Učitava se...

Fizika

Upoznajte fizičke pojave i osnovne pojmove kroz objašnjenja i primere iz svakodnevnog života

Poluga i strma ravan

Ravnoteža poluge

Sila puta krak sa jedne strane oslonca jednaka je sili puta krak sa druge strane.
F × d
Sila puta krak
h/s
Kosina

Kamen i pajser

Kamen 600 N, krak kamena 0,2 m, krak sile 1,2 m: F = 600 × 0,2 : 1,2 = 100 N.
600 N
Kamen
100 N
Sila

Probaj pre otvaranja rešenja

Teret 500 N podiže se uz kosinu dugu 2,5 m na visinu 0,5 m. Kolika je sila bez trenja?
11
Zadataka
✓
Postupci

Manja sila na dužem putu

1. Jednostavne mašine oko nas

U ovoj lekciji učiš kako poluga i strma ravan pomažu da teret pomeriš manjom silom nego golim rukama. Videćeš i zašto ta pomoć nije besplatna: manja sila mora da deluje na dužem putu.

Kamen koji ne možeš da podigneš pomeriš pajserom, a bure na kamion otkotrljaš uz dasku. Pajser je poluga, a daska je strma ravan. Obe spadaju u jednostavne mašine, naprave koje ljudima olakšavaju posao hiljadama godina.

Jednostavna mašina

Jednostavna mašina je naprava koja menja veličinu ili smer sile. Pomoću nje isti posao obavljaš manjom silom, ali na dužem putu.

U zadacima ove lekcije težinu računaš tako što masu pomnožiš sa g = 10 N/kg.

2. Poluga, oslonac i krak sile

Poluga i krak sile

Poluga je čvrsto telo koje može da se okreće oko nepomične tačke, oslonca. Krak sile je najkraće rastojanje od oslonca do pravca po kome sila deluje. Kad sila deluje pod pravim uglom na polugu, krak je rastojanje od oslonca do mesta gde sila deluje.

Poluga na osloncu: teret od 600 N na kraku 0,4 m levo i sila od 200 N na kraku 1,2 m desno od oslonca
600 N × 0,4 m = 200 N × 1,2 m: poluga je u ravnoteži

Krak uvek meriš od oslonca, a ne od kraja šipke. Kad oslonac pomeriš ka teretu, krak tereta se skraćuje, a krak tvoje sile produžava.

3. Kada je poluga u ravnoteži

Kad dvoje dece iste težine sede na klackalici jednako daleko od sredine, klackalica miruje. Ako je jedno dete teže, ono mora da sedne bliže sredini. Veća sila na kraćem kraku okreće polugu isto kao manja sila na dužem kraku.

Uslov ravnoteže poluge

Poluga je u ravnoteži kada je proizvod sile i njenog kraka sa jedne strane oslonca jednak proizvodu sile i kraka sa druge strane:

F1 × d1 = F2 × d2

Ovde su F1 i F2 sile u njutnima, a d1 i d2 njihovi kraci u metrima. Ovo pravilo dokazao je Arhimed.

Rešen primer: klackalica

Ana ima masu 30 kg i sedi 2 m od oslonca klackalice. Marko ima masu 40 kg. Na kom rastojanju od oslonca Marko treba da sedne da bi klackalica bila u ravnoteži?

  1. Izračunaj težine. F1 = 30 × 10 N = 300 N (Ana), F2 = 40 × 10 N = 400 N (Marko).
  2. Zapiši uslov ravnoteže. 300 N × 2 m = 400 N × d2.
  3. Izračunaj levu stranu. 300 N × 2 m = 600 N·m.
  4. Nađi krak. d2 = 600 N·m : 400 N = 1,5 m.
  5. Proveri. 400 N × 1,5 m = 600 N·m, isto kao sa Anine strane. Marko je teži, pa sedi bliže osloncu, kako i treba.

4. Šta dobijaš, a šta gubiš polugom

Pajser podiže težak kamen malom silom jer je tvoj krak mnogo duži od kraka kamena. Zato kraj koji pritiskaš prelazi mnogo duži put od kamena.

Rešen primer: pajser

Kamen težine 600 N podižeš pajserom. Krak kamena je 0,2 m, a krak tvoje sile 1,2 m. Kolikom silom pritiskaš pajser? Ako ruka spusti kraj pajsera za 30 cm, koliko se podigne kamen?

  1. Zapiši šta znaš. F2 = 600 N, d2 = 0,2 m, d1 = 1,2 m.
  2. Postavi uslov ravnoteže. F1 × 1,2 m = 600 N × 0,2 m = 120 N·m.
  3. Nađi silu. F1 = 120 N·m : 1,2 m = 100 N.
  4. Uporedi krakove. 1,2 m : 0,2 m = 6. Sila je 6 puta manja od težine kamena.
  5. Nađi put kamena. Kamen je 6 puta bliže osloncu, pa se pomeri 6 puta manje: 30 cm : 6 = 5 cm.
  6. Proveri radom. Ruka: 100 N × 0,3 m = 30 J. Kamen: 600 N × 0,05 m = 30 J. Rad je isti.

