Koliko se brzina promeni za jednu sekundu
1. Promenljivo kretanje
U ovoj lekciji učiš šta je ubrzanje i kako se računa. Naučićeš i da izračunaš brzinu i pređeni put tela koje ravnomerno ubrzava ili usporava.
Kada se upali zeleno svetlo, automobil kreće sa mesta i ide sve brže. Kada biciklista ugleda prepreku, koči i ide sve sporije. U oba slučaja brzina se menja, pa je kretanje promenljivo.
Ravnomerno ubrzano kretanje
Kretanje po pravoj liniji kod kog se brzina u jednakim vremenskim razmacima poveća za isti iznos zove se ravnomerno ubrzano pravolinijsko kretanje. Ako se brzina u jednakim vremenskim razmacima smanjuje za isti iznos, kretanje je ravnomerno usporeno.
Pre ove lekcije dobro je da znaš šta je brzina, iz lekcije Ravnomerno pravolinijsko kretanje.
2. Ubrzanje
Dva automobila kreću sa semafora. Jedan za 5 s dostigne 15 m/s, a drugi istu brzinu tek za 10 s. Prvi brže menja brzinu: ima veće ubrzanje.
Ubrzanje
Ubrzanje je promena brzine podeljena vremenom za koje se ta promena desila:
a = (v − v0)/t
Ovde je v0 početna brzina, v brzina na kraju, a t vreme. Jedinica za ubrzanje je metar u sekundi na kvadrat (m/s²).
Odakle „sekunda na kvadrat”? Promena brzine se meri u m/s, a deli se vremenom u sekundama. Tako dobijaš (m/s) : s, to jest m/s². Ubrzanje od 3 m/s² znači: svake sekunde brzina poraste za 3 m/s.
Rešen primer: automobil sa semafora
Automobil kreće iz mirovanja i za 5 s ravnomerno dostigne brzinu 15 m/s. Koliko je ubrzanje?
- Zapiši šta znaš. v0 = 0 m/s (mirovanje), v = 15 m/s, t = 5 s.
- Nađi promenu brzine. v − v0 = 15 m/s − 0 m/s = 15 m/s.
- Podeli vremenom. a = 15 m/s : 5 s = 3 m/s².
- Proveri. Brzina raste 3 m/s svake sekunde, pa je posle 5 s jednaka 5 × 3 m/s = 15 m/s.
| Vreme t | Brzina v | Položaj |
|---|---|---|
| 0 s | 0 m/s | 0 m |
| 1 s | 3 m/s | 1,5 m |
| 2 s | 6 m/s | 6 m |
| 3 s | 9 m/s | 13,5 m |
| 4 s | 12 m/s | 24 m |
| 5 s | 15 m/s | 37,5 m |
3. Usporavanje
Kada telo usporava, brzina na kraju je manja od početne. Razlika v − v0 je tada negativna, pa je i ubrzanje negativno. Znak minus kaže da se brzina smanjuje.
Rešen primer: biciklista koči
Biciklista vozi brzinom 6 m/s, zakoči i ravnomerno se zaustavi za 3 s. Koliko je ubrzanje?
- Zapiši šta znaš. v0 = 6 m/s, v = 0 m/s (zaustavio se), t = 3 s.
- Nađi promenu brzine. v − v0 = 0 m/s − 6 m/s = −6 m/s.
- Podeli vremenom. a = −6 m/s : 3 s = −2 m/s².
- Proveri. Svake sekunde brzina se smanji za 2 m/s: 6, 4, 2 i 0 m/s posle 3 s.
Podeljena brzina, a ne promena
- Brzina poraste sa 10 m/s na 16 m/s za 3 s.
- a = 16 : 3 ≈ 5,3 m/s²
- Ovo bi važilo samo da je telo krenulo iz mirovanja.
Podeljena promena brzine
- v − v0 = 16 m/s − 10 m/s = 6 m/s
- a = 6 m/s : 3 s = 2 m/s²
- Brzina raste 2 m/s svake sekunde: 10, 12, 14, 16.
4. Brzina posle nekog vremena
Ako znaš početnu brzinu i ubrzanje, lako nalaziš brzinu posle bilo kog vremena. Svake sekunde brzina se promeni za a, pa se za t sekundi promeni za a × t:
v = v0 + a × t
Rešen primer: skejter niz blagu nizbrdicu
Skejter ima brzinu 2 m/s i ravnomerno ubrzava sa 0,5 m/s². Kolika mu je brzina posle 6 s?
