Učitava se...

Fizika

Upoznajte fizičke pojave i osnovne pojmove kroz objašnjenja i primere iz svakodnevnog života

Napon, otpor i Omov zakon

Omov zakon

Jačina struje jednaka je naponu podeljenom otporom. Veći napon daje veću struju, a veći otpor manju.
U/R
Struja
Ω
Om

Sijaličica džepne lampe

Sijaličica otpora 15 Ω na bateriji od 4,5 V: struja je 4,5 V : 15 Ω = 0,3 A.
4,5 V
Napon
0,3 A
Struja

Probaj pre otvaranja rešenja

Kroz otpornik od 30 Ω teče struja od 0,2 A. Koliki je napon na njegovim krajevima?
11
Zadataka
✓
Postupci

Struja zavisi od napona i otpora

1. Šta je električni napon

U ovoj lekciji upoznaješ tri veličine od kojih zavisi svako strujno kolo: napon, jačinu struje i otpor. Naučićeš Omov zakon, koji ih povezuje, i kako da izračunaš bilo koju od njih kada znaš druge dve.

Voda teče kroz cev samo ako je na jednom kraju pritisak veći nego na drugom. Slično je sa strujom: naelektrisanja se kreću kroz provodnik samo kada između njegovih krajeva postoji napon. Baterija je izvor koji održava taj napon između svoja dva pola, plus (+) i minus (−). O tome kako se pravi strujno kolo saznaješ u lekciji Električna struja i strujno kolo.

Električni napon

Napon između dve tačke kaže koliki rad izvrši električno polje kada premesti naelektrisanje od jednog kulona iz jedne tačke u drugu. Oznaka je U, a jedinica volt (V):

1 V = 1 J/C

Jedinica je dobila ime po italijanskom naučniku Alesandru Volti, koji je 1800. godine napravio prvu hemijsku bateriju.

IzvorNapon
obična baterija (AA)1,5 V
pljosnata baterija4,5 V
akumulator automobila12 V
kućna utičnica230 V, opasno po život

Napon meriš voltmetrom. Voltmetar priključuješ na dve tačke između kojih tražiš napon, najčešće na krajeve potrošača. Jačinu struje meriš ampermetrom, a njega uključuješ u kolo redom, tako da kroz njega prolazi ista struja kao kroz potrošač.

Šema strujnog kola: baterija 4,5 V, prekidač, ampermetar i otpornik vezani redom, voltmetar priključen na krajeve otpornika
Ampermetar je u kolu redom, voltmetar je na krajevima otpornika

2. Električni otpor i om

Kroz široku i kratku cev voda teče lako, a kroz dugu i usku teško. I provodnici se različito „opiru” struji. Kroz bakarnu žicu struja prolazi lako, kroz gvozdenu teže, a kroz gumu ili plastiku skoro nikako.

Električni otpor

Otpor pokazuje koliko se provodnik suprotstavlja proticanju struje. Oznaka je R, a jedinica om (Ω), po nemačkom fizičaru Georgu Omu. Provodnik ima otpor od 1 Ω ako napon od 1 V kroz njega pokrene struju od 1 A.

Otpor provodnika zavisi od:

  • materijala: srebro i bakar imaju mali otpor, pa se od bakra prave kablovi; gvozdena žica istih dimenzija ima oko 7 puta veći otpor od bakarne;
  • dužine: duža žica ima veći otpor;
  • debljine: tanja žica ima veći otpor od deblje;
  • temperature: metalima otpor raste kada se zagreju.

U kolima se koriste otpornici, delovi napravljeni da imaju tačno određen otpor. Na šemi se crtaju kao pravougaonik. Veće jedinice su kiloom (1 kΩ = 1000 Ω) i megaom (1 MΩ = 1 000 000 Ω).

3. Omov zakon

Georg Om je merio struju kroz žice različite dužine i debljine, menjajući napon. Objavio je 1827. godine da jačina struje raste u istoj srazmeri kao napon: kada napon udvostručiš, udvostruči se i struja.

Evo merenja sa otpornikom od 15 Ω, na koji se redom priključuje jedna, dve i tri baterije od 1,5 V:

Napon UStruja IU : I
1,5 V0,1 A15 Ω
3 V0,2 A15 Ω
4,5 V0,3 A15 Ω

Količnik napona i struje uvek je isti broj. Taj broj je otpor otpornika.

Omov zakon

Jačina struje kroz provodnik jednaka je količniku napona na njegovim krajevima i otpora provodnika:

I = U/R

Ovde je I jačina struje u amperima (A), U napon u voltima (V), a R otpor u omima (Ω). Veći napon daje veću struju, a veći otpor manju.

Grafik struje u zavisnosti od napona za otpornike od 10 i 20 oma: dve prave linije kroz početak, strmija za manji otpor
Grafik je prava linija: što je otpor manji, linija je strmija

Pri istom naponu od 3 V kroz otpornik od 10 Ω teče 0,3 A, a kroz otpornik od 20 Ω samo 0,15 A. Dvostruko veći otpor propušta dvostruko manju struju.

