Pritisak raste sa dubinom
1. Pritisak u tečnosti
U ovoj lekciji učiš kako tečnosti i gasovi prave pritisak i od čega taj pritisak zavisi. Videćeš i kako se taj pritisak koristi u hidrauličnoj presi i kako se meri pritisak vazduha.
Kada zaroniš do dna bazena, osetiš da te nešto pritiska u ušima. Što ideš dublje, osećaj je jači. To je pritisak vode: iznad tebe je sve više vode, a ona ima težinu.
Hidrostatički pritisak
Hidrostatički pritisak je pritisak koji tečnost koja miruje pravi svojom težinom. Deluje na dno, na zidove suda i na svako telo potopljeno u tečnost. Na istoj dubini jednak je u svim pravcima.
Pritisak već poznaješ iz lekcije Pritisak čvrstih tela: to je sila podeljena površinom, p = F/S, a jedinica je paskal (Pa). Kod čvrstog tela pritisak deluje samo na podlogu. Tečnost pritiska na sve strane, pa i naviše.
2. Formula za hidrostatički pritisak
Zamisli stub vode iznad malog dela dna površine S. Visina stuba je dubina h. Taj stub pritiska dno svojom težinom.
- Zapremina stuba. V = S × h.
- Masa stuba. m = ρ × V = ρ × S × h, gde je ρ gustina tečnosti.
- Težina stuba. Q = m × g = ρ × S × h × g.
- Pritisak na dno. Podeli težinu površinom: p = ρ × S × h × g : S = ρ × g × h. Površina se skratila.
Pritisak na dubini h
p = ρ × g × h
Ovde je ρ gustina tečnosti u kg/m³, g ubrzanje Zemljine teže, a h dubina u metrima, merena od površine tečnosti. Pritisak dobijaš u paskalima.
Formula kaže tri stvari. Pritisak raste sa dubinom. U gušćoj tečnosti pritisak je veći. Pritisak ne zavisi od površine dna ni od količine tečnosti, već samo od dubine. Ubrzanje Zemljine teže je g ≈ 9,81 N/kg, a u zadacima ove lekcije uzimaš zaokruženo g = 10 N/kg.
Rešen primer: dno bazena
Bazen je dubok 2 m. Koliki pritisak voda pravi na dno? Gustina vode je 1000 kg/m³.
- Zapiši šta znaš. ρ = 1000 kg/m³, g = 10 N/kg, h = 2 m.
- Uvrsti u formulu. p = 1000 kg/m³ × 10 N/kg × 2 m = 20 000 Pa.
- Zapiši većom jedinicom. 20 000 Pa = 20 kPa.
- Proveri. Jedan metar vode daje 1000 × 10 × 1 = 10 000 Pa = 10 kPa. Dva metra daju dvostruko više, 20 kPa.
3. Računanje dubine i poređenje tečnosti
Iz formule p = ρ × g × h možeš da izračunaš i dubinu: h = p : (ρ × g). Proizvod ρ × g za vodu je 1000 × 10 = 10 000, pa dubinu u vodi dobijaš kada pritisak u paskalima podeliš sa 10 000.
Rešen primer: na kojoj dubini
Ronilac u jezeru meri pritisak vode od 50 kPa. Na kojoj je dubini?
- Pretvori pritisak. p = 50 kPa = 50 000 Pa.
- Izrazi dubinu. h = p : (ρ × g).
- Izračunaj. h = 50 000 Pa : (1000 kg/m³ × 10 N/kg) = 50 000 : 10 000 = 5 m.
- Proveri. p = 1000 × 10 × 5 = 50 000 Pa, što je zadati pritisak.
Rešen primer: voda i ulje
U jednoj čaši je 30 cm vode, a u drugoj 30 cm maslinovog ulja gustine 920 kg/m³. Koliki je pritisak na dno u svakoj čaši?
- Pretvori dubinu u metre. h = 30 cm = 0,3 m.
- Voda. p = 1000 kg/m³ × 10 N/kg × 0,3 m = 3000 Pa.
- Ulje. p = 920 kg/m³ × 10 N/kg × 0,3 m = 2760 Pa.
- Uporedi. Na istoj dubini ulje pravi manji pritisak, jer je ređe od vode: 2760 Pa je manje od 3000 Pa.
Dubina ostala u centimetrima
- ρ = 1000 kg/m³, h = 30 cm
- p = 1000 × 10 × 30 = 300 000 Pa
- To je pritisak na dubini od 30 m, a ne na dnu čaše. Rezultat nema smisla.
Dubina pretvorena u metre
- ρ = 1000 kg/m³, h = 30 cm = 0,3 m
- p = 1000 × 10 × 0,3 = 3000 Pa
- To su 3 kPa, mali pritisak, kakav i očekuješ u čaši.
4. Spojeni sudovi
Spojeni sudovi su sudovi povezani pri dnu tako da tečnost može da prelazi iz jednog u drugi. Ako sipaš vodu u jedan, ona se razlije u sve i u svima se zaustavi na istoj visini, bez obzira na to koliko je koji sud širok ili kakvog je oblika.
