Talas nosi energiju, a ne vodu
1. Šta je talas
U ovoj lekciji saznaješ kako se oscilovanje prenosi s jednog mesta na drugo i tako nastaje talas. Naučićeš koje vrste talasa postoje, šta su talasna dužina i amplituda i kako se računa brzina talasa.
Baci kamenčić u mirnu baru. Oko mesta gde je pao šire se krugovi. Ako na vodi pluta list ili plovak za pecanje, on se samo podiže i spušta, a ne putuje sa krugovima prema obali. Voda ostaje na svom mestu, a nešto ipak putuje: to je talas.
Talas
Talas je oscilovanje koje se širi kroz prostor. Čestice sredine osciluju oko svojih ravnotežnih položaja i predaju oscilovanje susednim česticama. Talas prenosi energiju, ali ne prenosi supstancu sredine.
Za talas su potrebni izvor, telo koje osciluje (kamenčić koji je udario u vodu, ruka koja maše konopcem), i sredina kroz koju se oscilovanje širi (voda, konopac, vazduh). Talasi u vodi, na konopcu i zvuk zovu se mehanički talasi, jer im je potrebna sredina. Svetlost je drugačija vrsta talasa i može da putuje i kroz prazan prostor.
2. Transverzalni i longitudinalni talasi
Priveži jedan kraj konopca za kvaku i mahni drugim krajem gore-dole. Po konopcu potrči talas, a svaki deo konopca se pomera samo gore i dole, poprečno na pravac kretanja talasa.
Sada uzmi dugačku mekanu oprugu (spiralnu igračku), položi je na pod i kratko gurni jedan kraj duž opruge. Po opruzi putuje mesto gde su navoji gušći, a iza njega mesto gde su ređi. Svaki navoj se pomera napred i nazad, u istom pravcu u kom ide talas.
Dve vrste talasa
Kod transverzalnog (poprečnog) talasa čestice osciluju normalno (pod pravim uglom) na pravac prostiranja talasa. Kod longitudinalnog (uzdužnog) talasa čestice osciluju u pravcu prostiranja talasa, pa nastaju zgušnjenja i razređenja.
Zvuk u vazduhu i vodi je longitudinalni talas. Talas na zategnutoj žici gitare je transverzalni. Talasi na površini vode su složeniji, ali se kod njih najbolje vidi kako se površina podiže i spušta.
3. Amplituda i talasna dužina
Kada bi mogao da „snimiš” talas na konopcu u jednom trenutku, video bi niz bregova i dolova. Na tom snimku čitaš dve veličine.
Amplituda i talasna dužina
Amplituda A je najveće udaljenje čestice od ravnotežnog položaja, odnosno visina brega iznad mirne površine. Talasna dužina λ (grčko slovo lambda) je rastojanje između dva susedna brega ili dva susedna dola. Obe se mere u metrima.
Pored njih, talas ima i period T i frekvenciju f, iste kao kod oscilovanja izvora. Period talasa je vreme za koje čestica sredine napravi jednu punu oscilaciju, a frekvencija pokazuje koliko bregova prođe pored posmatrača u jednoj sekundi. O periodu i frekvenciji više piše u lekciji Oscilovanje i klatno.
| Veličina | Oznaka | Jedinica |
|---|---|---|
| amplituda | A | m |
| talasna dužina | λ | m |
| period | T | s |
| frekvencija | f | Hz |
| brzina talasa | v | m/s |
4. Brzina talasa
Posmatraj jedan breg. Dok čestica na mestu gde stojiš napravi jednu punu oscilaciju, za vreme jednog perioda, breg se pomeri tačno do mesta gde je bio sledeći breg, dakle za jednu talasnu dužinu. Brzina je pređeni put podeljen vremenom, pa je brzina talasa talasna dužina podeljena periodom.