4. Kako se računa po Omovom zakonu

Iz formule I = U/R dobijaš još dva oblika: napon je proizvod struje i otpora, a otpor je količnik napona i struje. Lako ih pamtiš pomoću trougla: pokriješ veličinu koju tražiš, a ostale dve ti kažu šta da radiš.

Omov trougao: U gore, I i R dole, pored njega tri oblika formule
Omov trougao: U je gore, I i R su dole

Pre računanja pretvori jedinice u osnovne: struju u ampere (1 mA = 0,001 A), otpor u ome (1 kΩ = 1000 Ω).

Rešen primer: sijaličica džepne lampe

Sijaličica otpora 15 Ω priključena je na bateriju od 4,5 V. Kolika struja teče kroz nju?

  1. Zapiši šta znaš. U = 4,5 V, R = 15 Ω.
  2. Izaberi oblik formule. Traži se struja, pa je I = U/R.
  3. Izračunaj. I = 4,5 V : 15 Ω = 0,3 A.
  4. Proveri. Pomnoži struju i otpor: 0,3 A × 15 Ω = 4,5 V, što je napon baterije.

Rešen primer: napon na otporniku

Kroz otpornik od 220 Ω teče struja od 20 mA. Koliki je napon na njegovim krajevima?

  1. Pretvori struju u ampere. I = 20 mA = 0,02 A.
  2. Izaberi oblik formule. Traži se napon, pa je U = I × R.
  3. Izračunaj. U = 0,02 A × 220 Ω = 4,4 V.
  4. Proveri. 4,4 V : 220 Ω = 0,02 A = 20 mA. Napon je manji od 4,5 V, pa takav otpornik može da radi sa pljosnatom baterijom.

Rešen primer: otpor grejača

Na natpisnoj pločici grejalice piše 230 V. Kada radi, kroz nju teče struja od 5 A. Koliki je otpor njenog grejača?

  1. Zapiši šta znaš. U = 230 V, I = 5 A.
  2. Izaberi oblik formule. Traži se otpor, pa je R = U/I.
  3. Izračunaj. R = 230 V : 5 A = 46 Ω.
  4. Proveri. 5 A × 46 Ω = 230 V. Ovo je samo račun sa podacima sa pločice: uređaje iz utičnice nikada ne meriš i ne rasklapaš sam.
✕

Struja ostala u miliamperima

  • I = 20 mA, R = 220 Ω
  • U = 20 × 220 = 4400
  • Ispalo je 4400 V na otporniku uz bateriju. Rezultat nema smisla.
✓

Struja pretvorena u ampere

  • I = 20 mA = 0,02 A, R = 220 Ω
  • U = 0,02 A × 220 Ω = 4,4 V
  • Napon je manji od napona baterije, kako i treba.

5. Redna veza otpornika

Kada otpornike vežeš jedan za drugim, tako da struja ima samo jedan put, to je redna veza. Struja mora da prođe kroz sve otpornike redom, pa je kroz svaki ista. Otpori se sabiraju, a napon baterije se deli na otpornike.

Ukupan otpor redne veze

R = R1 + R2

Napon na svakom otporniku računaš po Omovom zakonu, a zbir tih napona jednak je naponu izvora: U = U1 + U2.

Šema redne veze: otpornici od 10 i 20 oma vezani jedan za drugim na bateriju od 4,5 V, struja 0,15 A, naponi 1,5 V i 3 V
U rednoj vezi struja je ista, a naponi se sabiraju

Rešen primer: dva otpornika na bateriji

Otpornici od 10 Ω i 20 Ω vezani su redno na bateriju od 4,5 V. Kolika struja teče kroz kolo i koliki je napon na svakom otporniku?

  1. Ukupan otpor. R = 10 Ω + 20 Ω = 30 Ω.
  2. Struja u kolu. I = 4,5 V : 30 Ω = 0,15 A.
  3. Napon na prvom otporniku. U1 = 0,15 A × 10 Ω = 1,5 V.
  4. Napon na drugom otporniku. U2 = 0,15 A × 20 Ω = 3 V.
  5. Proveri. 1,5 V + 3 V = 4,5 V, što je napon baterije. Na većem otporu je veći napon.

Zato džepna lampa sa tri baterije od 1,5 V, vezane jedna za drugom, ima napon 4,5 V: i naponi izvora vezanih redom se sabiraju.

6. Ogled kod kuće

Trebaju ti pljosnata baterija od 4,5 V, dve iste sijaličice za džepnu lampu (u grlima) i tri komada izolovane žice sa ogoljenim krajevima.

  1. Jedna sijaličica. Spoji jedan pol baterije žicom sa grlom, a drugi kraj grla drugom žicom sa drugim polom. Sijaličica svetli.
  2. Dve sijaličice redom. Ubaci drugu sijaličicu u isto kolo, tako da struja prolazi prvo kroz jednu pa kroz drugu.
  3. Uporedi. Obe sijaličice svetle slabije nego jedna sama. Otpor kola se udvostručio, pa je struja manja.
  4. Proveri prekid. Odvrni jednu sijaličicu: ugase se obe, jer redna veza ima samo jedan put za struju.

