Učitava se...

Fizika

Upoznajte fizičke pojave i osnovne pojmove kroz objašnjenja i primere iz svakodnevnog života

Temperatura i toplota

Toplota prelazi

Toplota je energija koja sama od sebe prelazi sa toplijeg na hladnije telo dok se temperature ne izjednače.
0 K
Najhladnije
J
Džul

Voda u loncu

2 kg vode zagreva se od 20 °C do 70 °C: Q = 4200 × 2 × 50 = 420 000 J.
50 °C
Promena
420 kJ
Toplota

Probaj pre otvaranja rešenja

Koliko toplote treba da se 1 kg vode zagreje za 10 °C?
12
Zadataka
✓
Postupci

Toplo i hladno, izmereno brojem

1. Šta je temperatura

U ovoj lekciji učiš šta je temperatura, kako se meri i kako se pretvara iz stepeni Celzijusa u kelvine. Učiš i šta je toplota, zašto ona nije isto što i temperatura i kako se računa koliko toplote treba da se telo zagreje.

Rukom možeš da proceniš da li je voda topla ili hladna, ali ruka lako prevari. Posle hladne vode i mlaka voda deluje toplo, a posle tople ista mlaka voda deluje hladno. Zato toplotu i hladnoću merimo termometrom, a ne osećajem.

Temperatura

Temperatura je fizička veličina koja pokazuje koliko je telo toplo ili hladno. Oznaka joj je t, a meri se termometrom. Čestice od kojih je telo sastavljeno stalno se kreću. Što je telo toplije, čestice se kreću brže.

2. Termometar i Celzijusova skala

U običnom termometru je tanka cevčica sa živom ili obojenim alkoholom. Kad se tečnost zagreje, ona se širi i penje kroz cevčicu. Kad se ohladi, skuplja se i spušta. Kako se tela šire pri zagrevanju, saznaćeš u lekciji Širenje tela pri zagrevanju.

Kod nas se temperatura najčešće meri u stepenima Celzijusa (°C). Skalu je predložio švedski astronom Anders Celzijus. Ona ima dve stalne tačke:

  • 0 °C je temperatura na kojoj se voda mrzne,
  • 100 °C je temperatura na kojoj voda ključa, pri normalnom atmosferskom pritisku.

Razmak između te dve tačke podeljen je na 100 jednakih delova. Temperature ispod 0 °C pišu se sa minusom.

3. Kelvinova skala i apsolutna nula

Postoji najniža moguća temperatura, apsolutna nula. Niže od nje se ne može ohladiti nijedno telo. Ona iznosi oko −273 °C. Naučnici zato koriste skalu koja počinje baš od apsolutne nule. To je Kelvinova skala, nazvana po lordu Kelvinu.

Kelvin

Kelvin (K) je osnovna jedinica za temperaturu u Međunarodnom sistemu jedinica. Na Kelvinovoj skali apsolutna nula je 0 K, a voda se mrzne na 273,15 K. Promena od 1 K jednaka je promeni od 1 °C. Zaokruženo važi:

T = t + 273

Ovde je T temperatura u kelvinima, a t temperatura u stepenima Celzijusa. Uz kelvin se ne piše znak za stepen.

Celzijusova i Kelvinova skala: apsolutna nula −273 °C i 0 K, mržnjenje vode 0 °C i 273 K, sobna temperatura 20 °C i 293 K, ključanje vode 100 °C i 373 K
Ista temperatura na dve skale: u kelvinima je broj uvek veći za 273

Rešen primer: pretvaranje temperatura

Pretvori 20 °C i −20 °C u kelvine, a 300 K u stepene Celzijusa.

  1. Iz °C u K dodaješ 273. T = 20 + 273 = 293 K.
  2. Isto i za minus. T = −20 + 273 = 253 K.
  3. Iz K u °C oduzimaš 273. t = 300 − 273 = 27 °C.
  4. Proveri. Nijedan rezultat nije ispod 0 K, a hladnija temperatura dala je manji broj kelvina.

4. Šta je toplota

Kad sipaš vreo čaj u hladnu šolju, čaj se hladi, a šolja greje. Nešto je prešlo sa čaja na šolju. To nešto je energija, i zove se toplota.

Toplota

Toplota je energija koja prelazi sa jednog tela na drugo zbog razlike u njihovim temperaturama. Oznaka joj je Q, a jedinica džul (J). Toplota sama od sebe prelazi uvek sa toplijeg na hladnije telo, a nikad obrnuto.

Pazi na oznaku: u lekcijama o toploti slovo Q označava toplotu, a ne težinu. Veće jedinice su kilodžul (1 kJ = 1000 J) i megadžul (1 MJ = 1 000 000 J).

Toplota prelazi sa tela od 80 °C na telo od 20 °C dok oba ne dostignu 50 °C
Toplota prelazi sve dok se temperature ne izjednače

Toplije telo se hladi, a hladnije greje, sve dok im temperature ne postanu jednake. Tada kažemo da su tela u toplotnoj ravnoteži i toplota više ne prelazi. Zato se čaj ostavljen na stolu na kraju ohladi tačno na temperaturu sobe.