- Zapiši šta znaš. v0 = 2 m/s, a = 0,5 m/s², t = 6 s.
- Nađi promenu brzine. a × t = 0,5 m/s² × 6 s = 3 m/s.
- Dodaj početnu brzinu. v = 2 m/s + 3 m/s = 5 m/s.
- Proveri. a = (5 m/s − 2 m/s) : 6 s = 0,5 m/s², što je zadato ubrzanje.
5. Pređeni put
Kod ravnomernog kretanja put je bio „površina” pravougaonika ispod grafika brzine. Isto važi i ovde, samo što je ispod kose linije trougao.
Površina trougla je polovina proizvoda osnovice i visine. Zato je put tela koje kreće iz mirovanja:
s = a × t²/2
Drugi način je preko srednje brzine. Kada brzina ravnomerno raste od v0 do v, srednja brzina je tačno na sredini: (v0 + v) : 2. Put je onda srednja brzina puta vreme.
Rešen primer: put automobila sa semafora
Koliki put pređe automobil iz prvog primera za 5 s, ako kreće iz mirovanja sa ubrzanjem 3 m/s²?
- Kvadriraj vreme. t² = 5 s × 5 s = 25 s².
- Primeni formulu. s = 3 m/s² × 25 s² : 2 = 37,5 m.
- Proveri srednjom brzinom. Brzina raste od 0 do 15 m/s, pa je srednja (0 + 15) : 2 = 7,5 m/s. Put je 7,5 m/s × 5 s = 37,5 m. Oba načina daju isto.
Rešen primer: voz koči
Voz ide brzinom 20 m/s, koči ravnomerno i zaustavi se za 40 s. Koliko je ubrzanje i koliki je put kočenja?
- Ubrzanje. a = (0 m/s − 20 m/s) : 40 s = −0,5 m/s².
- Srednja brzina. (20 m/s + 0 m/s) : 2 = 10 m/s.
- Put kočenja. s = 10 m/s × 40 s = 400 m.
- Proveri na grafiku. Trougao ima osnovicu 40 s i visinu 20 m/s: 40 × 20 : 2 = 400. Zato vozovi počinju da koče daleko pre stanice.
6. Putevi u uzastopnim sekundama
Pogledaj ponovo tabelu automobila sa semafora i izračunaj koliki put pređe u svakoj sekundi posebno:
| Sekunda | Put u toj sekundi | Koliko puta 1,5 m |
|---|---|---|
| prva | 1,5 m | 1 |
| druga | 6 m − 1,5 m = 4,5 m | 3 |
| treća | 13,5 m − 6 m = 7,5 m | 5 |
| četvrta | 24 m − 13,5 m = 10,5 m | 7 |
| peta | 37,5 m − 24 m = 13,5 m | 9 |
Putevi se odnose kao neparni brojevi 1 : 3 : 5 : 7 : 9. To važi za svako telo koje kreće iz mirovanja i ravnomerno ubrzava. Ovu pravilnost opisao je italijanski naučnik Galileo Galilej proučavajući kotrljanje kugli niz kosinu i padanje tela.
7. Ogled kod kuće: loptica niz dasku
Trebaju ti duža daska ili polica, nekoliko knjiga, loptica ili kliker, lenjir ili metar, olovka i štoperica na telefonu.
- Napravi kosinu. Jedan kraj daske podigni na knjige, samo malo, da se loptica kotrlja polako.
- Obeleži puteve. Od mesta odakle puštaš lopticu obeleži 25 cm i 100 cm.
- Izmeri vreme za 100 cm. Pusti lopticu iz mirovanja, bez guranja, i izmeri vreme do oznake 100 cm. Ponovi tri puta i uzmi srednju vrednost.
- Izmeri vreme za 25 cm. Isto uradi do oznake 25 cm.
- Uporedi. Put od 100 cm je 4 puta duži, a vreme je samo oko 2 puta duže. Na primer 2 s za 100 cm i 1 s za 25 cm. Tako se vidi da put raste sa kvadratom vremena.