Ogled radi samo sa baterijom od 4,5 V. Nikada ne priključuj žice, sijalice ni bilo šta drugo na utičnicu: napon od 230 V je opasan po život. Ne spajaj polove baterije žicom bez sijaličice, jer se žica i baterija brzo greju.

7. Ukratko

  • Napon U je razlog zašto struja teče. Meri se u voltima (V), voltmetrom priključenim na krajeve potrošača.
  • Otpor R pokazuje koliko se provodnik opire struji. Meri se u omima (Ω) i zavisi od materijala, dužine, debljine i temperature.
  • Omov zakon: I = U/R. Odatle je U = I × R i R = U/I.
  • Pre računanja pretvori mA u A i kΩ u Ω.
  • U rednoj vezi struja je ista kroz sve otpornike, otpori se sabiraju (R = R1 + R2), a naponi se sabiraju do napona izvora.

Koliko energije struja troši i šta piše na računu za struju, saznaćeš u lekciji Rad i snaga električne struje.

8. Zadaci za vežbu

  1. Na bateriju od 1,5 V priključen je otpornik od 5 Ω. Kolika struja teče kroz otpornik?
  2. Pretvori: 2,2 kΩ u ome, 150 mA u ampere i 0,5 A u miliampere.
  3. Kroz otpornik od 30 Ω teče struja od 0,2 A. Koliki je napon na njegovim krajevima?
  4. Na krajevima otpornika napon je 4,5 V, a kroz njega teče 0,15 A. Koliki je otpor?
  5. Pogledaj grafik u trećem delu lekcije. Kolika struja teče kroz otpornik od 20 Ω pri naponu od 3 V? Proveri računom.
  6. Zašto se kablovi prave od bakra, a ne od gvožđa?
  7. Kada je napon na otporniku 3 V, kroz njega teče 0,1 A. Kolika će biti struja kada napon povećaš na 4,5 V?
  8. Džepna lampa ima tri baterije od 1,5 V vezane redom i sijaličicu otpora 15 Ω. Koliki je napon i kolika struja teče kroz sijaličicu?
  9. Otpornici od 15 Ω i 30 Ω vezani su redno na bateriju od 4,5 V. Izračunaj ukupan otpor, struju i napon na svakom otporniku.
  10. Zašto se ampermetar vezuje u kolo redom, a voltmetar na krajeve potrošača?
  11. Sijaličica radi kada je na njoj napon 3 V i tada propušta 0,2 A. Imaš bateriju od 4,5 V. Koliki otpornik treba vezati redno sa sijaličicom da bi na njoj bilo tačno 3 V?
✓Rešenja11 zadataka
  1. I = U/R = 1,5 V : 5 Ω = 0,3 A.
  2. 2,2 kΩ = 2,2 × 1000 Ω = 2200 Ω. 150 mA = 150 × 0,001 A = 0,15 A. 0,5 A = 0,5 × 1000 mA = 500 mA.
  3. U = I × R = 0,2 A × 30 Ω = 6 V.
  4. R = U/I = 4,5 V : 0,15 A = 30 Ω.
  5. Sa grafika čitaš 0,15 A. Račun: I = 3 V : 20 Ω = 0,15 A.
  6. Bakar ima mali otpor, a gvozdena žica istih dimenzija ima oko 7 puta veći. U gvozdenom kablu bi se više energije gubilo na zagrevanje, a kabl bi se jače grejao.
  7. Otpor je R = 3 V : 0,1 A = 30 Ω. Pri 4,5 V struja je I = 4,5 V : 30 Ω = 0,15 A. Napon je porastao 1,5 puta, pa je i struja porasla 1,5 puta.
  8. Naponi se sabiraju: U = 3 × 1,5 V = 4,5 V. Struja je I = 4,5 V : 15 Ω = 0,3 A.
  9. R = 15 Ω + 30 Ω = 45 Ω. I = 4,5 V : 45 Ω = 0,1 A. U1 = 0,1 A × 15 Ω = 1,5 V, U2 = 0,1 A × 30 Ω = 3 V. Provera: 1,5 V + 3 V = 4,5 V.
  10. Ampermetar meri struju koja prolazi kroz njega, pa kroz njega mora da prođe ista struja kao kroz potrošač: zato je u kolu redom. Voltmetar meri napon između dve tačke, pa se priključuje na te dve tačke, na krajeve potrošača.
  11. Na otporniku treba da bude 4,5 V − 3 V = 1,5 V. Kroz njega teče ista struja kao kroz sijaličicu, 0,2 A. R = 1,5 V : 0,2 A = 7,5 Ω. Provera: 0,2 A × 7,5 Ω = 1,5 V, a 1,5 V + 3 V = 4,5 V.

Sve lekcije

Prijava i Registracija

Prijavite se ili otvorite nalog za brz, siguran i jednostavan pristup vašem profilu i dodatnim sadržajima sajta.
Brza prijava i jednostavna registracija omogućavaju vam siguran i lak pristup vašem profilu.

Registracijom na našem sajtu prihvatate naše Uslove i Pravila korišćenja.