Istoimena se odbijaju, raznoimena privlače
1. Šta je naelektrisanje
U ovoj lekciji saznaješ šta je naelektrisanje, odakle potiče i kako se tela naelektrišu. Naučićeš i zašto se naelektrisana tela privlače ili odbijaju.
Protrljaj naduvan balon o suvu kosu i primakni ga sitnim papirićima: papirići poskoče i zalepe se za balon. Kad skidaš džemper od sintetike, čuješ pucketanje. Iste pojave poznavali su još stari Grci: ćilibar protrljan krznom privlačio je perje i dlake. Grčka reč za ćilibar je „elektron”, pa su po njoj dobili ime elektricitet i čestica elektron.
Naelektrisanje
Naelektrisanje (električni naboj) je svojstvo nekih čestica i tela zbog koga se međusobno privlače ili odbijaju električnom silom. Telo koje ima takvo svojstvo kažemo da je naelektrisano. Oznaka za količinu naelektrisanja je q.
2. Naelektrisanje i građa atoma
Sva tela su sastavljena od atoma. U jezgru atoma su protoni, koji su pozitivno naelektrisani, i neutroni, koji nisu naelektrisani. Oko jezgra se kreću elektroni, koji su negativno naelektrisani. Više o tome pročitaj u lekciji Građa atoma i radioaktivnost.
Proton i elektron imaju isto naelektrisanje po veličini, samo suprotnog znaka. U običnom atomu ima jednako protona i elektrona, pa se njihova naelektrisanja poništavaju i atom je spolja neutralan. Zato je i većina tela oko tebe neutralna.
Pozitivno i negativno telo
- Negativno naelektrisano telo ima višak elektrona.
- Pozitivno naelektrisano telo ima manjak elektrona.
Pri naelektrisavanju se pomeraju samo elektroni. Protoni su čvrsto vezani u jezgrima atoma i ne prelaze sa tela na telo.
„Telo je dobilo protone”
- Staklo je postalo pozitivno.
- „Znači da je primilo protone.”
- Protoni ne prelaze sa tela na telo, pa je zaključak pogrešan.
Telo je izgubilo elektrone
- Staklo je postalo pozitivno.
- Neki elektroni su prešli sa stakla na drugo telo.
- Staklu sad fale elektroni, pa preovlađuje naelektrisanje protona.
3. Privlačenje i odbijanje
Postoje dve vrste naelektrisanja, pozitivno (+) i negativno (−). Ogledi pokazuju jednostavno pravilo o tome kako deluju jedna na druga.
Pravilo delovanja naelektrisanja
Istoimena naelektrisanja se odbijaju, a raznoimena se privlače.
Koliko je jaka ta sila, opisuje Kulonov zakon, nazvan po francuskom fizičaru Šarlu Kulonu. Sila je veća kad su naelektrisanja tela veća, a mnogo slabija kad su tela dalje: kad se rastojanje poveća dva puta, sila se smanji četiri puta (2 × 2), a kad se poveća tri puta, sila se smanji devet puta (3 × 3).
Rešen primer: kuglice na većem rastojanju
Dve naelektrisane kuglice odbijaju se silom od 0,036 N. Kolika je sila kad se rastojanje između njih poveća tri puta, a naelektrisanja ostanu ista?
- Koliko puta slabi sila. Rastojanje je 3 puta veće, pa je sila 3 × 3 = 9 puta manja.
- Izračunaj. F = 0,036 N : 9 = 0,004 N.
- Proveri. 0,004 N × 9 = 0,036 N. Kuglice se i dalje odbijaju, samo slabije.
4. Jedinica: kulon
Jedinica za količinu naelektrisanja je kulon, oznaka C. Najmanja količina naelektrisanja koja se slobodno javlja u prirodi je naelektrisanje jednog elektrona ili protona. Zove se elementarno naelektrisanje i označava sa e.
Elementarno naelektrisanje
e ≈ 1,6 × 10−19 C
Proton ima naelektrisanje +e, a elektron −e. Naelektrisanje svakog tela je ceo broj puta e:
q = N × e
gde je N broj elektrona koji telu fale ili su višak.
Jedan kulon je zato ogromno naelektrisanje: čini ga oko 6,25 × 1018 elektrona (1 : 1,6 × 10−19 = 6,25 × 1018).
Rešen primer: telo sa viškom elektrona
Telo ima 6 protona i 8 elektrona (kao srednje telo na crtežu). Koliko je njegovo naelektrisanje?
