Učitava se...

Fizika

Upoznajte fizičke pojave i osnovne pojmove kroz objašnjenja i primere iz svakodnevnog života

Agregatna stanja i njihove promene

Promena stanja

Dok se led topi ili voda ključa, telo prima toplotu, a temperatura mu se ne menja.
0 °C
Topljenje
100 °C
Ključanje

Topljenje leda

2 kg leda na 0 °C: Q = 2 kg × 334 000 J/kg = 668 000 J.
2 kg
Led
668 kJ
Toplota

Probaj pre otvaranja rešenja

Koliko toplote treba da se otopi 3 kg leda na 0 °C?
11
Zadataka
✓
Postupci

Led, voda i para: ista materija u tri stanja

1. Tri agregatna stanja

U ovoj lekciji učiš u kojim stanjima postoji materija i kako prelazi iz jednog stanja u drugo. Saznaćeš i koliko toplote treba da se led otopi, a voda ispari, i zašto se temperatura pri tome ne menja.

Kocka leda, voda u čaši i para iznad lonca su ista materija, voda. Razlikuju se samo po tome kako su raspoređene i kako se kreću njihove čestice.

Agregatno stanje

Agregatno stanje je oblik u kome materija postoji. Na Zemlji najčešće srećeš tri:

  • čvrsto: telo ima stalan oblik i stalnu zapreminu,
  • tečno: telo ima stalnu zapreminu, a oblik dobija od suda,
  • gasovito: telo nema ni stalan oblik ni stalnu zapreminu, već ispunjava ceo sud.
Čestice u tri agregatna stanja: u čvrstom su poređane u redove, u tečnom su gusto ali nepravilno na dnu suda, u gasovitom su retke i kreću se na sve strane
Isti broj čestica, različit raspored

U čvrstom telu čestice su blizu i drže se na stalnim mestima, oko kojih samo titraju. U tečnosti su i dalje blizu, ali mogu da se pomeraju i menjaju mesta, pa tečnost teče. U gasu su privlačne sile slabe, pa se čestice kreću skoro slobodno i raziđu se po celom prostoru. Postoji i četvrto stanje, plazma, u koje skoro sve materije prelaze na ekstremno visokim temperaturama.

2. Promene agregatnih stanja

Kad se telo dovoljno zagreje ili ohladi, ono menja agregatno stanje. Pri tome se menja samo raspored i kretanje čestica, a materija ostaje ista: od leda nastaje voda, a ne neka nova supstanca.

Šema promena agregatnih stanja: topljenje i očvršćavanje između čvrstog i tečnog, isparavanje i kondenzacija između tečnog i gasovitog, sublimacija i desublimacija između čvrstog i gasovitog
Šest promena: tri traže toplotu, a tri je oslobađaju
PromenaIz čega u štaToplota
topljenječvrsto u tečnotelo prima
očvršćavanje (mržnjenje)tečno u čvrstotelo predaje
isparavanjetečno u gasovitotelo prima
kondenzacijagasovito u tečnotelo predaje
sublimacijačvrsto u gasovitotelo prima
desublimacijagasovito u čvrstotelo predaje

Pravilo je lako zapamtiti. Kad čestice treba da se oslobode i razmaknu (od čvrstog ka gasu), telu treba dovesti toplotu. Kad se čestice zbijaju (od gasa ka čvrstom), telo toplotu predaje okolini.

3. Topljenje i očvršćavanje

Kad zagrevaš led, njegova temperatura raste do 0 °C. Tada led počinje da se topi, a temperatura smeše leda i vode ostaje 0 °C sve dok se sav led ne otopi. Sva dovedena toplota troši se na razbijanje uređenog rasporeda čestica, a ne na zagrevanje.