Brzina talasa
Talas za jedan period pređe jednu talasnu dužinu:
v = λ/T = λ × f
Ovde je v brzina talasa (m/s), λ talasna dužina (m), T period (s) i f frekvencija (Hz).
Iz iste formule nalaziš i talasnu dužinu, λ = v : f, i frekvenciju, f = v : λ. Brzina talasa zavisi od sredine. U istoj sredini, ako izvor osciluje brže, talasi su kraći.
Rešen primer: talas na konopcu
Mašeš krajem konopca 2 puta u sekundi, a razmak između susednih bregova je 1,5 m. Kolika je brzina talasa?
- Zapiši šta znaš. f = 2 Hz, λ = 1,5 m.
- Pomnoži. v = λ × f = 1,5 m × 2 Hz = 3 m/s.
- Proveri. λ = v : f = 3 m/s : 2 Hz = 1,5 m, što je zadata talasna dužina.
Rešen primer: plovak na moru
Plovak se podigne i spusti 15 puta za 30 s, a razmak između bregova je 6 m. Kolika je brzina talasa? Za koliko vremena talas pređe 60 m do obale?
- Nađi period. T = 30 s : 15 = 2 s.
- Nađi brzinu. v = λ : T = 6 m : 2 s = 3 m/s.
- Nađi vreme. t = s : v = 60 m : 3 m/s = 20 s.
- Proveri. Za 20 s plovak napravi 20 s : 2 s = 10 oscilacija, a talas pređe 10 talasnih dužina: 10 × 6 m = 60 m.
Rešen primer: talas na opruzi
Talas po dugačkoj opruzi putuje brzinom 2 m/s. Ruka gura kraj opruge 4 puta u sekundi. Kolika je talasna dužina, odnosno razmak između dva susedna zgušnjenja?
- Zapiši šta znaš. v = 2 m/s, f = 4 Hz.
- Podeli brzinu frekvencijom. λ = v : f = 2 m/s : 4 Hz = 0,5 m = 50 cm.
- Proveri. v = λ × f = 0,5 m × 4 Hz = 2 m/s.
5. Talas i prepreka
Kada talas naiđe na prepreku ili na drugu sredinu, s njim se dešavaju pojave koje važe za sve vrste talasa:
- odbijanje: talas udari u zid bazena ili u stenu i vrati se nazad; kod zvuka tako nastaje odjek,
- prelamanje: talas pri prelasku u drugu sredinu menja pravac,
- savijanje oko prepreke (difrakcija): talas se širi i iza ivice prepreke, pa talasi na vodi zaobilaze stub pristaništa,
- slaganje (interferencija): kada se dva talasa sretnu, na nekim mestima se pojačavaju, a na nekim slabe.
Ove pojave sretaćeš kod zvuka i svetlosti u narednim lekcijama.
6. Česta greška: amplituda od brega do dola
Amplituda se meri od ravnotežnog položaja (mirne površine) do brega, a ne od dola do brega.
Mereno od dola do brega
- Breg je 20 cm iznad mirne vode, a dol 20 cm ispod.
- „Amplituda je 20 cm + 20 cm = 40 cm.”
- To je ukupna visina talasa, dva puta veća od amplitude.
Mereno od mirne površine
- Ravnotežni položaj je mirna površina vode.
- Breg je od nje udaljen 20 cm.
- Amplituda je A = 20 cm.
Druga česta zabuna je da voda putuje zajedno sa talasom. Talas putuje, a čestice vode samo osciluju na svom mestu. Zato lopta koja pluta daleko od obale ne stiže do obale samo zbog talasa.
7. Ogled kod kuće: talas u činiji
Trebaju ti plitka široka posuda ili činija sa vodom, mali komad plute ili zatvarač od plastične flaše i kašičica.
- Smiri vodu. Stavi posudu na sto i sačekaj da se voda umiri. Spusti plutu blizu ivice posude.
- Napravi talas. Kašičicom lagano dodirni vodu na sredini posude, jednom ili nekoliko puta zaredom.
