Učitava se...

Fizika

Upoznajte fizičke pojave i osnovne pojmove kroz objašnjenja i primere iz svakodnevnog života

Širenje tela pri zagrevanju

Toplotno širenje

Pri zagrevanju se čestice razmiču, pa se telo produži i poveća zapreminu. Pri hlađenju se skuplja.
α
Koeficijent
4 °C
Najgušća

Šina leti i zimi

Čelična šina od 25 m zagreje se sa −10 °C na 40 °C: Δl = 0,000012 × 25 m × 50 = 0,015 m.
25 m
Šina
15 mm
Duža

Probaj pre otvaranja rešenja

Čelična šina duga 25 m zagreje se za 30 °C. Za koliko se produži?
11
Zadataka
✓
Postupci

Toplo telo traži više mesta

1. Zašto se tela šire pri zagrevanju

U ovoj lekciji učiš zašto se čvrsta tela, tečnosti i gasovi šire kad se zagreju i kako se računa za koliko se produži šina ili šipka. Saznaćeš i zašto se voda ponaša drugačije od drugih tečnosti.

Između šina na starim prugama ostavljen je mali razmak, a na mostovima se vide metalni „češljevi” na spojevima. To nije greška graditelja. Leti se šine i mostovi produže, a zimi skrate, pa im treba mesta.

Toplotno širenje

Toplotno širenje je svojstvo tela da im se pri zagrevanju povećavaju dimenzije i zapremina, a pri hlađenju smanjuju. Javlja se kod čvrstih tela, tečnosti i gasova.

Zašto se to dešava? Telo je sastavljeno od sitnih čestica, atoma i molekula, koje se stalno kreću i titraju. Kad se telo zagreje, čestice se kreću življe i jače se sudaraju, pa se međusobno malo udalje. Kad se mnogo čestica malo razmakne, ceo predmet postane malo veći. Što su sile koje drže čestice zajedno jače, širenje je manje.

2. Širenje čvrstih tela po dužini

Kod dugačkih predmeta, kao što su šina, cev ili žica, najviše se primećuje promena dužine. Ona zavisi od tri stvari: koliko je predmet dug, za koliko se zagrejao i od čega je napravljen.

Promena dužine

Kad se predmet početne dužine l0 zagreje za Δt, produži se za:

Δl = α × l0 × Δt

Ovde je α koeficijent linearnog širenja: deo svoje dužine za koji se materijal produži kad se zagreje za 1 °C. Za čelik je α oko 0,000012 po °C. Dužine Δl i l0 pišeš u istim jedinicama.

Kako izgleda taj mali broj? Pogledaj za koliko se produži komad dug tačno 1 m kad se zagreje za 1 °C:

Materijalα (po °C)1 m za 1 °C
aluminijum0,0000230,023 mm
bakar0,0000170,017 mm
čelik, betonoko 0,0000120,012 mm
gvožđeoko 0,0000110,011 mm
staklo0,00000850,0085 mm

Na jednom metru to su stoti delovi milimetra. Ali šina ima 25 m, a most stotinu metara, i tu se mali brojevi saberu u milimetre i centimetre.

Rešen primer: šina leti i zimi

Čelična šina duga je 25 m. Zimi se ohladi na −10 °C, a leti zagreje na 40 °C. Za koliko je leti duža nego zimi?

  1. Nađi promenu temperature. Δt = 40 °C − (−10 °C) = 50 °C.
  2. Zapiši šta znaš. α = 0,000012 po °C, l0 = 25 m.
  3. Uvrsti. Δl = 0,000012 × 25 m × 50 = 0,015 m.
  4. Pretvori u milimetre. 0,015 m = 15 mm.
  5. Proveri. Metar čelika za 1 °C dobije 0,012 mm. Za 25 m i 50 °C: 0,012 mm × 25 × 50 = 15 mm.
Dve šine sa razmakom na spoju: zimi je razmak veći, a leti se šine produže i razmak se smanji
Razmak između šina daje im mesta da se leti produže

Rešen primer: čelični most

Čelični most dug je 120 m. Između najhladnijeg zimskog i najtoplijeg letnjeg dana temperatura mosta se promeni za 50 °C. Koliko mesta treba ostaviti na spoju?

  1. Zapiši šta znaš. α = 0,000012 po °C, l0 = 120 m, Δt = 50 °C.
  2. Uvrsti. Δl = 0,000012 × 120 m × 50 = 0,072 m.
  3. Pretvori. 0,072 m = 7,2 cm.
  4. Proveri smisao. Most je skoro 5 puta duži od šine, pa je i produženje skoro 5 puta veće: 15 mm × 120 : 25 = 72 mm.

