) raspada se beta raspadom. Koliki su redni i maseni broj novog jezgra?
- Koju vrstu zračenja zaustavlja list papira, a koju tek debela olovna ploča?
- Uzorak ima 800 jezgara radona. Koliko ih ostane posle 7,6 dana?
- Vreme poluraspada radijuma-226 je 1600 godina. Koji deo jezgara ostane posle 3200 godina, a koji posle 4800 godina?
✓Rešenja12 zadataka
- Jezgro čine protoni (pozitivni) i neutroni (bez naelektrisanja). Omotač čine elektroni (negativni).
- Neutralan atom ima isto elektrona kao protona: 29.
- Protona 6, neutrona N = 14 − 6 = 8, elektrona 6. To je ugljenik-14.
- N = A − Z = 234 − 90 = 144.
- Atom ima isto protona i elektrona. Njihova naelektrisanja su jednaka po veličini, a suprotna po znaku, pa se poništavaju.
- Ostao je jedan proton više nego elektrona, pa je atom pozitivno naelektrisan. To je pozitivan jon.
- Oba imaju 6 protona i 6 elektrona, pa su isti element i hemijski se skoro isto ponašaju. Ugljenik-12 ima 6 neutrona, a ugljenik-14 ima 8. To su izotopi.
- Z = 88 − 2 = 86, A = 226 − 4 = 222. Nastaje radon-222.
- Pri beta raspadu maseni broj ostaje isti, a redni se poveća za 1: Z = 7, A = 14. Nastaje azot-14.
- Papir zaustavlja alfa zračenje. Gama zračenje je najprodornije i najveći deo zaustavlja tek olovo debelo desetak centimetara.
- 7,6 dana : 3,8 dana = 2 poluraspada. 800 → 400 → 200. Ostane 200 jezgara.
- 3200 : 1600 = 2 poluraspada, ostane 1/2 × 1/2 = 1/4 jezgara. 4800 : 1600 = 3 poluraspada, ostane 1/8.