Zašto je nivo isti
Pogledaj tačku u cevi pri dnu. Kada voda miruje, pritisak u toj tački mora biti isti sa obe strane, inače bi voda tekla. Pritisak zavisi samo od dubine, a na površinu u svakom sudu deluje isti pritisak vazduha. Zato i visina vode iznad cevi mora biti ista u svakom sudu.
Na ovom pravilu rade čajnik i kanta za zalivanje (voda u grliću stoji koliko i u posudi), gradski vodovod sa rezervoarom na brdu i providno crevo sa vodom kojim zidari obeležavaju vodoravnu liniju. Pravilo važi kada je u svim sudovima ista tečnost: ako su tečnosti različite gustine, nivoi se razlikuju.
5. Paskalov zakon i hidraulična presa
Kada pritisneš zatvorenu plastičnu flašu punu vode, ona postane tvrda na svim mestima, a ne samo tamo gde je stiskaš. Pritisak koji si napravio rukom proširio se kroz celu tečnost.
Paskalov zakon
Pritisak koji spolja deluje na tečnost ili gas u zatvorenom sudu prenosi se podjednako na sve strane, u svaki deo suda. Zakon je u 17. veku ustanovio Blez Paskal.
Hidraulična presa ima dva klipa, mali i veliki, koja zatvaraju isti sud sa tečnošću. Pritisak ispod oba klipa je isti, pa je F1/S1 = F2/S2. Na velikom klipu ista vrednost pritiska deluje na veću površinu, pa je i sila veća. Na ovom zakonu rade hidraulične dizalice u auto-servisima i kočnice automobila.
Rešen primer: dizalica za automobil
Mali klip hidraulične dizalice ima površinu 10 cm², a veliki 500 cm². Mehaničar gura mali klip silom od 200 N. Kolikom silom veliki klip gura automobil naviše?
- Pretvori površine. S1 = 10 cm² = 0,001 m², S2 = 500 cm² = 0,05 m².
- Pritisak u tečnosti. p = 200 N : 0,001 m² = 200 000 Pa.
- Sila na velikom klipu. F2 = p × S2 = 200 000 Pa × 0,05 m² = 10 000 N.
- Proveri. Veliki klip je 500 : 10 = 50 puta veći, pa je sila 50 puta veća: 200 N × 50 = 10 000 N. Toliko je težak automobil mase oko 1000 kg.
Presa ne daje ništa besplatno. Tečnost koju mali klip potisne prelazi ispod velikog klipa, a pošto je on 50 puta širi, podigne se 50 puta manje. Da bi automobil podigao za 1 cm, mali klip mora da pređe 50 cm, zato mehaničar pumpa mnogo puta.
6. Atmosferski pritisak
I vazduh ima težinu. Mi živimo na dnu debelog sloja vazduha koji obavija Zemlju, pa on pritiska sve oko nas, kao voda ronioca. Taj pritisak se zove atmosferski pritisak.
Toričelijev ogled
Italijanski fizičar Evanđelista Toričeli je 1643. godine napunio živom staklenu cev dugu oko 1 m, zatvorio je i okrenuo naopako u posudu sa živom. Živa nije sva istekla: zaustavila se na visini od oko 76 cm. Stub žive drži pritisak vazduha koji deluje na živu u posudi. Tako je napravljen prvi barometar, uređaj za merenje pritiska vazduha.
Na nivou mora srednji pritisak vazduha je oko 101 325 Pa, odnosno približno 100 kPa. Što se više penješ, iznad tebe je manje vazduha, pa je pritisak manji. Danas se pritisak vazduha najčešće meri metalnim barometrom (aneroidom), u kome se tanka metalna kutija bez vazduha ugiba kad se pritisak promeni.
Rešen primer: koliko vode drži vazduh
Atmosferski pritisak je oko 100 kPa. Koliko visok stub vode može da drži?
- Pretvori pritisak. p = 100 kPa = 100 000 Pa.
- Izrazi visinu. h = p : (ρ × g).
- Izračunaj. h = 100 000 Pa : (1000 kg/m³ × 10 N/kg) = 10 m.
- Proveri smisao. Sa tačnijim vrednostima dobija se oko 10,3 m. Zato usisna pumpa ne može da podigne vodu iz bunara dubljeg od oko 10 m. Živa je oko 13,5 puta gušća od vode, pa je njen stub toliko puta niži: oko 76 cm.
Vazduh pritiska i tebe, ali to ne osećaš, jer je pritisak unutar tvog tela jednak spoljašnjem. Isto tako, vazduh pritiska sto i odozgo i odozdo, pa se sile poništavaju.
7. Ogled kod kuće
Trebaju ti prazna plastična flaša od 1,5 l, ekser, selotejp i voda. Ogled radi iznad kade ili sudopere.
