Rad je sila na putu
1. Šta je mehanički rad
U ovoj lekciji učiš šta u fizici znači mehanički rad i kako se računa. Učiš i šta je snaga: koliko brzo se rad obavlja.
U svakodnevnom govoru „rad” je sve što nas umara. U fizici je reč o nečem užem. Kada guraš kolica u prodavnici, ti deluješ silom, a kolica se pomeraju u smeru te sile. Tada sila vrši rad. Kada guraš zid, umoriš se, ali se zid ne pomera, pa sila ne vrši nikakav rad.
Mehanički rad
Kada sila deluje na telo i telo se pomeri u pravcu sile, sila vrši rad. Rad je proizvod sile i pređenog puta:
A = F × s
Ovde je A rad, F sila u njutnima, a s put u metrima koji telo pređe u smeru sile. Rad je veći kada je sila veća i kada je put duži.
Rad postoji samo ako su ispunjena dva uslova: na telo deluje sila i telo se pomera. Ako nema sile, ili ako se telo ne pomera, rad je nula. Kako se meri sila, ponovi u lekciji Sila i njeno merenje.
2. Jedinica za rad: džul
Silu meriš u njutnima, a put u metrima, pa je jedinica za rad njutn puta metar. Ta jedinica zove se džul (J), po engleskom fizičaru Džejmsu Preskotu Džulu.
Jedan džul
1 J = 1 N × 1 m: to je rad koji izvrši sila od jednog njutna kada pomeri telo za jedan metar u svom smeru. Otprilike toliki rad izvršiš kada sa poda na sto podigneš jabuku.
| Jedinica | Oznaka | Koliko je džula |
|---|---|---|
| džul | J | 1 J |
| kilodžul | kJ | 1000 J |
| megadžul | MJ | 1 000 000 J |
Rešen primer: kolica u prodavnici
Guraš kolica vodoravnom silom od 30 N i pređeš 20 m. Koliki rad izvrši tvoja sila?
- Zapiši šta znaš. F = 30 N, s = 20 m, sila je u smeru kretanja.
- Pomnoži silu i put. A = 30 N × 20 m = 600 J.
- Proveri. Podeli rad putem: 600 J : 20 m = 30 N, što je zadata sila.
3. Kada sila ne vrši rad
Za rad je važan smer sile u odnosu na smer kretanja. Postoje tri slučaja.
- Sila u smeru kretanja vrši pozitivan rad: povećava brzinu tela ili ga savlađuje kroz otpor. Primer: guraš kolica.
- Sila normalna na kretanje (pod pravim uglom) ne vrši rad. Primer: sila kojom držiš torbu dok hodaš po ravnom deluje naviše, a torba se kreće vodoravno.
- Sila suprotna kretanju vrši negativan rad: usporava telo. Primer: trenje kojim kočnice zaustavljaju bicikl.
Torba nošena po ravnom
- Torba je teška 50 N, a nosiš je 100 m po ravnom.
- A = 50 N × 100 m = 5000 J
- Pogrešno: sila i put nisu u istom pravcu.
Sila je normalna na put
- Sila držanja deluje naviše, a torba ide vodoravno.
- Ta sila ne vrši rad: A = 0 J.
- Umoriš se jer mišići stalno rade, ali torbu ne podižeš.
4. Rad pri podizanju tela
Kada telo podižeš polako, stalnom brzinom, tvoja sila je jednaka njegovoj težini Q i usmerena je naviše, u smeru kretanja. Put je visina h. Zato je rad pri podizanju A = Q × h, a pošto je Q = m × g, važi i A = m × g × h. U zadacima uzimaš g = 10 N/kg. O težini više piše u lekciji Težina i sila teže.
Rešen primer: kofa vode
Podižeš kofu vode mase 10 kg sa tla na visinu 1,5 m. Koliki rad izvršiš?
- Težina kofe. Q = m × g = 10 kg × 10 N/kg = 100 N.
