Izmeri, uporedi i zapiši jedinicu
1. Šta je fizička veličina
U ovoj lekciji učiš šta su fizičke veličine i kako se mere. Videćeš i kako se pretvaraju jedinice i zašto se dobar merač ne zadovoljava jednim merenjem.
Visina, masa, vreme trke i temperatura vazduha imaju nešto zajedničko: svaku od njih možeš da izmeriš i izraziš brojem. Boja očiju ili ukus jabuke nemaju tu osobinu, pa nisu fizičke veličine.
Fizička veličina
Fizička veličina je svojstvo tela ili pojave koje može da se izmeri. Njena vrednost se piše kao broj i jedinica, na primer:
m = 5 kg
Ovde je m oznaka veličine (masa), 5 je brojna vrednost, a kg je jedinica (kilogram).
Svaka veličina ima dogovorenu oznaku: dužina l ili s, masa m, vreme t, sila F. Neke veličine, kao masa ili vreme, potpuno su opisane brojem i jedinicom. Za druge, kao brzina ili sila, treba reći i u kom smeru deluju. Kratka objašnjenja pojmova naći ćeš i u rečniku fizike.
2. Merenje i merna jedinica
Kada izmeriš sto, ti ga u stvari uporediš sa nečim poznatim. Davno su ljudi merili delovima tela: pedljem, stopom, korakom. Problem je što je pedalj odraslog čoveka veći od tvog, pa bi isti sto „imao” različitu dužinu zavisno od toga ko meri.
Merenje
Izmeriti neku veličinu znači uporediti je sa dogovorenom vrednošću iste vrste, koja se zove merna jedinica. Rezultat kaže koliko puta je merena veličina veća ili manja od jedinice.
Zato ljudi širom sveta koriste iste, dogovorene jedinice. Kad kažeš da je sto dug 1,5 m, svako na svetu zna koliko je to, bez obzira na to koliki mu je pedalj.
3. Međunarodni sistem jedinica (SI)
Danas se u nauci i trgovini koristi Međunarodni sistem jedinica, skraćeno SI. On ima sedam osnovnih veličina, a svaka ima svoju osnovnu jedinicu. U osnovnoj školi najčešće srećeš ove:
| Veličina | Oznaka | Jedinica | Znak jedinice |
|---|---|---|---|
| dužina | l, s | metar | m |
| masa | m | kilogram | kg |
| vreme | t | sekunda | s |
| temperatura | T | kelvin | K |
| jačina struje | I | amper | A |
Preostale dve osnovne veličine su jačina svetlosti (jedinica kandela) i količina supstance (jedinica mol). U svakodnevnom životu temperaturu češće izražavaš u stepenima Celzijusa (°C).
Sve ostale veličine su izvedene: njihove jedinice se dobijaju iz osnovnih. Površina se meri u kvadratnim metrima (m²), a brzina u metrima u sekundi (m/s), jer je brzina pređeni put podeljen vremenom. O brzini više učiš u lekciji Ravnomerno pravolinijsko kretanje.
Osnovne jedinice su određene vrlo precizno. Metar je, na primer, put koji svetlost u vakuumu pređe za tačno 1/299 792 458 deo sekunde, a sekunda je određena pomoću zračenja atoma cezijuma.
4. Veće i manje jedinice
Metar je zgodan za sobu, ali ne i za put do drugog grada ili debljinu lista papira. Zato se ispred jedinice dodaje prefiks koji kaže koliko je puta nova jedinica veća ili manja.
| Prefiks | Znak | Znači | Primer |
|---|---|---|---|
| kilo | k | 1000 puta | 1 km = 1000 m |
| centi | c | stoti deo | 1 cm = 0,01 m |
| mili | m | hiljaditi deo | 1 mm = 0,001 m |
Isto važi i za masu: 1 kg = 1000 g, jer kilo znači hiljadu. Vreme je izuzetak: 1 min = 60 s i 1 h = 60 min = 3600 s, pa tu ne pomeraš decimalni zarez, već množiš sa 60.
Rešen primer: tri pretvaranja
Pretvori 2,5 km u metre, 45 cm u metre i 1,5 h u sekunde.
- Kilometri u metre. Metar je manja jedinica, pa množiš: 2,5 km = 2,5 × 1000 m = 2500 m.
- Centimetri u metre. Metar je veća jedinica, pa deliš: 45 cm = 45 : 100 m = 0,45 m.