- Uporedi brojeve. Elektrona ima 8 − 6 = 2 više nego protona, pa je telo negativno.
- Primeni formulu. q = −2 × e = −2 × 1,6 × 10−19 C = −3,2 × 10−19 C.
- Proveri. Višak elektrona daje negativan znak, a 2 × 1,6 = 3,2.
5. Kako se tela naelektrišu
Trenjem. Kad dodirneš i razdvojiš (protrljaš) dva tela od različitih materijala, deo elektrona pređe sa jednog na drugo. Telo koje je dobilo elektrone postaje negativno, a ono koje ih je izgubilo pozitivno. Koje će tela dobiti elektrone, zavisi od materijala, pa čak i od vlažnosti vazduha.
Zakon održanja naelektrisanja
Ukupno naelektrisanje tela koja razmenjuju elektrone samo među sobom ostaje isto. Elektroni ne nastaju i ne nestaju, nego samo prelaze sa jednog tela na drugo.
Rešen primer: balon i kosa
Pretpostavi da je pri trljanju sa kose na balon prešlo 3 × 1011 elektrona. Kako su naelektrisani balon i kosa?
- Balon. Dobio je elektrone, pa je negativan: q = −3 × 1011 × 1,6 × 10−19 C = −4,8 × 10−8 C.
- Kosa. Izgubila je isto toliko elektrona, pa je pozitivna: q = +4,8 × 10−8 C.
- Proveri zakon održanja. Zbir je −4,8 × 10−8 C + 4,8 × 10−8 C = 0, koliko je bilo i pre trljanja.
Dodirom. Kad naelektrisano telo dodirne neutralno provodno telo, deo naelektrisanja pređe na njega. Oba tela tada imaju naelektrisanje istog znaka.
Rešen primer: dve iste metalne kugle
Kugli A fali 600 elektrona (q = +600e), a kugla B ima višak od 200 elektrona (q = −200e). Kugle su iste, pa se pri dodiru naelektrisanje podeli na jednake delove. Koliko naelektrisanje ima svaka kugla posle dodira?
- Ukupno naelektrisanje. +600e + (−200e) = +400e.
- Podeli na dve iste kugle. +400e : 2 = +200e za svaku kuglu.
- Proveri. +200e + 200e = +400e, isto kao pre dodira. Kugla B je predala 400 elektrona kugli A, pa je i ona sada pozitivna.
Influencijom (bez dodira). Kad naelektrisano telo približiš provodniku, elektroni u provodniku se pomere: privuku se ka telu ako je ono pozitivno, ili odu na dalju stranu ako je negativno. Provodnik ostaje neutralan, ali mu je bliža strana naelektrisana suprotno od tela, pa ga telo privlači. Zato naelektrisan balon privlači i neutralne predmete.
6. Provodnici i izolatori
U metalima neki elektroni nisu vezani za svoje atome i slobodno se kreću kroz telo. Zato se naelektrisanje kroz metale lako prenosi. Takva tela su provodnici: bakar, srebro, zlato, aluminijum, ali i ljudsko telo.
U izolatorima skoro nema slobodnih elektrona, pa naelektrisanje ostaje tamo gde je nastalo. Izolatori su plastika, guma, staklo, keramika i vazduh. Zato se žice oblažu gumom ili plastikom.
Ako u ruci držiš metalnu šipku i trljaš je, ona se ne naelektriše: naelektrisanje odmah oteče kroz tvoje telo. Plastični lenjir i balon su izolatori, pa naelektrisanje na njima ostaje.
7. Elektroskop
Elektroskop je jednostavan uređaj koji pokazuje da li je telo naelektrisano. Ima metalnu šipku sa kuglicom na vrhu i dva tanka metalna listića na dnu, u staklenoj kutiji. Kad kuglicu dodirneš naelektrisanim telom, naelektrisanje pređe na šipku i oba listića. Listići su tada istoimeno naelektrisani, pa se odbijaju i razmaknu. Što je naelektrisanje veće, listići se više razmaknu.
8. Ogled kod kuće
Trebaju ti: dva naduvana balona, konac, papirići i suva kosa ili vuneni džemper. Ogled najbolje uspeva kad je vazduh suv, jer vlaga smanjuje naelektrisanje.
- Privlačenje papirića. Protrljaj balon o kosu i primakni ga sitnim papirićima. Papirići se privuku influencijom.