3. Različiti metali, različito širenje: bimetal

Iz tabele vidiš da se aluminijum širi skoro dvaput više od gvožđa. Tu razliku ljudi koriste.

Rešen primer: aluminijum i gvožđe

Aluminijumska i gvozdena šipka duge su po 2 m. Obe se zagreju od 20 °C do 70 °C. Kolika je nova dužina aluminijumske šipke i koliko se produžila gvozdena?

  1. Promena temperature. Δt = 70 °C − 20 °C = 50 °C.
  2. Aluminijum. Δl = 0,000023 × 2 m × 50 = 0,0023 m = 2,3 mm. Nova dužina je 2,0023 m.
  3. Gvožđe. Δl = 0,000011 × 2 m × 50 = 0,0011 m = 1,1 mm.
  4. Uporedi. 2,3 mm : 1,1 mm ≈ 2. Aluminijumska šipka produžila se oko dvaput više.

Ako se dve trake od različitih metala čvrsto spoje, dobija se bimetal. Kad se zagreje, jedna traka bi da bude duža od druge, a ne može da se odvoji. Zato se cela traka savije.

Bimetalna traka od bakra i gvožđa: hladna je prava, a zagrejana se savije tako da je bakar na spoljnoj strani luka
Metal koji se više širi uvek je na spoljnoj, dužoj strani luka

Bimetal se koristi kao prekidač koji sam reaguje na temperaturu, na primer u pegli i grejalici. Kad grejač dostigne zadatu temperaturu, traka se savije i prekine struju. Kad se ohladi, ispravi se i ponovo je uključi.

4. Širenje tečnosti i gasova

Tečnosti se pri zagrevanju šire više od čvrstih tela. Benzin se, na primer, širi oko 30 puta više od čelika. Na širenju tečnosti radi i običan termometar: živa ili obojeni alkohol penje se kroz usku cevčicu kad se zagreje. O merenju temperature piše u lekciji Temperatura i toplota.

Gasovi se šire najviše. Kad se vazduh zagreje za 1 °C, a pritisak ostane isti, njegova zapremina poraste za oko 1/273 zapremine koju ima na 0 °C. Zato se balon ostavljen na suncu zateže, a balon iznet na mraz omlitavi.

5. Voda se ponaša drugačije

Voda je izuzetak. Kad se voda od 0 °C zagreva do 4 °C, ona se ne širi, nego se skuplja. Tek iznad 4 °C širi se kao druge tečnosti. Zato je voda na 4 °C najgušća. Ova neobična osobina zove se anomalija vode.

Led ima manju gustinu od tečne vode, pa pliva. Voda se pri mržnjenju širi, zato flaša puna vode u zamrzivaču može da pukne.

Presek jezera zimi: na površini je led, ispod njega voda oko 0 °C, a na dnu najgušća voda od 4 °C
Najgušća voda, od 4 °C, spušta se na dno jezera

Zimi se površina jezera hladi, a voda hladnija od 4 °C ostaje gore jer je ređa. Na površini se stvara led, koji štiti vodu ispod sebe od mraza. Zato se jezera i reke ne zamrznu do dna, pa ribe i druga vodena bića prežive zimu.

6. Tipična greška: zaboravljena jedinica

Kad dužinu uvrstiš u metrima, i Δl dobijaš u metrima. Vrati se na šinu od 25 m.

✕

Rezultat zapisan u mm

  • Δl = 0,000012 × 25 × 50 = 0,015
  • „Šina se produžila za 0,015 mm.”
  • To su stoti delovi milimetra, pa ne bi bio potreban nikakav razmak. Rezultat nema smisla.
✓

Jedinica iz uvrštene dužine

  • l0 = 25 m, pa je Δl = 0,015 m
  • 0,015 m = 15 mm
  • Šina se produžila za 15 mm, što odgovara razmaku na spoju.

7. Ogled kod kuće: balon na flaši

Trebaju ti prazna plastična flaša, balon i dve činije. U jednu sipaj toplu vodu iz česme, toliko toplu koliko ti je prijatno za ruke. U drugu sipaj hladnu vodu i dodaj par kocki leda. Vrela voda ti ne treba. Ako česma pušta vrelu vodu, neka ti pomogne odrasla osoba.

