Učitava se...

Fizika

Upoznajte fizičke pojave i osnovne pojmove kroz objašnjenja i primere iz svakodnevnog života

Potisak i Arhimedov zakon

Sila naviše

Potisak je jednak težini tečnosti koju telo istisne. Telo tone, lebdi ili pliva zavisno od gustine.
ρ·g·V
Potisak
↑
Naviše

Kamen od 5 kg u vodi

Kamen zapremine 2 l = 0,002 m³ trpi potisak 1000 × 10 × 0,002 = 20 N, pa dinamometar pokazuje 30 N.
2 l
Zapremina
20 N
Potisak

Probaj pre otvaranja rešenja

Predmet na dinamometru pokazuje 6 N u vazduhu, a 4 N u vodi. Kolika mu je zapremina?
11
Zadataka
✓
Postupci

Voda gura naviše

1. Šta je potisak

U ovoj lekciji učiš zašto tečnost gura naviše svako telo koje potopiš u nju i kako se ta sila računa. Videćeš i zašto neka tela plivaju, a neka tonu.

Pokušaj da potopiš praznu loptu u bazen: gura ti ruku nazad. Kamen koji jedva podigneš na obali u vodi deluje lakše. Drugara u bazenu lako podigneš, a na obali ne možeš. U sva tri slučaja voda gura telo naviše.

Potisak

Potisak je sila kojom tečnost (ili gas) deluje na telo potopljeno u nju. Usmeren je vertikalno naviše, suprotno od težine tela. Označavamo ga sa Fp, a meri se u njutnima.

2. Odakle dolazi potisak

Iz lekcije Pritisak u tečnostima i gasovima znaš da pritisak tečnosti raste sa dubinom. Donja strana potopljenog tela je dublje od gornje, pa na nju voda pritiska jače. Zato je sila odozdo veća od sile odozgo, a razlika te dve sile je potisak. Sile na bočne strane su jednake i suprotne, pa se poništavaju.

Kocka ivice 10 centimetara potopljena u vodu: na gornju stranu voda deluje silom od 10 njutna naniže, na donju silom od 20 njutna naviše, a bočne sile su jednake
Odozdo voda gura jače nego odozgo: razlika je potisak

Rešen primer: kocka u vodi

Kocka ivice 10 cm potopljena je u vodu tako da joj je gornja strana na dubini 10 cm, a donja na dubini 20 cm. Kolika je razlika sila na donju i gornju stranu? Uzmi g = 10 N/kg i gustinu vode 1000 kg/m³.

  1. Površina strane. S = 10 cm × 10 cm = 100 cm² = 0,01 m².
  2. Pritisak na gornju stranu. p = 1000 kg/m³ × 10 N/kg × 0,1 m = 1000 Pa, pa je sila F = 1000 Pa × 0,01 m² = 10 N naniže.
  3. Pritisak na donju stranu. p = 1000 × 10 × 0,2 = 2000 Pa, pa je sila F = 2000 Pa × 0,01 m² = 20 N naviše.
  4. Razlika. 20 N − 10 N = 10 N naviše. To je potisak.
  5. Uporedi. Zapremina kocke je 1000 cm³ = 1 l. Litar vode ima masu 1 kg, a težinu 10 N. Potisak je tačno jednak težini vode koju kocka istiskuje.

3. Arhimedov zakon

Ono što je ispalo za kocku važi za telo bilo kog oblika. To je otkrio starogrčki naučnik Arhimed iz Sirakuze.

Arhimedov zakon

Na svako telo potopljeno u tečnost deluje potisak koji je jednak težini tečnosti koju je telo istisnulo. Potisak je usmeren naviše.

Fp = ρt × g × V

Ovde je ρt gustina tečnosti, a V zapremina potopljenog dela tela, odnosno zapremina istisnute tečnosti. Zakon važi i za gasove.

Potisak ne zavisi od toga od čega je telo napravljeno ni koliko je teško. Gvozdena i drvena kugla iste veličine, obe potpuno potopljene, istiskuju istu zapreminu vode, pa na njih deluje isti potisak.