- Sila i put. Sila je 100 N naviše, put je h = 1,5 m naviše.
- Rad. A = Q × h = 100 N × 1,5 m = 150 J.
- Proveri. Sa tačnijom vrednošću g = 9,81 N/kg dobija se 98,1 N × 1,5 m ≈ 147 J, vrlo blizu 150 J.
Kada istu kofu spuštaš polako na tlo, sila tvoje ruke i dalje deluje naviše, a kofa se kreće naniže. Tada tvoja sila vrši negativan rad od −150 J.
5. Snaga
Dva učenika iste mase popnu se na isti sprat. Obojica izvrše isti rad, ali onaj koji trči stigne pre. Za fiziku nije svejedno da li je neki posao obavljen za minut ili za sat. Veličina koja to opisuje je snaga.
Snaga
Snaga je rad izvršen u jedinici vremena, odnosno rad podeljen vremenom za koje je izvršen:
P = A/t
Ovde je P snaga, A rad u džulima, a t vreme u sekundama. Snažniji je onaj ko isti rad obavi za kraće vreme ili za isto vreme obavi veći rad.
Jedinica za snagu je vat (W), po škotskom pronalazaču Džejmsu Vatu: 1 W = 1 J/s. Veće jedinice su kilovat (1 kW = 1000 W) i megavat (1 MW = 1 000 000 W). Stara jedinica je konjska snaga: 1 KS ≈ 735,5 W.
Rešen primer: trka uz stepenice
Dva učenika mase po 50 kg popnu se stepenicama na visinu 6 m. Prvi se popne za 20 s, a drugi za 10 s. Kolika je snaga svakog od njih?
- Težina. Q = 50 kg × 10 N/kg = 500 N.
- Rad. Obojica izvrše isti rad: A = Q × h = 500 N × 6 m = 3000 J.
- Snaga prvog. P = 3000 J : 20 s = 150 W.
- Snaga drugog. P = 3000 J : 10 s = 300 W.
- Proveri. 300 W × 10 s = 3000 J i 150 W × 20 s = 3000 J. Drugi je stigao za upola kraće vreme, pa mu je snaga dvostruko veća.
6. Rad iz snage i vremena
Kada znaš snagu mašine i koliko dugo radi, rad dobijaš množenjem: A = P × t. Na mašinama piše njihova snaga, pa tako lako izračunaš koliki posao mogu da obave.
Rešen primer: dizalica na gradilištu
Motor dizalice ima snagu 2 kW i radi 30 s. Koliki rad izvrši? Na koju visinu za to vreme podigne teret mase 300 kg, ako zanemariš gubitke?
- Pretvori snagu. P = 2 kW = 2000 W.
- Rad. A = P × t = 2000 W × 30 s = 60 000 J = 60 kJ.
- Težina tereta. Q = 300 kg × 10 N/kg = 3000 N.
- Visina. Iz A = Q × h sledi h = A : Q = 60 000 J : 3000 N = 20 m.
- Proveri. 3000 N × 20 m = 60 000 J, što je rad motora.
Snaga i brzina
Kada stalna sila vuče telo stalnom brzinom, snaga je P = A/t = F × s/t. Pošto je s/t brzina v, važi P = F × v. Sila od 1 N koja vuče telo brzinom 1 m/s ima snagu 1 W.
7. Ogled kod kuće: tvoja snaga
Trebaju ti stepenice u zgradi ili kući, lenjir ili metar, štoperica na telefonu i kućna vaga.
- Izmeri masu. Stani na vagu i zapiši masu, na primer 45 kg. Težina je oko 450 N.
- Izmeri visinu. Izmeri visinu jednog stepenika i pomnoži brojem stepenika. Na primer 20 stepenika po 17 cm daje 340 cm = 3,4 m.
- Izmeri vreme. Neka ti neko meri vreme dok brzo hodaš uz stepenice. Ne trči i drži se za gelender. Na primer 8 s.