- Posmatraj plutu. Krugovi stižu do plute, a ona se samo podiže i spušta, skoro bez pomeranja ka ivici.
- Promeni ritam. Dodiruj vodu češće. Krugovi su tada gušći, jer je talasna dužina manja.
Ogled radi na stolu koji sme da se pokvasi, a prosutu vodu odmah obriši. Ako imaš dugačku mekanu oprugu igračku, na podu pokušaj i longitudinalni talas: kratko gurni jedan kraj i prati kako zgušnjenje putuje.
8. Ukratko
- Talas je oscilovanje koje se širi kroz prostor. Prenosi energiju, a ne supstancu.
- Mehaničkim talasima je potrebna sredina: voda, konopac, vazduh.
- Kod transverzalnog talasa čestice osciluju normalno na pravac prostiranja, a kod longitudinalnog u pravcu prostiranja.
- Amplituda A je visina brega iznad ravnotežnog položaja, a talasna dužina λ razmak između dva susedna brega.
- Brzina talasa je v = λ/T = λ × f.
Najpoznatiji longitudinalni talas upoznaćeš u lekciji Zvuk.
9. Zadaci za vežbu
- Talas ima talasnu dužinu 2 m i frekvenciju 3 Hz. Kolika je njegova brzina?
- Breg talasa je 15 cm iznad mirne površine vode. Kolika je amplituda? Kolika je razlika visina brega i dola?
- Lopta pluta na moru daleko od obale. Kada naiđe talas, da li ga ona prati do obale? Objasni zašto.
- Kojoj vrsti pripada talas na konopcu kojim mašeš gore-dole, a kojoj talas na opruzi koju guraš duž nje? Objasni.
- Period talasa je 0,5 s. Kolika je frekvencija?
- Talas brzine 12 m/s ima frekvenciju 4 Hz. Kolika je talasna dužina?
- Na moru je razmak između bregova 8 m, a bregovi udaraju o mol na svakih 2,5 s. Kolika je brzina talasa?
- Ribar vidi da plovak napravi 10 oscilacija za 25 s, a da talas pređe 30 m za 10 s. Kolika je talasna dužina?
- Izvor talasa počne da osciluje dva puta brže, a brzina talasa u sredini ostane ista. Šta se dešava sa talasnom dužinom? Objasni zašto.
- Na stadionu navijači prave „talas”: svako samo ustane i sedne, a talas obiđe tribinu dugu 150 m za 15 s. Kolika je brzina talasa? Da li je taj talas transverzalni ili longitudinalni?
✓Rešenja10 zadataka
- v = λ × f = 2 m × 3 Hz = 6 m/s.
- Amplituda je A = 15 cm. Dol je 15 cm ispod mirne površine, pa je razlika visina brega i dola 15 cm + 15 cm = 30 cm.
- Ne prati ga. Talas prenosi energiju, a čestice vode samo osciluju na svom mestu, pa se i lopta samo podiže i spušta.
- Talas na konopcu je transverzalni, jer se delovi konopca kreću gore-dole, normalno na pravac talasa. Talas na opruzi je longitudinalni, jer se navoji kreću napred-nazad, u pravcu talasa.
- f = 1/T = 1 : 0,5 s = 2 Hz.
- λ = v : f = 12 m/s : 4 Hz = 3 m.
- T = 2,5 s, λ = 8 m. v = λ : T = 8 m : 2,5 s = 3,2 m/s.
- T = 25 s : 10 = 2,5 s. v = 30 m : 10 s = 3 m/s. λ = v × T = 3 m/s × 2,5 s = 7,5 m.
- Talasna dužina postaje dva puta manja. Iz λ = v : f, ako v ostane isto, a f se udvostruči, λ se prepolovi.
- v = 150 m : 15 s = 10 m/s. Talas je transverzalni: navijači se kreću gore-dole, a talas ide duž tribine.