Koliko puta dobiješ na sili, toliko puta izgubiš na putu. Poluga ne stvara rad ni energiju, samo ih prenosi u obliku koji ti odgovara. Šta je rad i kako se računa, piše u lekciji Mehanički rad i snaga.

5. Tri rasporeda poluge

Oslonac, teret i sila mogu biti poređani na tri načina. Pravilo F1 × d1 = F2 × d2 važi za sve tri.

Tri rasporeda poluge: oslonac između tereta i sile, teret između oslonca i sile, sila između oslonca i tereta
Kvadrat je teret, trougao oslonac, a strelica tvoja sila
Šta je u srediniPrimeriŠta dobijaš
oslonacklackalica, makaze, pajserzavisi od krakova
teretkolica, otvarač za flaše, krckalica za oraheuvek manju silu
silapinceta, štap za pecanjebrži i duži pokret

Rešen primer: ručna kolica

U kolicima je teret težine 800 N, 0,4 m od osovine točka. Ručke držiš 1,6 m od osovine. Kolikom silom podižeš ručke?

  1. Nađi oslonac. Kolica se okreću oko osovine točka, pa je ona oslonac. Teret je između oslonca i tvojih ruku.
  2. Zapiši krakove. d2 = 0,4 m (teret), d1 = 1,6 m (ruke).
  3. Postavi uslov. F1 × 1,6 m = 800 N × 0,4 m = 320 N·m.
  4. Nađi silu. F1 = 320 N·m : 1,6 m = 200 N.
  5. Proveri. Krak ruku je 4 puta duži, pa je sila 4 puta manja: 800 N : 4 = 200 N.

6. Strma ravan

Strma ravan (kosina) je nagnuta ravna površina po kojoj se teret podiže ili spušta: rampa, put uz brdo, daska prislonjena uz kamion.

Kad sanduk podižeš pravo uvis, deluješ silom jednakom njegovoj težini Q na putu h. Uz kosinu dužine s put je duži, a rad je bez trenja isti, pa je sila manja.

Sila na strmoj ravni

Kada se trenje može zanemariti, rad sile F duž strme ravni jednak je radu podizanja tereta na visinu h:

F × s = Q × h

Odatle je F = Q × h : s. Što je kosina duža za istu visinu, sila je manja.

Strma ravan dužine 4 m i visine 1 m; sanduk težine 800 N gura se uz kosinu silom od 200 N
Kosina je 4 puta duža od svoje visine, pa je sila 4 puta manja od težine

Rešen primer: rampa za sanduk

Sanduk težine 800 N treba podići na platformu visoku 1 m. Rampa je duga 4 m, a trenje zanemarujemo. Kolikom silom guraš sanduk uz rampu?

  1. Zapiši šta znaš. Q = 800 N, h = 1 m, s = 4 m.
  2. Izračunaj rad podizanja. Q × h = 800 N × 1 m = 800 J.
  3. Podeli dužinom rampe. F = 800 J : 4 m = 200 N.
  4. Proveri. 200 N × 4 m = 800 J, isto kao rad podizanja. Sila je 4 puta manja, a put 4 puta duži.

U stvarnosti postoji trenje, pa je potrebna sila nešto veća od izračunate. O trenju više saznaješ u lekciji Trenje.

7. Tipična greška: krak meren od kraja

Šipka duga 2 m podupire se tako da je teret od 600 N 0,5 m od oslonca, a ti pritiskaš drugi kraj šipke. Koliki je krak tvoje sile?

✕

Uzeta cela dužina šipke

  • d1 = 2 m
  • F1 = 600 × 0,5 : 2 = 150 N
  • Krak je meren od kraja šipke, a ne od oslonca. Rezultat je premali.
✓

Krak meren od oslonca

  • d1 = 2 m − 0,5 m = 1,5 m
  • F1 = 600 × 0,5 : 1,5 = 200 N
  • Provera: 200 × 1,5 = 300 = 600 × 0,5.

8. Ogled kod kuće: klackalica od lenjira

Trebaju ti lenjir od 30 cm, okrugla olovka i nekoliko jednakih kovanica.

  1. Napravi klackalicu. Stavi olovku na sto, a preko nje lenjir, tako da je olovka ispod oznake 15 cm. Pomeraj lenjir dok ne stoji vodoravno.
  2. Stavi teret. Na oznaku 10 cm stavi dve kovanice, jednu na drugu. One su 5 cm od oslonca.
  3. Uravnoteži. Jednu kovanicu pomeraj po drugoj strani dok lenjir ne bude vodoravan. To će biti oko oznake 25 cm, 10 cm od oslonca.
  4. Proveri pravilo. 2 kovanice × 5 cm = 1 kovanica × 10 cm. Probaj i sa tri kovanice na 5 cm.