5. Temperatura i toplota nisu isto

Zamisli dve sobe, malu i veliku, sa istom peći koja troši isto drva na sat. Obe sobe dobiju istu toplotu, ali je mala soba toplija. Za istu temperaturu velika soba traži više toplote, jer u njoj ima više vazduha koji treba zagrejati.

TemperaturaToplota
šta opisujekoliko je telo toploenergiju koja prelazi
oznakat, TQ
jedinica°C, KJ
meri setermometromračunom ili kalorimetrom

Isto važi za šolju i kadu vode: mogu imati istu temperaturu, ali kada traži mnogo više toplote za zagrevanje.

6. Koliko toplote treba za zagrevanje

Toplota potrebna za zagrevanje zavisi od mase tela, od toga za koliko stepeni ga grejemo i od materijala. Dva kilograma vode traže dvaput više toplote od jednog, a kilogram vode mnogo više od kilograma gvožđa.

Toplota za zagrevanje

Toplota koju telo primi kad se zagreje (ili preda kad se ohladi) je:

Q = c × m × Δt

Ovde je m masa u kilogramima, Δt = t2 − t1 promena temperature, a c specifična toplota materijala: toplota potrebna da se 1 kg tog materijala zagreje za 1 °C. Jedinica za c je J/(kg·°C), što je isto kao J/(kg·K).

MaterijalSpecifična toplota c
voda4186 J/(kg·°C)
aluminijum900 J/(kg·°C)
gvožđe444 J/(kg·°C)
bakar385 J/(kg·°C)

U zadacima uzimaj zaokruženo c = 4200 J/(kg·°C) za vodu. Jedan litar vode ima masu 1 kg.

Rešen primer: voda u loncu

U loncu su 2 kg vode na 20 °C. Koliko toplote treba da se voda zagreje do 70 °C?

  1. Zapiši šta znaš. c = 4200 J/(kg·°C), m = 2 kg, t1 = 20 °C, t2 = 70 °C.
  2. Nađi promenu temperature. Δt = 70 °C − 20 °C = 50 °C.
  3. Uvrsti u formulu. Q = 4200 × 2 × 50 = 420 000 J.
  4. Zapiši većom jedinicom. 420 000 J = 420 kJ.
  5. Proveri. Za 1 °C treba 4200 × 2 = 8400 J, a za 50 °C pedeset puta više: 8400 × 50 = 420 000 J.

Rešen primer: ista masa aluminijuma

Koliko toplote treba da se 2 kg aluminijuma zagreje od 20 °C do 70 °C?

  1. Zapiši šta znaš. c = 900 J/(kg·°C), m = 2 kg, Δt = 50 °C.
  2. Uvrsti. Q = 900 × 2 × 50 = 90 000 J = 90 kJ.
  3. Uporedi sa vodom. 420 kJ : 90 kJ ≈ 4,7. Voda je za isto zagrevanje tražila skoro 5 puta više toplote.
  4. Proveri smisao. Aluminijum ima manju specifičnu toplotu, pa se brže greje. Zato se aluminijumski lonac na ringli ugreje mnogo brže od vode u njemu.

Rešen primer: za koliko se voda zagrejala

Pola kilograma vode na 15 °C primilo je 84 000 J toplote. Na kojoj je temperaturi voda sada?

  1. Izrazi Δt iz formule. Δt = Q : (c × m).
  2. Izračunaj c × m. 4200 × 0,5 = 2100 J/°C.
  3. Podeli. Δt = 84 000 J : 2100 J/°C = 40 °C.
  4. Nađi novu temperaturu. t2 = 15 °C + 40 °C = 55 °C.
  5. Proveri. Q = 4200 × 0,5 × 40 = 84 000 J, što je zadata toplota.

7. Tipična greška: temperatura umesto promene temperature

U formulu Q = c × m × Δt ide promena temperature, a ne krajnja temperatura. Vrati se na primer sa 2 kg vode od 20 °C do 70 °C.

✕

Uzeta krajnja temperatura

  • Q = 4200 × 2 × 70
  • Q = 588 000 J
  • Ovo bi važilo samo da je voda bila na 0 °C. Ona je bila na 20 °C.
✓

Uzeta promena temperature

  • Δt = 70 °C − 20 °C = 50 °C
  • Q = 4200 × 2 × 50 = 420 000 J
  • Voda se zagrejala za 50 °C, i to piše u formuli.

8. Ogled kod kuće: ruka nije termometar

Trebaju ti tri činije i voda iz česme: hladna (možeš dodati koju kocku leda), mlaka i topla. Topla voda neka bude samo onoliko topla koliko je prijatna za ruku, nikako vrela. Ako ti česma pušta vrelu vodu, zamoli odraslu osobu da ti pomogne.

  1. Poređaj činije. Levo hladna, u sredini mlaka, desno topla voda.
  2. Uroni ruke. Levu ruku drži u hladnoj, a desnu u toploj vodi jedan minut.
  3. Prebaci obe ruke u mlaku vodu. Leva ruka će reći da je voda topla, a desna da je hladna.
  4. Zaključi. Voda u srednjoj činiji ima jednu temperaturu, a ruke daju dva različita odgovora. Osećaj zavisi od toga gde je ruka bila pre, pa temperaturu merimo termometrom.

