Učitava se...

Fizika

Upoznajte fizičke pojave i osnovne pojmove kroz objašnjenja i primere iz svakodnevnog života

Zvuk: talas koji čujemo

Mehanički talas

Zvuk nastaje oscilovanjem izvora i širi se kroz vazduh, vodu i čvrsta tela, ali ne kroz vakuum.
v × t
Put zvuka
dB
Decibel

Koliko je daleko oluja

Grom se čuje 3 s posle munje. Udaljenost je 340 m/s × 3 s = 1020 m, oko 1 km.
3 s
Kašnjenje
1 km
Udaljenost

Probaj pre otvaranja rešenja

Odjek od zgrade čuješ 0,5 s pošto pljesneš rukama. Koliko je zgrada udaljena?
11
Zadataka
✓
Postupci

Sve što zvuči, treperi

1. Kako nastaje zvuk

U ovoj lekciji saznaješ kako nastaje zvuk, kroz šta se prostire i koliko brzo putuje. Naučićeš da računaš udaljenost oluje i odjeka i da razlikuješ visinu i jačinu zvuka.

Pritisni lenjir uz ivicu stola tako da veći deo viri preko ivice, pa trzni slobodni kraj. Lenjir treperi i čuješ zujanje. Kada ga rukom zaustaviš, zvuk prestaje. Isto je sa žicom gitare, opnom bubnja i tvojim glasnim žicama: izvor zvuka je uvek telo koje osciluje.

Zvuk

Zvuk je mehanički talas koji nastaje oscilovanjem izvora i koji može da čuje ljudsko uvo. Čovek čuje zvuk frekvencije od oko 20 Hz do oko 20 000 Hz.

Telo koje treperi gura i vuče čestice vazduha pored sebe. One guraju susedne čestice, i tako se oscilovanje širi od izvora na sve strane, kao talas. Kada talas stigne do uva, pokrene bubnu opnu, i mi čujemo zvuk.

2. Zvuk je longitudinalni talas

Membrana zvučnika ide napred i nazad. Kada krene napred, sabije vazduh ispred sebe, a kada se povuče, iza sebe ostavlja ređi vazduh. Tako nastaju zgušnjenja i razređenja koja putuju od zvučnika. Čestice vazduha osciluju u istom pravcu u kom se zvuk širi, pa je zvuk u vazduhu longitudinalni talas. O vrstama talasa piše u lekciji Talasi.

Zvučnik i ispred njega slojevi vazduha: na nekim mestima gušći (zgušnjenja), na nekim ređi (razređenja); zvuk se širi udesno
Zvuk u vazduhu: zgušnjenja i razređenja koja se šire od izvora

Zvuku je potrebna sredina: vazduh, voda ili čvrsto telo. Kroz prazan prostor (vakuum) zvuk ne može da prođe, jer tamo nema čestica koje bi prenosile oscilovanje. Zato je u svemiru tišina, a astronauti na Mesecu razgovaraju preko radija.

3. Brzina zvuka

Zvuk ne stiže trenutno. Na utakmici vidiš kako igrač šutira loptu na drugom kraju terena, a udarac čuješ malo kasnije. Brzina zvuka zavisi od sredine: najsporiji je u gasovima, brži u tečnostima, a najbrži u čvrstim telima.

SredinaBrzina zvuka (približno)
vazduh, sobna temperatura340 m/s
voda1500 m/s
gvožđe5100 m/s

Put koji pređe zvuk

Zvuk se kroz vazduh kreće ravnomerno, pa za put važi ista formula kao kod ravnomernog pravolinijskog kretanja:

s = v × t

U zadacima uzimaj da je brzina zvuka u vazduhu 340 m/s.

Rešen primer: koliko je daleko oluja

Video si munju, a grom si čuo 3 s kasnije. Koliko je daleko mesto gde je udarila munja?

  1. Zašto se računa samo zvuk. Svetlost je oko 900 000 puta brža od zvuka, pa munju vidiš skoro u istom trenutku kada nastane.
  2. Zapiši šta znaš. v = 340 m/s, t = 3 s.
  3. Izračunaj put. s = 340 m/s × 3 s = 1020 m, odnosno oko 1 km.
  4. Proveri. t = 1020 m : 340 m/s = 3 s. Pravilo za pamćenje: svake 3 sekunde kašnjenja znače oko 1 km.

4. Odjek (eho)

Kada vikneš prema visokoj steni ili zidu velike zgrade, posle kratkog vremena čuješ svoj glas ponovo. Zvuk se odbio od prepreke i vratio do tebe. To je odjek, ili eho.