- Izračunaj. A = 450 N × 3,4 m = 1530 J, a P = 1530 J : 8 s ≈ 191 W.
Ponovi merenje sporijim hodom. Rad ostaje isti, jer su masa i visina iste, ali snaga je manja, jer je vreme duže.
8. Ukratko
- Sila vrši rad kada se telo pomera u pravcu sile: A = F × s. Jedinica je džul: 1 J = 1 N × 1 m.
- Sila u smeru kretanja vrši pozitivan rad, sila suprotna kretanju negativan, a sila normalna na kretanje ne vrši rad.
- Pri podizanju tela rad je A = Q × h = m × g × h.
- Snaga je rad u jedinici vremena: P = A/t. Jedinica je vat: 1 W = 1 J/s.
- Rad iz snage: A = P × t. Kod stalne brzine snaga je P = F × v.
Rad menja energiju tela. Kako, saznaćeš u lekciji Kinetička i potencijalna energija.
9. Zadaci za vežbu
U svim zadacima uzmi g = 10 N/kg.
- Koliki rad izvrši sila od 40 N kada pomeri telo za 5 m u svom smeru?
- Pretvori 2,5 kJ u džule, a 3000 J u kilodžule.
- Dečak 10 minuta stoji na mestu i drži ranac težine 60 N. Koliki rad izvrši nad rancem? Objasni zašto.
- Koliki rad izvršiš kada vreću brašna mase 25 kg podigneš na visinu 1,2 m?
- Vučeš sanke vodoravnim užetom silom od 80 N i izvršiš rad od 4000 J. Koliki put si prešao?
- Motor snage 500 W radi 2 minuta. Koliki rad izvrši?
- Dizalica podigne teret težine 5000 N na visinu 12 m za 30 s. Kolika je njena snaga?
- Konj vuče kola silom od 500 N stalnom brzinom 1,5 m/s. Kolika je snaga konja? Uporedi je sa jednom konjskom snagom.
- Planinar se jednog dana popne na vrh za 2 sata, a drugog dana na isti vrh za 3 sata. Kog dana je izvršio veći rad, a kog dana je imao veću snagu? Objasni.
- Pumpa za 1 minut podigne 600 l vode na visinu 5 m. Kolika je snaga pumpe? Litar vode ima masu 1 kg.
- Biciklista vozi stalnom brzinom 5 m/s, a otpor vazduha i trenje zajedno iznose 20 N. Koliku snagu razvija? Koliki rad izvrši za 10 minuta?
✓Rešenja11 zadataka
- A = 40 N × 5 m = 200 J.
- 2,5 kJ = 2,5 × 1000 J = 2500 J. 3000 J = 3000 : 1000 kJ = 3 kJ.
- Rad je 0 J. Ranac se ne pomera (s = 0), pa sila držanja ne vrši rad, iako se dečak umara.
- Q = 25 kg × 10 N/kg = 250 N, A = Q × h = 250 N × 1,2 m = 300 J.
- s = A : F = 4000 J : 80 N = 50 m.
- t = 2 min = 120 s, A = P × t = 500 W × 120 s = 60 000 J = 60 kJ.
- A = 5000 N × 12 m = 60 000 J, P = 60 000 J : 30 s = 2000 W = 2 kW.
- P = F × v = 500 N × 1,5 m/s = 750 W. To je malo više od jedne konjske snage (735,5 W).
- Oba dana je rad isti, jer su težina planinara i visina vrha iste. Snaga je bila veća prvog dana, jer je isti rad obavio za kraće vreme.
- m = 600 kg, Q = 6000 N, A = 6000 N × 5 m = 30 000 J. t = 1 min = 60 s, P = 30 000 J : 60 s = 500 W.
- Da bi vozio stalnom brzinom, biciklista mora da savladava otpor silom od 20 N: P = F × v = 20 N × 5 m/s = 100 W. Za t = 10 min = 600 s rad je A = 100 W × 600 s = 60 000 J = 60 kJ.