Ravnoteža neće ispasti baš na izračunatoj oznaci, jer kovanice nisu tačke, a lenjir nije savršen. Razlika od centimetar je u redu.

9. Ukratko

  • Poluga je čvrsto telo koje se okreće oko oslonca. Krak sile meri se od oslonca.
  • Poluga je u ravnoteži kad je F1 × d1 = F2 × d2.
  • Na dužem kraku je potrebna manja sila, ali taj kraj prelazi duži put.
  • Na strmoj ravni bez trenja važi F × s = Q × h, pa je F = Q × h : s.
  • Jednostavne mašine smanjuju silu, a ne rad: koliko dobiješ na sili, toliko izgubiš na putu.

Pojmove iz ove lekcije potraži i u rečniku fizike.

10. Zadaci za vežbu

  1. Sila od 50 N deluje na kraku od 0,8 m. Koliki teret na kraku od 0,2 m ta sila drži u ravnoteži?
  2. Tata težine 600 N sedi na klackalici 0,5 m od oslonca. Gde treba da sedne dete težine 300 N da bi klackalica bila u ravnoteži?
  3. Teret težine 500 N podiže se uz strmu ravan dugu 2,5 m na visinu 0,5 m. Kolika je potrebna sila ako se trenje zanemari?
  4. Gde je oslonac, gde teret, a gde sila kod makaza, ručnih kolica i pincete? Kojoj vrsti poluge pripada svaka?
  5. Objasni zašto se vrata lakše otvaraju kad guraš kod kvake nego kad guraš blizu šarki.
  6. Pajser dug 1,5 m podmetnut je pod kamen težine 900 N tako da je oslonac 0,25 m od kraja ispod kamena. Kolikom silom treba pritisnuti drugi kraj?
  7. U ručnim kolicima je zemlja težine 900 N, 0,5 m od osovine točka. Ručke su 1,5 m od osovine. Kolikom silom podižeš ručke?
  8. Kutiju težine 600 N treba uneti u kombi čiji je pod 0,8 m iznad zemlje. Možeš da guraš najviše 150 N. Kolika najmanje treba da bude rampa ako se trenje zanemari?
  9. Kad spustiš kraj poluge za 40 cm, teret se podigne 8 cm. Koliko puta je sila manja od težine tereta? Kolika je sila ako je teret težak 750 N?
  10. Sanduk težine 800 N guraš uz rampu dugu 4 m na visinu 1 m. Račun daje 200 N, a ti moraš da guraš silom od 250 N. Objasni otkud razlika.
  11. Orah je u krckalici 6 cm od zgloba, a ruka pritiska drške 24 cm od zgloba. Orah puca pod silom od 120 N. Kolikom silom treba da stisneš drške?
✓Rešenja11 zadataka
  1. F2 = 50 N × 0,8 m : 0,2 m = 40 N·m : 0,2 m = 200 N.
  2. 600 N × 0,5 m = 300 N·m, pa je d = 300 N·m : 300 N = 1 m. Dete je upola lakše, pa sedi dvaput dalje.
  3. F = Q × h : s = 500 N × 0,5 m : 2,5 m = 250 J : 2,5 m = 100 N.
  4. Makaze: oslonac (zavrtanj) je između ruke i papira. Kolica: teret je između točka (oslonca) i ruku. Pinceta: prsti (sila) su između spoja krakova (oslonca) i vrha koji drži predmet.
  5. Vrata se okreću oko šarki, pa su šarke oslonac. Kod kvake je krak sile dug, pa je potrebna mala sila. Blizu šarki je krak kratak, pa za isto okretanje treba mnogo veća sila.
  6. Krak kamena je 0,25 m, a krak sile 1,5 m − 0,25 m = 1,25 m. F = 900 N × 0,25 m : 1,25 m = 225 N·m : 1,25 m = 180 N.
  7. F = 900 N × 0,5 m : 1,5 m = 450 N·m : 1,5 m = 300 N.
  8. Iz F × s = Q × h: s = Q × h : F = 600 N × 0,8 m : 150 N = 480 J : 150 N = 3,2 m.
  9. Put kraja je 40 cm : 8 cm = 5 puta duži od puta tereta, pa je sila 5 puta manja. F = 750 N : 5 = 150 N.
  10. Bez trenja: F = 800 N × 1 m : 4 m = 200 N. Između sanduka i rampe postoji trenje koje koči kretanje, pa se deo sile (50 N) troši na savlađivanje trenja.
  11. F1 × 24 cm = 120 N × 6 cm, pa je F1 = 720 N·cm : 24 cm = 30 N. Krak ruke je 4 puta duži, pa je sila 4 puta manja.

Sve lekcije

Prijava i Registracija

Prijavite se ili otvorite nalog za brz, siguran i jednostavan pristup vašem profilu i dodatnim sadržajima sajta.
Brza prijava i jednostavna registracija omogućavaju vam siguran i lak pristup vašem profilu.

Registracijom na našem sajtu prihvatate naše Uslove i Pravila korišćenja.