- Mlaz vode. Pusti tanak mlaz hladne vode iz slavine i primakni mu naelektrisan balon, ne dodirujući ga. Mlaz se savije ka balonu.
- Dva balona. Obesi oba balona na konac, jedan pored drugog, pa ih protrljaj o isti džemper. Baloni se razmaknu, jer su istoimeno naelektrisani.
- Zaključi. Dodirni balone rukom pa ponovi: što su manje naelektrisani, to se slabije odbijaju.
Za oglede sa naelektrisanjem koristi samo balone, plastiku, papir i vodu iz slavine. Nikad ne diraj utičnicu, kablove ni uređaje uključene u struju. Baloni ne smeju u blizinu male dece, a pukao balon odmah baci.
9. Ukratko
- Postoje dve vrste naelektrisanja: pozitivno i negativno. Istoimena se odbijaju, raznoimena privlače.
- Negativno telo ima višak elektrona, a pozitivno manjak. Prelaze samo elektroni.
- Jedinica je kulon (C). Elementarno naelektrisanje je e ≈ 1,6 × 10−19 C, a q = N × e.
- Tela se naelektrišu trenjem, dodirom i influencijom. Ukupno naelektrisanje ostaje isto.
- Kroz provodnike se naelektrisanje lako kreće, kroz izolatore ne.
- Električna sila je veća kad su naelektrisanja veća, a manja kad su tela dalje.
Kad se naelektrisanja kreću usmereno, kroz žicu teče struja. O tome je lekcija Električna struja i strujno kolo.
10. Zadaci za vežbu
- Telo ima 20 protona i 23 elektrona. Kako je naelektrisano i koliko je njegovo naelektrisanje?
- Dve naelektrisane kuglice se odbijaju. Prva je pozitivna. Kako je naelektrisana druga?
- Kuglica A privlači kuglicu B, a B odbija kuglicu C. Kuglica C je negativna. Šta znaš o naelektrisanju kuglica B i A?
- Telo ima višak od 5 × 1012 elektrona. Koliko je njegovo naelektrisanje?
- Naelektrisanje tela je +3,2 × 10−18 C. Koliko mu elektrona fali?
- Dve iste metalne kugle imaju naelektrisanja −500e i +100e. Koliko naelektrisanje ima svaka posle dodira?
- Naelektrisan češalj privlači papiriće, iako papirići nisu naelektrisani. Objasni zašto.
- Zašto se bakarne žice oblažu plastikom?
- Rastojanje između dve naelektrisane kuglice smanji se dva puta. Kako se promeni sila između njih?
- Naelektrisanje svake od dve kuglice poveća se dva puta, a rastojanje ostane isto. Kako se promeni sila?
- Držiš metalnu kašiku u ruci i trljaš je vunenom krpom. Zašto se kašika ne naelektriše, a plastični lenjir se naelektriše?
✓Rešenja11 zadataka
- Elektrona ima 23 − 20 = 3 više, pa je telo negativno: q = −3 × 1,6 × 10−19 C = −4,8 × 10−19 C.
- Pozitivno, jer se odbijaju samo istoimena naelektrisanja.
- B odbija negativnu C, pa je B negativna. A privlači negativnu B, pa je A pozitivna ili neutralna: neutralno telo se privlači influencijom.
- q = −5 × 1012 × 1,6 × 10−19 C = −8 × 10−7 C. Znak je minus jer je to višak elektrona.
- N = q : e = 3,2 × 10−18 C : 1,6 × 10−19 C = 20 elektrona.
- Ukupno: −500e + 100e = −400e. Svaka kugla dobija polovinu: −400e : 2 = −200e.
- Češalj influencijom pomeri elektrone u papirićima. Strana papirića bliža češlju postaje suprotno naelektrisana od češlja, pa je privlačenje jače od odbijanja dalje strane.
- Bakar je provodnik, a plastika izolator. Plastika sprečava da naelektrisanje (struja) pređe sa žice na nas ili na druge predmete.
- Sila se poveća 2 × 2 = 4 puta.
- Sila je srazmerna proizvodu naelektrisanja, pa se poveća 2 × 2 = 4 puta.
- Metal i ljudsko telo su provodnici, pa naelektrisanje sa kašike odmah oteče kroz ruku. Lenjir je izolator, pa naelektrisanje ostaje na mestu gde je nastalo.