Čovek viče prema steni; zvuk ide do stene i odbijen se vraća, pa ukupno pređe dva puta rastojanje s
Do odjeka zvuk pređe put do prepreke i nazad: 2 × s

Pazi: za vreme koje izmeriš zvuk ode do prepreke i vrati se. Zato je rastojanje do prepreke polovina pređenog puta: s = v × t : 2.

Rešen primer: odjek od stene

Vikneš prema steni i odjek čuješ posle 2 s. Koliko je stena udaljena?

  1. Ukupan put zvuka. 340 m/s × 2 s = 680 m.
  2. Podeli sa 2. s = 680 m : 2 = 340 m.
  3. Proveri. Zvuk ide 340 m do stene i 340 m nazad, ukupno 680 m, za šta mu treba 680 m : 340 m/s = 2 s.
✕

Zaboravljeno deljenje sa 2

  • Odjek posle 2 s.
  • s = 340 m/s × 2 s = 680 m.
  • Ovo je put tamo i nazad, a ne rastojanje do stene.
✓

Put tamo i nazad podeljen sa 2

  • Ukupan put: 680 m.
  • s = 680 m : 2 = 340 m.
  • Stena je udaljena 340 m.

Na istom načelu radi sonar: brod šalje zvuk ka dnu i meri vreme dok se odjek ne vrati. Šišmiši se na sličan način snalaze u mraku: šalju ultrazvuk i osluškuju njegov odjek.

Rešen primer: dubina mora

Sonar broda pošalje zvuk naniže i odjek od dna primi posle 0,2 s. Brzina zvuka u morskoj vodi je oko 1500 m/s. Kolika je dubina mora?

  1. Ukupan put. 1500 m/s × 0,2 s = 300 m.
  2. Podeli sa 2. Dubina je 300 m : 2 = 150 m.
  3. Proveri. Do dna i nazad je 2 × 150 m = 300 m, a 300 m : 1500 m/s = 0,2 s.

5. Visina i jačina zvuka

Zvukove razlikuješ po tome da li su visoki ili duboki i da li su glasni ili tihi. To su dve različite osobine i zavise od različitih veličina talasa.

  • Visina zvuka zavisi od frekvencije. Što izvor brže osciluje, zvuk je viši. Zvižduk ima veliku frekvenciju, a bas gitara malu.
  • Jačina zvuka zavisi od amplitude. Kada jače trzneš žicu, ona osciluje sa većom amplitudom i zvuk je glasniji, a visina ostaje ista.
Tri talasa: polazni zvuk, viši zvuk sa gušćim talasima (veća frekvencija) i jači zvuk sa višim bregovima (veća amplituda)
Viši zvuk ima veću frekvenciju, a jači zvuk veću amplitudu

Nivo jačine zvuka meri se u decibelima (dB). Što je broj veći, zvuk je glasniji.

ZvukNivo (približno)
šapat30 dB
običan razgovor60 dB
jaka buka90 dB
granica bola120 dB

Dugo slušanje glasne muzike, naročito na slušalicama, oštećuje sluh. Drži jačinu umerenom i pravi pauze.

Rešen primer: talasna dužina zvuka

Kolika je talasna dužina najnižeg (20 Hz) i najvišeg (20 000 Hz) zvuka koji čuje čovek?

  1. Formula. Iz v = λ × f sledi λ = v : f.
  2. Najniži zvuk. λ = 340 m/s : 20 Hz = 17 m.
  3. Najviši zvuk. λ = 340 m/s : 20 000 Hz = 0,017 m = 1,7 cm.
  4. Proveri smisao. Frekvencija je 1000 puta veća, pa je talasna dužina 1000 puta manja: 17 m : 1000 = 1,7 cm.

6. Infrazvuk i ultrazvuk

Postoje talasi iste prirode kao zvuk koje čovek ne čuje, jer im je frekvencija previsoka ili preniska.

NazivFrekvencijaPrimeri
infrazvukispod 20 Hzoluje, vodopadi, slonovi
čujni zvukod 20 do 20 000 Hzgovor, muzika
ultrazvukiznad 20 000 Hzšišmiši, delfini, ultrazvučni pregled

Psi, šišmiši i delfini čuju ultrazvuk. Lekari ga koriste za pregled unutrašnjih organa, a brodovi za merenje dubine i traženje jata riba. Mlađi ljudi čuju više tonove od starijih, jer se gornja granica čujnosti s godinama spušta.

7. Ogled kod kuće: lenjir koji zuji

Treba ti plastični ili drveni lenjir dužine 30 cm i sto.