Tačka topljenja i toplota topljenja

Temperatura na kojoj se čvrsto telo topi zove se tačka topljenja. Ista materija na istoj temperaturi i očvršćava. Toplota topljenja qt je toplota potrebna da se 1 kg materije na tački topljenja potpuno otopi. Za m kilograma potrebno je:

Q = m × qt

Za led je qt = 334 000 J/kg, odnosno 334 kJ/kg.

Rešen primer: topljenje leda

Koliko toplote treba da se otopi 2 kg leda koji je već na 0 °C?

  1. Zapiši šta znaš. m = 2 kg, qt = 334 000 J/kg. Led je na tački topljenja, pa ga ne treba prvo grejati.
  2. Uvrsti. Q = 2 kg × 334 000 J/kg = 668 000 J.
  3. Zapiši većom jedinicom. 668 000 J = 668 kJ.
  4. Proveri. Jedan kilogram traži 334 kJ, dva kilograma dvaput više: 2 × 334 kJ = 668 kJ. Kad se ista voda zaledi, ona okolini preda istih 668 kJ.

Neke materije, kao staklo i smola, nemaju tačku topljenja. One pri zagrevanju postepeno omekšavaju i polako prelaze u tečnost.

4. Isparavanje i ključanje

Lokva posle kiše nestane i bez sunca, a mokar veš se osuši i zimi. Voda isparava na svakoj temperaturi, ali samo sa površine. Isparavanje je brže kad je tečnost toplija, kad je njena površina veća i kad duva vetar.

Isparavanje hladi. Sa površine odlaze najbrže čestice, pa onima koje ostanu u proseku ostaje manje energije. Zato duvaš u vruć čaj, a posle kupanja ti je hladno na vetru.

Ključanje

Ključanje je isparavanje u celoj zapremini tečnosti: mehurići pare nastaju i u unutrašnjosti, ne samo na površini. Temperatura na kojoj tečnost ključa zove se tačka ključanja. Voda na nivou mora ključa na 100 °C. Dok voda ključa, temperatura joj ostaje ista, a toplota se troši na isparavanje.

Tačka ključanja zavisi od pritiska vazduha. Na planini je pritisak niži, pa voda ključa ranije: na visini od oko 1900 m već na oko 93 °C. Zato se tamo jaje duže kuva.

Za isparavanje treba mnogo toplote. Toplota isparavanja qi je toplota potrebna da 1 kg tečnosti na tački ključanja potpuno ispari. Za vodu na 100 °C ona iznosi 2 260 000 J/kg, a računa se isto: Q = m × qi.

Rešen primer: voda koja ispari

Koliko toplote treba da 0,5 kg vode koja već ključa na 100 °C potpuno ispari? Uporedi to sa toplotom za zagrevanje iste vode od 20 °C do 100 °C.

  1. Isparavanje. Q = 0,5 kg × 2 260 000 J/kg = 1 130 000 J = 1130 kJ.
  2. Zagrevanje. Q = c × m × Δt = 4200 × 0,5 × 80 = 168 000 J = 168 kJ.
  3. Uporedi. 1130 kJ : 168 kJ ≈ 6,7.
  4. Proveri smisao. Da vodu dovedeš do ključanja, treba relativno malo toplote. Da sva ispari, treba skoro 7 puta više. Zato voda u loncu dugo ključa pre nego što nestane.

Formulu Q = c × m × Δt upoznao si u lekciji Temperatura i toplota.

5. Kondenzacija, sublimacija i desublimacija u prirodi

  • Kondenzacija. Flaša izvađena iz frižidera se orosi: vodena para iz toplijeg vazduha se na hladnom staklu pretvara u kapljice. Na isti način nastaju rosa na travi, magla i oblaci.
  • Desublimacija. Kad je jako hladno, vodena para iz vazduha prelazi direktno u sitne kristale leda, bez tečne faze. Tako nastaje mraz na travi i na staklima automobila.
  • Sublimacija. Čvrsta materija prelazi direktno u gas. I led na mrazu, malo ispod 0 °C, polako sublimira, pa sneg može da se istanji i kad se ne topi.