  1. Navuci balon. Prazan, izduvan balon navuci na grlić prazne flaše.
  2. Zagrej flašu. Stavi flašu u činiju sa toplom vodom i drži je par minuta. Balon će se malo podići i nadimati.
  3. Ohladi flašu. Prebaci flašu u hladnu vodu. Balon će omlitaviti, a flaša se može i malo ugnuti.
  4. Objasni. Vazduh u flaši se pri zagrevanju širi i deo prelazi u balon. Pri hlađenju se skuplja i zauzima manje mesta.

8. Ukratko

  • Pri zagrevanju se čestice kreću življe i razmiču, pa se tela šire. Pri hlađenju se skupljaju.
  • Produženje je Δl = α × l0 × Δt. Za čelik je α oko 0,000012 po °C.
  • Gasovi se šire najviše, tečnosti manje, a čvrsta tela najmanje.
  • Bimetal se pri zagrevanju savija jer se dva metala ne šire jednako.
  • Voda je najgušća na 4 °C, a led pliva. Zato jezera mrznu odozgo.

Šta se sa vodom dešava kad se još više ohladi ili zagreje, saznaćeš u lekciji Agregatna stanja i njihove promene.

9. Zadaci za vežbu

  1. Čelična šina duga 25 m zagreje se za 30 °C. Za koliko se produži?
  2. Bakarna žica duga je 100 m. Za koliko se produži kad se zagreje za 20 °C?
  3. Objasni zašto se između šina ostavlja razmak.
  4. Tegla od stakla ima metalni poklopac koji se zaglavio. Zašto se lakše odvrne kad poklopac kratko držiš pod mlazom tople vode?
  5. Aluminijumska šipka duga je 1,5 m na 20 °C. Kolika je njena dužina na 80 °C?
  6. Objasni zašto žice dalekovoda leti vise niže nego zimi.
  7. Betonska ploča mosta duga je 20 m. Leti se zagreje do 35 °C, a zimi ohladi do −15 °C. Koliki razmak treba ostaviti na spoju ploča?
  8. Zašto led pliva po vodi i zašto se jezero zimi ne zamrzne do dna?
  9. Čelična cev za toplu vodu duga je 40 m. Kad kroz nju krene topla voda, zagreje se od 10 °C do 60 °C. Za koliko se produži?
  10. Bimetalna traka napravljena je od bakra i gvožđa. Na koju stranu se savije kad se zagreje?
  11. Za koliko stepeni treba zagrejati čeličnu šipku dugu 2 m da bi se produžila za 1,2 mm?
✓Rešenja11 zadataka
  1. Δl = 0,000012 × 25 m × 30 = 0,009 m = 9 mm.
  2. Δl = 0,000017 × 100 m × 20 = 0,034 m = 3,4 cm.
  3. Leti se šine zagreju i produže. Bez razmaka ne bi imale kuda, pa bi se iskrivile. Razmak im daje mesta da se šire.
  4. Metal se pri zagrevanju širi više od stakla (čelik oko 0,000012, staklo 0,0000085 po °C). Poklopac se proširi malo više od grlića tegle, pa popusti.
  5. Δt = 80 °C − 20 °C = 60 °C. Δl = 0,000023 × 1,5 m × 60 = 0,00207 m ≈ 2,1 mm. Nova dužina je 1,50207 m, oko 1,502 m.
  6. Leti su žice toplije, pa su duže. Između dva stuba je ista razdaljina, pa duža žica više visi. Zimi se žica skrati i zategne.
  7. Δt = 35 °C − (−15 °C) = 50 °C. Δl = 0,000012 × 20 m × 50 = 0,012 m = 12 mm.
  8. Led ima manju gustinu od vode, pa pliva. Voda je najgušća na 4 °C i ta voda ostaje na dnu. Hladnija voda je gore, tu se stvara led, a on čuva vodu ispod sebe od mraza.
  9. Δt = 60 °C − 10 °C = 50 °C. Δl = 0,000012 × 40 m × 50 = 0,024 m = 2,4 cm.
  10. Bakar se širi više od gvožđa (0,000017 prema 0,000011 po °C). Traka se savije tako da bakar bude na spoljnoj strani luka, a gvožđe na unutrašnjoj.
  11. Δl = 1,2 mm = 0,0012 m. Δt = Δl : (α × l0) = 0,0012 : (0,000012 × 2) = 0,0012 : 0,000024 = 50 °C.

Sve lekcije

Prijava i Registracija

Prijavite se ili otvorite nalog za brz, siguran i jednostavan pristup vašem profilu i dodatnim sadržajima sajta.
Brza prijava i jednostavna registracija omogućavaju vam siguran i lak pristup vašem profilu.

Registracijom na našem sajtu prihvatate naše Uslove i Pravila korišćenja.