  1. Pritisni lenjir. Jednom rukom čvrsto pritisni lenjir uz sto, tako da oko 20 cm viri preko ivice.
  2. Trzni slobodni kraj. Slušaj zvuk i gledaj kako lenjir treperi.
  3. Skrati slobodni deo. Pomeri lenjir tako da viri samo 10 cm i ponovo ga trzni. Lenjir treperi brže, a zvuk je viši.
  4. Promeni jačinu. Trzni lenjir jednom slabije, a jednom jače. Visina je ista, a jači trzaj daje glasniji zvuk, jer je amplituda veća.
  5. Zvuk kroz sto. Prisloni uvo na sto i zamoli nekoga da tiho kucne prstom po drugom kraju stola. Kroz drvo zvuk čuješ jasnije nego kroz vazduh.

Lenjir trzaj umereno, da ne pukne. Ne kucaj glasno dok ti je uvo na stolu.

8. Ukratko

  • Zvuk nastaje oscilovanjem izvora i širi se kao longitudinalni talas sa zgušnjenjima i razređenjima.
  • Zvuku je potrebna sredina; kroz vakuum ne prolazi.
  • Brzina zvuka u vazduhu je oko 340 m/s, u vodi oko 1500 m/s, a u gvožđu oko 5100 m/s.
  • Kod odjeka zvuk ide do prepreke i nazad, pa je rastojanje s = v × t : 2.
  • Visina zvuka zavisi od frekvencije, a jačina od amplitude. Čovek čuje od oko 20 Hz do oko 20 000 Hz.

Druga velika vrsta talasa je svetlost, o kojoj piše u lekciji Prostiranje svetlosti i senka.

9. Zadaci za vežbu

Ako nije drugačije rečeno, brzina zvuka u vazduhu je 340 m/s.

  1. Koliki put pređe zvuk u vazduhu za 5 s?
  2. Za koje vreme zvuk pređe 170 m?
  3. Zašto astronauti na Mesecu ne mogu da razgovaraju bez radija, čak i kada stoje jedan pored drugog?
  4. Grom se čuje 6 s posle munje. Koliko je daleko munja udarila?
  5. Odjek od zgrade čuješ 0,5 s pošto pljesneš rukama. Koliko je zgrada udaljena?
  6. Kolika je talasna dužina tona frekvencije 170 Hz u vazduhu?
  7. Šišmiš šalje ultrazvuk frekvencije 34 000 Hz. Kolika je talasna dužina tog zvuka u vazduhu?
  8. Razvrstaj na infrazvuk, čujni zvuk i ultrazvuk: 10 Hz, 440 Hz, 15 000 Hz, 40 000 Hz.
  9. Neko udari čekićem po kraju gvozdene cevi duge 340 m. Na drugom kraju se čuju dva udarca. Zašto? Posle koliko vremena stiže zvuk kroz vazduh, a posle koliko kroz gvožđe (5100 m/s)?
  10. Sonar broda primi odjek od dna posle 0,6 s. Brzina zvuka u morskoj vodi je 1500 m/s. Kolika je dubina?
  11. Zašto su zidovi studija za snimanje obloženi mekim, rebrastim pločama?
✓Rešenja11 zadataka
  1. s = v × t = 340 m/s × 5 s = 1700 m.
  2. t = s : v = 170 m : 340 m/s = 0,5 s.
  3. Na Mesecu nema vazduha. Zvuku je potrebna sredina, a kroz prazan prostor ne prolazi, pa glas ne može da stigne do drugog astronauta.
  4. s = 340 m/s × 6 s = 2040 m, odnosno oko 2 km.
  5. Ukupan put je 340 m/s × 0,5 s = 170 m. Do zgrade je 170 m : 2 = 85 m.
  6. λ = v : f = 340 m/s : 170 Hz = 2 m.
  7. λ = 340 m/s : 34 000 Hz = 0,01 m = 1 cm.
  8. 10 Hz je infrazvuk, 440 Hz i 15 000 Hz su čujni zvuci, 40 000 Hz je ultrazvuk.
  9. Zvuk stiže dvaput: brže kroz gvožđe, sporije kroz vazduh. Kroz vazduh: t = 340 m : 340 m/s = 1 s. Kroz gvožđe: t = 340 m : 5100 m/s ≈ 0,07 s. Između dva udarca je skoro cela sekunda.
  10. Ukupan put je 1500 m/s × 0,6 s = 900 m. Dubina je 900 m : 2 = 450 m.
  11. Meke i rebraste površine upijaju zvuk umesto da ga odbijaju. Tako u studiju nema odjeka koji bi kvario snimak.

Sve lekcije

Prijava i Registracija

Prijavite se ili otvorite nalog za brz, siguran i jednostavan pristup vašem profilu i dodatnim sadržajima sajta.
Brza prijava i jednostavna registracija omogućavaju vam siguran i lak pristup vašem profilu.

Registracijom na našem sajtu prihvatate naše Uslove i Pravila korišćenja.