9. Ukratko

  • Temperatura pokazuje koliko je telo toplo. Meri se termometrom, u °C ili u K.
  • T = t + 273. Apsolutna nula je 0 K, oko −273 °C. Promena od 1 K jednaka je promeni od 1 °C.
  • Toplota Q je energija koja prelazi sa toplijeg na hladnije telo. Jedinica je džul.
  • Kad se temperature izjednače, tela su u toplotnoj ravnoteži i toplota više ne prelazi.
  • Za zagrevanje treba Q = c × m × Δt. Voda ima veliku specifičnu toplotu, oko 4200 J/(kg·°C).

Toplota je jedan oblik energije. Kako se energija prenosi i pretvara, piše u lekciji Zakon održanja energije.

10. Zadaci za vežbu

  1. Pretvori u kelvine: 0 °C, 25 °C i −10 °C.
  2. Pretvori u stepene Celzijusa: 373 K i 250 K.
  3. Temperatura vazduha porasla je sa 12 °C na 27 °C. Kolika je promena temperature u °C, a kolika u K?
  4. Koliko toplote treba da se 1 kg vode zagreje za 10 °C?
  5. Objasni zašto ne možeš pouzdano da odrediš temperaturu vode tako što u nju staviš ruku.
  6. Čaj od 80 °C ostaviš u sobi u kojoj je 20 °C. Šta se dešava sa toplotom i kada to prestaje?
  7. Bokal sa 1,5 l vode izvadiš iz frižidera na 5 °C i ostaviš na stolu dok se ne zagreje na 21 °C. Koliko toplote voda primi?
  8. Aluminijumski lonac mase 0,5 kg zagreva se od 20 °C do 100 °C. Koliko toplote primi lonac?
  9. U loncu iz prethodnog zadatka su 2 kg vode, koja se takođe greje od 20 °C do 100 °C. Koliko toplote primi voda, a koliko voda i lonac zajedno?
  10. Gvozdena kugla mase 2 kg, na 20 °C, primila je 44 400 J toplote. Na kojoj je sada temperaturi? Uzmi c = 444 J/(kg·°C).
  11. Bojler zagreva 80 l vode od 15 °C do 60 °C. Koliko toplote za to treba? Izrazi rezultat u megadžulima.
  12. Objasni zašto za zagrevanje 1 kg vode treba skoro 5 puta više toplote nego za zagrevanje 1 kg aluminijuma za isti broj stepeni.
✓Rešenja12 zadataka
  1. 0 + 273 = 273 K, 25 + 273 = 298 K, −10 + 273 = 263 K.
  2. 373 − 273 = 100 °C, 250 − 273 = −23 °C.
  3. Δt = 27 °C − 12 °C = 15 °C. Promena od 1 °C jednaka je promeni od 1 K, pa je promena i 15 K.
  4. Q = 4200 × 1 × 10 = 42 000 J = 42 kJ.
  5. Osećaj toplog i hladnog zavisi od toga kolika je bila temperatura ruke pre toga. Ruka koja je bila u hladnoj vodi istu vodu oseća kao topliju od ruke koja je bila u toploj. Termometar uvek pokazuje istu vrednost za istu temperaturu.
  6. Toplota prelazi sa toplijeg čaja na hladniji vazduh i stvari u sobi, pa se čaj hladi. Prelaz prestaje kad čaj dostigne 20 °C, jer su tada čaj i soba u toplotnoj ravnoteži.
  7. m = 1,5 kg, Δt = 21 °C − 5 °C = 16 °C. Q = 4200 × 1,5 × 16 = 100 800 J ≈ 101 kJ.
  8. Δt = 100 °C − 20 °C = 80 °C. Q = 900 × 0,5 × 80 = 36 000 J = 36 kJ.
  9. Voda: Q = 4200 × 2 × 80 = 672 000 J = 672 kJ. Zajedno: 672 000 J + 36 000 J = 708 000 J = 708 kJ. Skoro sva toplota ide na vodu.
  10. Δt = Q : (c × m) = 44 400 : (444 × 2) = 44 400 : 888 = 50 °C. Nova temperatura je 20 °C + 50 °C = 70 °C.
  11. m = 80 kg, Δt = 60 °C − 15 °C = 45 °C. Q = 4200 × 80 × 45 = 15 120 000 J ≈ 15,1 MJ.
  12. Voda ima specifičnu toplotu 4186 J/(kg·°C), a aluminijum 900 J/(kg·°C). Za isti kilogram i isti broj stepeni voda traži 4186 : 900 ≈ 4,7 puta više toplote, jer je toliko puta veća njena specifična toplota.

Sve lekcije

Prijava i Registracija

Prijavite se ili otvorite nalog za brz, siguran i jednostavan pristup vašem profilu i dodatnim sadržajima sajta.
Brza prijava i jednostavna registracija omogućavaju vam siguran i lak pristup vašem profilu.

Registracijom na našem sajtu prihvatate naše Uslove i Pravila korišćenja.