Rešen primer: kamen u vodi

Kamen mase 5 kg ima zapreminu 2 l. Koliki je potisak kad je potpuno potopljen u vodu i koliko tada pokazuje dinamometar o koji je kamen okačen?

  1. Pretvori zapreminu. V = 2 l = 2 dm³ = 0,002 m³.
  2. Potisak. Fp = 1000 kg/m³ × 10 N/kg × 0,002 m³ = 20 N.
  3. Težina kamena. Q = 5 kg × 10 N/kg = 50 N.
  4. Dinamometar u vodi. Potisak deo težine preuzima na sebe: 50 N − 20 N = 30 N.
  5. Proveri. 30 N + 20 N = 50 N, što je cela težina kamena.
✕

Zapremina ostala u litrima

  • V = 2 l
  • Fp = 1000 × 10 × 2 = 20 000 N
  • Potisak bi bio 400 puta veći od težine kamena od 50 N. Rezultat nema smisla.
✓

Zapremina pretvorena u m³

  • V = 2 l = 0,002 m³
  • Fp = 1000 × 10 × 0,002 = 20 N
  • Potisak je manji od težine, pa kamen tone, kako i očekuješ.

4. Merenje potiska dinamometrom

Potisak lako izmeriš. Okači telo o dinamometar i očitaj težinu u vazduhu. Zatim telo potopi u vodu i ponovo očitaj. Razlika ta dva očitavanja je potisak. Iz potiska dobijaš zapreminu tela, a iz zapremine i mase gustinu. Prema predanju, Arhimed je baš tako proverio da li je kraljeva kruna od čistog zlata.

Isto telo na dinamometru: u vazduhu dinamometar pokazuje 10,8 njutna, a kada je telo potopljeno u vodu 6,8 njutna; razlika od 4 njutna je potisak
Razlika očitavanja u vazduhu i u vodi je potisak

Rešen primer: koji je to metal

Metalni predmet na dinamometru pokazuje 10,8 N u vazduhu, a 6,8 N kada je potpuno potopljen u vodu. Kolika mu je zapremina i gustina?

  1. Potisak. Fp = 10,8 N − 6,8 N = 4 N.
  2. Zapremina iz potiska. V = Fp : (ρt × g) = 4 N : (1000 kg/m³ × 10 N/kg) = 0,0004 m³ = 400 cm³.
  3. Masa. m = Q : g = 10,8 N : 10 N/kg = 1,08 kg.
  4. Gustina. ρ = m : V = 1,08 kg : 0,0004 m³ = 2700 kg/m³.
  5. Proveri. Aluminijum ima gustinu oko 2700 kg/m³, pa je predmet verovatno od aluminijuma. Provera potiska: 1000 × 10 × 0,0004 = 4 N.

5. Kada telo tone, lebdi ili pliva

Na potopljeno telo deluju dve sile duž iste vertikale: težina Q naniže i potisak Fp naviše. Šta će se desiti zavisi od toga koja je veća.

Tri suda sa vodom: telo koje tone ima težinu veću od potiska, telo koje lebdi ima težinu jednaku potisku, a telo koje pliva delimično je potopljeno i potisak je jednak težini
Ishod zavisi od odnosa težine i potiska
SileGustineŠta se dešava
Q > Fptelo gušće od tečnostitone
Q = Fpiste gustinelebdi u tečnosti
Q < Fptelo ređe od tečnostiizranja, pa pliva

Zašto se gustine porede: kod potpuno potopljenog tela i težina i potisak sadrže istu zapreminu V. Težina je ρtela × g × V, a potisak ρt × g × V, pa je veća ona sila u kojoj je veća gustina. Podmornica zato tone kada je njena težina veća od potiska, lebdi kada su jednake, a izranja kada je potisak veći.

TeloGustina (kg/m³)U vodi
drvo hrasta600 do 900pliva
led880 do 920pliva
aluminijumoko 2720tone
gvožđeoko 7875tone

Živa ima gustinu oko 13 500 kg/m³, pa gvozdeni ekser pliva na živi.