6. Od leda do pare

Zamisli da 1 kg leda na −20 °C stalno grejemo istim grejačem. Grafik pokazuje kako se menja temperatura dok telo prima toplotu.

Grafik temperature 1 kg leda koji se zagreva: temperatura raste do 0 °C, stoji dok se led topi, raste do 100 °C, pa dugo stoji dok voda ključa
Na vodoravnim delovima telo prima toplotu, a temperatura se ne menja

Vodoravni delovi grafika su promene stanja: topljenje na 0 °C i ključanje na 100 °C. Kosi delovi su zagrevanje leda, pa vode. Najduži je deo ključanja, jer za isparavanje treba najviše toplote.

Rešen primer: od leda do vode za piće

Koliko toplote treba da se 1 kg leda na 0 °C otopi i da se dobijena voda zagreje do 20 °C?

  1. Podeli posao na dva dela. Prvo se led topi na 0 °C, a zatim se voda greje od 0 °C do 20 °C.
  2. Topljenje. Q1 = m × qt = 1 kg × 334 000 J/kg = 334 000 J.
  3. Zagrevanje vode. Q2 = c × m × Δt = 4200 × 1 × 20 = 84 000 J.
  4. Saberi. Q = 334 000 J + 84 000 J = 418 000 J = 418 kJ.
  5. Proveri smisao. Topljenje je uzelo 4 puta više toplote od zagrevanja za 20 °C (334 000 : 84 000 ≈ 4). Zato kocka leda tako dobro hladi sok.

7. Tipična greška: Q = c × m × Δt pri topljenju

Dok se led topi, temperatura se ne menja. Ako za topljenje upotrebiš formulu za zagrevanje, dobiješ besmislen rezultat.

✕

Formula za zagrevanje

  • Led na 0 °C postaje voda na 0 °C, pa je Δt = 0 °C
  • Q = c × m × 0 = 0 J
  • Ispalo bi da led može da se otopi bez toplote, a to nije tačno.
✓

Formula za topljenje

  • Promena stanja: Q = m × qt
  • Q = 2 × 334 000 = 668 000 J
  • Za promenu stanja koristiš qt ili qi, a za zagrevanje c i Δt.

8. Ogled kod kuće: isparavanje i kondenzacija

Trebaju ti dve jednake papirne maramice, voda i flaša ili limenka soka iz frižidera.

  1. Pokvasi maramice. Obe maramice jednako pokvasi i iscedi.
  2. Postavi ih različito. Jednu raširi na tanjir, a drugu zgužvaj u loptu i stavi na drugi tanjir.
  3. Posmatraj. Proveravaj ih svakih 15 minuta. Raširena se osuši mnogo brže, jer voda isparava sa veće površine.
  4. Kondenzacija. Izvadi hladnu flašu iz frižidera i obriši je. Za minut-dva ponovo se orosi. Kapljice nisu procurile iz flaše: to se vodena para iz vazduha kondenzovala na hladnom staklu.

9. Ukratko

  • Tri agregatna stanja su čvrsto, tečno i gasovito. Razlikuju se po rasporedu i kretanju čestica.
  • Topljenje, isparavanje i sublimacija traže toplotu. Očvršćavanje, kondenzacija i desublimacija oslobađaju toplotu.
  • Dok traje topljenje ili ključanje, temperatura se ne menja.
  • Za topljenje treba Q = m × qt (led: 334 kJ/kg), a za isparavanje Q = m × qi (voda: 2260 kJ/kg).
  • Voda ključa na 100 °C na nivou mora, a na planini na nižoj temperaturi.

Zašto je led lakši od vode i zašto jezera mrznu odozgo, saznaćeš u lekciji Širenje tela pri zagrevanju.