- Napravi rupe. Zamoli odraslu osobu da ekserom probuši tri rupice jednu iznad druge: blizu dna, na sredini i pri vrhu flaše.
- Zatvori rupe. Preko sve tri rupe zalepi jednu traku selotejpa i napuni flašu vodom do vrha.
- Otvori rupe. Brzo skini traku i posmatraj mlazeve.
- Uporedi. Najdalje šiklja mlaz iz donje rupe, jer je ona najdublje, pa je tu pritisak vode najveći. Gornji mlaz je najslabiji.
Drugi ogled: napuni čašu vodom do vrha, prekrij je kartonom, pridrži karton dlanom i okreni čašu naopako iznad sudopere. Kad pažljivo skloniš ruku, karton ostaje na mestu: drži ga pritisak vazduha odozdo.
8. Ukratko
- Tečnost svojom težinom pravi hidrostatički pritisak: p = ρ × g × h.
- Pritisak raste sa dubinom i gustinom tečnosti, a ne zavisi od oblika suda ni od količine tečnosti.
- Na istoj dubini pritisak deluje jednako u svim pravcima. Dubinu uvek pretvori u metre.
- U spojenim sudovima ista tečnost stoji na istom nivou.
- Paskalov zakon: spoljašnji pritisak se kroz tečnost u zatvorenom sudu prenosi jednako na sve strane. Na tome radi hidraulična presa: F1/S1 = F2/S2.
- Atmosferski pritisak na nivou mora je oko 100 kPa i opada sa visinom. Meri se barometrom.
Zašto neka tela u vodi plivaju, a neka tonu, saznaćeš u lekciji Potisak i Arhimedov zakon.
9. Zadaci za vežbu
U svim zadacima uzmi g = 10 N/kg i gustinu vode 1000 kg/m³, osim ako nije drugačije zadato.
- Koliki je pritisak vode na dubini 3 m?
- U čaši je 10 cm vode. Koliki je pritisak vode na dno čaše?
- Na kojoj dubini u jezeru je pritisak vode 80 kPa?
- Zašto je brana hidroelektrane mnogo deblja pri dnu nego pri vrhu?
- U uskoj vazi i u širokoj šerpi voda je do visine 20 cm. Uporedi pritiske vode na dno.
- Rezervoar je pun benzina gustine 700 kg/m³ do visine 0,5 m. Koliki je pritisak benzina na dno?
- Ronilac se spustio u more na dubinu 20 m. Gustina morske vode je oko 1030 kg/m³. Koliki je pritisak morske vode na toj dubini? Koliko je to puta više od atmosferskog pritiska od 100 kPa?
- Mali klip hidraulične dizalice ima površinu 5 cm², a veliki 250 cm². Kolikom silom treba gurati mali klip da bi se podigao automobil težine 12 000 N?
- Vazduh pritiskom od 100 kPa deluje na prozorsko staklo površine 1,5 m². Kolika je ta sila? Zašto staklo ne pukne?
- Akvarijum je pun vode do visine 40 cm. Na dnu je otvor površine 2 cm² zatvoren čepom. Kolikom silom voda gura čep?
✓Rešenja10 zadataka
- p = 1000 kg/m³ × 10 N/kg × 3 m = 30 000 Pa = 30 kPa.
- h = 10 cm = 0,1 m, p = 1000 × 10 × 0,1 = 1000 Pa = 1 kPa.
- p = 80 kPa = 80 000 Pa, h = p : (ρ × g) = 80 000 : 10 000 = 8 m.
- Pritisak vode raste sa dubinom, pa je pri dnu brane najveći. Zato zid mora biti najjači i najdeblji tamo gde voda najjače pritiska.
- Pritisci su jednaki: h = 0,2 m, p = 1000 × 10 × 0,2 = 2000 Pa u oba suda. Pritisak zavisi samo od dubine i gustine, a ne od širine suda.
- p = 700 kg/m³ × 10 N/kg × 0,5 m = 3500 Pa = 3,5 kPa.
- p = 1030 × 10 × 20 = 206 000 Pa = 206 kPa. To je oko dva puta više od atmosferskog pritiska: 206 : 100 ≈ 2,1. Ronilac je pritisnut i vodom i vazduhom, ukupno oko 306 kPa.
- Veliki klip je 250 : 5 = 50 puta veći, pa je potrebna 50 puta manja sila: F1 = 12 000 N : 50 = 240 N. Provera: pritisak je 240 N : 0,0005 m² = 480 000 Pa, a 480 000 Pa × 0,025 m² = 12 000 N.
- F = p × S = 100 000 Pa × 1,5 m² = 150 000 N. Staklo ne pukne, jer vazduh istim pritiskom deluje i sa druge strane stakla, pa se sile poništavaju.
- h = 0,4 m, p = 1000 × 10 × 0,4 = 4000 Pa. S = 2 cm² = 0,0002 m². F = p × S = 4000 Pa × 0,0002 m² = 0,8 N.