Ako se loptica kotrlja prebrzo da bi izmerio vreme, smanji nagib. Na kraju daske stavi jastuk ili kutiju da loptica ne odleti.
8. Ukratko
- Ubrzanje je promena brzine podeljena vremenom: a = (v − v0)/t. Jedinica je m/s².
- Ubrzanje od 3 m/s² znači da brzina poraste 3 m/s svake sekunde.
- Kod usporavanja ubrzanje je negativno.
- Brzina posle vremena t: v = v0 + a × t.
- Put iz mirovanja: s = a × t²/2. Uvek važi i: put = srednja brzina (v0 + v) : 2 puta vreme.
- Putevi u uzastopnim sekundama odnose se kao 1 : 3 : 5 : 7.
Najpoznatije ravnomerno ubrzano kretanje je padanje tela. O njemu učiš u lekciji Slobodan pad.
9. Zadaci za vežbu
- Automobil iz mirovanja za 4 s dostigne brzinu 12 m/s. Koliko je ubrzanje?
- Motor ubrza sa 10 m/s na 25 m/s za 5 s. Koliko je ubrzanje?
- Automobil iz mirovanja za 10 s dostigne 108 km/h. Koliko je ubrzanje u m/s²?
- Biciklista vozi brzinom 8 m/s i ravnomerno se zaustavi za 4 s. Koliko je ubrzanje?
- Loptica se iz mirovanja kotrlja niz kosinu sa ubrzanjem 2 m/s². Kolika joj je brzina posle 3 s i koliki put pređe za to vreme?
- Za koliko vremena telo iz mirovanja sa ubrzanjem 4 m/s² dostigne brzinu 20 m/s?
- Autobus ide brzinom 15 m/s i ravnomerno koči, pa se zaustavi za 6 s. Koliko je ubrzanje i koliki je put kočenja?
- Avion pri poletanju kreće iz mirovanja i ravnomerno ubrzava sa 2,5 m/s². Kolika mu je brzina posle 30 s u m/s i km/h, i koliki deo piste pređe?
- Telo kreće iz mirovanja i ravnomerno ubrzava. U prvoj sekundi pređe 2 m. Koliki put pređe u drugoj, a koliki u trećoj sekundi?
- Objasni zašto se jedinica ubrzanja piše m/s², sa sekundom „na kvadrat”.
✓Rešenja10 zadataka
- a = (12 m/s − 0 m/s) : 4 s = 3 m/s².
- a = (25 m/s − 10 m/s) : 5 s = 15 m/s : 5 s = 3 m/s².
- 108 km/h = 108 : 3,6 m/s = 30 m/s. a = 30 m/s : 10 s = 3 m/s².
- a = (0 m/s − 8 m/s) : 4 s = −2 m/s². Brzina se smanjuje 2 m/s svake sekunde.
- v = 0 m/s + 2 m/s² × 3 s = 6 m/s. s = 2 m/s² × (3 s)² : 2 = 2 × 9 : 2 m = 9 m. Provera: srednja brzina 3 m/s × 3 s = 9 m.
- Iz v = a × t sledi t = v : a = 20 m/s : 4 m/s² = 5 s.
- a = (0 m/s − 15 m/s) : 6 s = −2,5 m/s². Srednja brzina je (15 m/s + 0 m/s) : 2 = 7,5 m/s, pa je s = 7,5 m/s × 6 s = 45 m.
- v = 2,5 m/s² × 30 s = 75 m/s = 75 × 3,6 km/h = 270 km/h. s = 2,5 m/s² × (30 s)² : 2 = 2,5 × 900 : 2 m = 1125 m.
- Putevi u uzastopnim sekundama odnose se kao 1 : 3 : 5. U drugoj sekundi telo pređe 3 × 2 m = 6 m, a u trećoj 5 × 2 m = 10 m. Provera: ukupno za 3 s je 2 m + 6 m + 10 m = 18 m, a iz prve sekunde je 2 m = a × 1 s² : 2, pa je a = 4 m/s², i s = 4 × 9 : 2 m = 18 m.
- Ubrzanje je promena brzine (u m/s) podeljena vremenom (u s). Kada m/s podeliš sekundama, sekunda se u imeniocu pojavi dva puta: (m/s) : s = m/s². To znači „metar u sekundi, svake sekunde”.