6. Telo koje pliva

Telo koje izranja podiže se do površine i delimično izviri iz vode. Kada izviri, potopljen mu je manji deo, pa je i potisak manji. Telo se zaustavi kada potisak postane jednak težini. Zato za svako telo koje pliva važi: potisak je jednak težini tela.

Rešen primer: drveni kvadar

Drveni kvadar zapremine 2 l, gustine 600 kg/m³, pliva na vodi. Koliki je deo kvadra pod vodom?

  1. Masa i težina. m = 600 kg/m³ × 0,002 m³ = 1,2 kg, pa je Q = 1,2 kg × 10 N/kg = 12 N.
  2. Potisak. Kvadar pliva, pa je Fp = Q = 12 N.
  3. Potopljena zapremina. V = Fp : (ρt × g) = 12 N : 10 000 = 0,0012 m³ = 1,2 l.
  4. Deo pod vodom. 1,2 l : 2 l = 0,6, odnosno šest desetina kvadra.
  5. Proveri. Deo pod vodom jednak je odnosu gustina: 600 : 1000 = 0,6.

Po istom pravilu santa leda, čija je gustina malo manja od gustine morske vode, pliva sa oko devet desetina zapremine ispod površine. Zato je opasna za brodove: vidi se samo mali vrh.

Gvožđe je skoro osam puta gušće od vode, a ipak gvozdeni brod pliva. Brod je šupalj: isto gvožđe oblikovano kao velika posuda istiskuje mnogo više vode nego da je u komadu. Brod tone u vodu dok težina istisnute vode ne postane jednaka težini broda.

7. Potisak u vazduhu

Arhimedov zakon važi i za gasove. I vazduh gura naviše svako telo u njemu, ali slabo, jer je vazduh skoro 800 puta ređi od vode: gustina mu je oko 1,29 kg/m³. Telo zapremine 0,05 m³, otprilike kao učenik od 50 kg, istiskuje vazduh težine oko 0,6 N. Toliki potisak ne primećuješ.

Balon napunjen helijumom ipak leti. Helijum je mnogo ređi od vazduha (oko 0,18 kg/m³), pa je ceo balon, zajedno sa omotačem, lakši od vazduha koji istiskuje. Topli vazduh je ređi od hladnog, zato se diže i balon sa toplim vazduhom.

8. Ogled kod kuće

Trebaju ti činija sa vodom i komad plastelina veličine oraha.

  1. Kuglica. Umesi plastelin u kuglicu i spusti je u vodu. Tone, jer je plastelin gušći od vode.
  2. Čamčić. Izvadi plastelin, obriši ga i razvuci u tanku plitku posudicu sa uzdignutim ivicama.
  3. Spusti čamčić. Polako ga spusti na vodu. Pliva, iako je masa plastelina ista.
  4. Objasni. Čamčić istiskuje mnogo više vode nego kuglica, pa je potisak dovoljno velik da izjednači težinu. Tako plivaju i gvozdeni brodovi.
  5. Teret. Stavljaj u čamčić jedan po jedan novčić. Posmatraj kako tone sve dublje dok voda ne preplavi ivicu.

9. Ukratko

  • Potisak je sila kojom tečnost ili gas gura potopljeno telo naviše. Nastaje jer je pritisak na donju stranu tela veći nego na gornju.
  • Arhimedov zakon: potisak je jednak težini istisnute tečnosti, Fp = ρt × g × V. Zapreminu uvek pretvori u m³.
  • Potisak meriš dinamometrom: razlika težine u vazduhu i u vodi.
  • Telo tone ako je gušće od tečnosti, lebdi ako je iste gustine, a pliva ako je ređe.
  • Kod tela koje pliva potisak je jednak težini, a deo pod vodom jednak je odnosu gustina tela i tečnosti.

10. Zadaci za vežbu

U svim zadacima uzmi g = 10 N/kg i gustinu vode 1000 kg/m³, osim ako nije drugačije zadato.