10. Zadaci za vežbu

  1. Kako se zove promena stanja: a) sneg se topi u proleće, b) zamagli se staklo naočara kad uđeš u toplu sobu, c) lokva presuši, d) voda u posudi se zaledi?
  2. Koliko toplote treba da se otopi 3 kg leda na 0 °C?
  3. Koliko toplote preda okolini 0,5 kg vode na 0 °C kad se zaledi?
  4. Objasni zašto ti je posle kupanja hladno kad duva vetar, iako je vazduh topao.
  5. U čaši je smeša leda i vode. Objasni zašto njena temperatura ostaje 0 °C sve dok se led ne otopi, iako čaša prima toplotu iz sobe.
  6. Koliko toplote treba da 2 kg vode na 100 °C potpuno ispari? Izrazi rezultat u megadžulima.
  7. Planinari kuvaju čaj na visini od oko 1900 m. Na kojoj temperaturi im voda ključa i zašto se tamo krompir i jaja duže kuvaju?
  8. U čašu soka stavljeno je 0,2 kg leda na 0 °C. Koliko toplote led primi od soka dok se ne otopi i ne zagreje do 20 °C?
  9. Koliko leda na 0 °C može da se otopi sa 167 000 J toplote?
  10. Zašto se flaša izvađena iz frižidera posle kratkog vremena orosi? Odakle dolaze kapljice?
  11. Koliko toplote treba da se 1 kg vode zagreje od 0 °C do 100 °C, a koliko da 1 kg vode na 100 °C ispari? Koliko puta je druga toplota veća?
✓Rešenja11 zadataka
  1. a) topljenje, b) kondenzacija (para iz toplog vazduha na hladnom staklu), c) isparavanje, d) očvršćavanje (mržnjenje).
  2. Q = m × qt = 3 kg × 334 000 J/kg = 1 002 000 J ≈ 1 MJ.
  3. Pri mržnjenju voda preda onoliko toplote koliko bi primila pri topljenju: Q = 0,5 kg × 334 000 J/kg = 167 000 J = 167 kJ.
  4. Voda na koži isparava, a vetar to ubrzava. Isparavanje odnosi toplotu sa tela, pa se koža hladi.
  5. Toplota koju čaša prima troši se na topljenje leda, a ne na zagrevanje. Dok ima leda, temperatura smeše ostaje na tački topljenja, 0 °C. Tek kad se sav led otopi, voda počinje da se greje.
  6. Q = m × qi = 2 kg × 2 260 000 J/kg = 4 520 000 J ≈ 4,5 MJ.
  7. Na oko 1900 m voda ključa na oko 93 °C, jer je pritisak vazduha niži. Voda ne može da bude toplija od tačke ključanja, pa se hrana kuva na nižoj temperaturi i treba joj više vremena.
  8. Topljenje: Q1 = 0,2 × 334 000 = 66 800 J. Zagrevanje: Q2 = 4200 × 0,2 × 20 = 16 800 J. Ukupno: 66 800 J + 16 800 J = 83 600 J ≈ 84 kJ.
  9. m = Q : qt = 167 000 J : 334 000 J/kg = 0,5 kg.
  10. Flaša je hladna, pa se vazduh uz nju ohladi. Vodena para iz vazduha se na hladnom staklu kondenzuje u kapljice. Kapljice dolaze iz vazduha, a ne iz flaše.
  11. Zagrevanje: Q = 4200 × 1 × 100 = 420 000 J. Isparavanje: Q = 1 × 2 260 000 = 2 260 000 J. Isparavanje traži 2 260 000 : 420 000 ≈ 5,4 puta više toplote.

Sve lekcije

Prijava i Registracija

Prijavite se ili otvorite nalog za brz, siguran i jednostavan pristup vašem profilu i dodatnim sadržajima sajta.
Brza prijava i jednostavna registracija omogućavaju vam siguran i lak pristup vašem profilu.

Registracijom na našem sajtu prihvatate naše Uslove i Pravila korišćenja.