  1. Telo zapremine 0,003 m³ potpuno je potopljeno u vodu. Koliki je potisak?
  2. Kamen težine 25 N potopljen u vodu istisne 1 l vode. Koliki je potisak i koliko tada pokazuje dinamometar o koji je kamen okačen?
  3. Zašto u bazenu lako podigneš drugara kog na obali jedva pomeraš?
  4. Metalna kuglica zapremine 20 cm³ potopi se prvo u vodu, a zatim u maslinovo ulje gustine 920 kg/m³. Koliki je potisak u svakoj tečnosti?
  5. Koja od ovih tela plivaju u vodi: komad leda, aluminijumska kašika, hrastova daščica, gvozdeni šraf? Objasni pomoću gustina iz tabele.
  6. Predmet na dinamometru pokazuje 6 N u vazduhu, a 4 N potpuno potopljen u vodu. Koliki je potisak i kolika je zapremina predmeta?
  7. Drvena daska mase 3 kg pliva na vodi. Koliki je potisak na nju i koliku zapreminu vode istiskuje?
  8. Čamac mase 120 kg nosi dve osobe ukupne mase 130 kg. Koliku zapreminu vode istiskuje?
  9. Zašto gvozdeni brod pliva, a gvozdeni ekser tone?
  10. Santa leda gustine 900 kg/m³ pliva u vodi. Koji deo njene zapremine je pod vodom?
  11. Balon zapremine 0,01 m³ napunjen je helijumom. Gustina vazduha je 1,29 kg/m³. Koliki je potisak vazduha na balon? Omotač sa koncem ima masu 5 g, a helijum u balonu oko 2 g. Da li će se balon podići?
✓Rešenja11 zadataka
  1. Fp = 1000 kg/m³ × 10 N/kg × 0,003 m³ = 30 N.
  2. V = 1 l = 0,001 m³, Fp = 1000 × 10 × 0,001 = 10 N. Dinamometar pokazuje 25 N − 10 N = 15 N.
  3. Kad je drugar u vodi, na njega deluje potisak koji preuzima veći deo njegove težine. Ti treba da savladaš samo razliku težine i potiska.
  4. V = 20 cm³ = 0,00002 m³. U vodi: Fp = 1000 × 10 × 0,00002 = 0,2 N. U ulju: Fp = 920 × 10 × 0,00002 = 0,184 N, malo manje, jer je ulje ređe.
  5. Plivaju led (880 do 920 kg/m³) i hrastova daščica (600 do 900 kg/m³), jer su ređi od vode. Aluminijum (oko 2720 kg/m³) i gvožđe (oko 7875 kg/m³) su gušći od vode, pa tonu.
  6. Fp = 6 N − 4 N = 2 N. V = 2 N : (1000 × 10) = 0,0002 m³ = 200 cm³.
  7. Q = 3 kg × 10 N/kg = 30 N. Daska pliva, pa je Fp = 30 N. V = 30 N : 10 000 = 0,003 m³ = 3 l.
  8. Ukupna masa je 120 kg + 130 kg = 250 kg, a težina 2500 N. Čamac pliva, pa je potisak 2500 N. V = 2500 N : 10 000 = 0,25 m³.
  9. Brod je šupalj i istiskuje veliku zapreminu vode, pa je potisak dovoljno velik da izjednači njegovu težinu. Ekser je pun komad gvožđa: istiskuje malo vode, a gvožđe je gušće od vode, pa mu je težina veća od potiska.
  10. Deo pod vodom jednak je odnosu gustina: 900 : 1000 = 0,9, odnosno devet desetina zapremine.
  11. Fp = 1,29 kg/m³ × 10 N/kg × 0,01 m³ = 0,129 N. Ukupna masa je 5 g + 2 g = 7 g = 0,007 kg, pa je težina 0,07 N. Potisak je veći od težine (0,129 N > 0,07 N), pa se balon podiže.

Sve lekcije

Prijava i Registracija

Prijavite se ili otvorite nalog za brz, siguran i jednostavan pristup vašem profilu i dodatnim sadržajima sajta.
Brza prijava i jednostavna registracija omogućavaju vam siguran i lak pristup vašem profilu.

Registracijom na našem sajtu prihvatate naše Uslove i Pravila korišćenja.