- Sati u minute. 1,5 h = 1,5 × 60 min = 90 min.
- Minuti u sekunde. 90 min = 90 × 60 s = 5400 s.
- Proveri. 2500 m : 1000 = 2,5 km, a 5400 s : 3600 = 1,5 h. Vratio si se na zadate vrednosti.
Sabrane različite jedinice
- Daska je duga 2 m, a dodaš joj 30 cm.
- 2 + 30 = 32
- Ispalo bi da je daska duga 32 m. To nema smisla.
Prvo ista jedinica
- 30 cm = 0,3 m
- 2 m + 0,3 m = 2,3 m
- Sabiraš samo vrednosti izražene u istoj jedinici.
5. Merni instrumenti
Za svaku veličinu postoji instrument: dužinu meriš lenjirom ili mernom trakom, masu vagom, vreme satom ili štopericom, temperaturu termometrom. Instrumenti se razlikuju po tome koliko sitno mogu da mere. Merna traka meri tačno do 1 mm, pomično merilo (šubler) do 0,1 mm, a mikrometar do 0,01 mm.
Na lenjiru je razmak između dve susedne crtice 1 mm. Ono što je manje od toga lenjirom ne možeš pouzdano da izmeriš, već samo da proceniš.
Rešen primer: olovka na lenjiru
Početak olovke je na oznaci 2,0 cm, a vrh na 9,4 cm. Kolika je dužina olovke?
- Očitaj početak i kraj. Početak: 2,0 cm. Kraj: 9,4 cm.
- Oduzmi. l = 9,4 cm − 2,0 cm = 7,4 cm.
- Zapiši i u milimetrima. 7,4 cm = 7,4 × 10 mm = 74 mm.
- Proveri. 2,0 cm + 7,4 cm = 9,4 cm, što je oznaka na vrhu.
Kada je nešto premalo za tvoj instrument, izmeri više istih komada odjednom, pa podeli brojem komada.
Rešen primer: debljina jednog lista
Knjiga ima 200 listova, a bez korica je debela 2 cm. Kolika je debljina jednog lista?
- Pretvori u milimetre. 2 cm = 20 mm.
- Podeli brojem listova. d = 20 mm : 200 = 0,1 mm.
- Proveri. 200 × 0,1 mm = 20 mm = 2 cm. Jedan list ne bi mogao da izmeriš lenjirom, jer je deset puta tanji od najmanjeg razmaka na skali.
6. Greška merenja i srednja vrednost
Ako isto vreme izmeriš pet puta štopericom, retko ćeš dobiti pet istih brojeva. Prst pritisne dugme malo ranije ili kasnije, oko ne očita skalu uvek isto. Svako merenje ima grešku, a njena veličina kaže koliko možeš da se pouzdaš u rezultat.
Srednja vrednost
Zato se merenje ponavlja više puta, a kao rezultat se uzima srednja vrednost: zbir svih rezultata podeljen brojem merenja. Slučajne greške na gore i na dole se tako delimično poništavaju.
Rešen primer: autić niz dasku
Pet puta si izmerio vreme za koje se autić skotrlja niz dasku: 2,4 s, 2,7 s, 2,5 s, 2,3 s i 2,6 s. Koliko je vreme kretanja i koliko se možeš pouzdati u njega?
- Saberi rezultate. 2,4 s + 2,7 s + 2,5 s + 2,3 s + 2,6 s = 12,5 s.
- Podeli brojem merenja. t = 12,5 s : 5 = 2,5 s.
- Nađi odstupanja. Svako merenje se od 2,5 s razlikuje za 0,1 s, 0,2 s, 0 s, 0,2 s i 0,1 s. Najveće odstupanje je 0,2 s.
- Zapiši rezultat. t = 2,5 s ± 0,2 s: vreme je najverovatnije 2,5 s, a sigurno je između 2,3 s i 2,7 s.
- Proveri. Sva merenja su zaista između 2,3 s i 2,7 s.
7. Ogled kod kuće: dužina tvog koraka
Trebaju ti metar ili merna traka i dva predmeta za oznake, na primer dve olovke. Radi u hodniku, dvorištu ili parku, ne na ulici.
- Obeleži start. Stani prstima obe noge uz prvu oznaku.
- Napravi 10 običnih koraka. Hodaj kao inače, bez razvlačenja, pa drugom oznakom obeleži gde su ti prsti posle desetog koraka.
- Izmeri razmak. Metrom izmeri rastojanje između oznaka, na primer 6,2 m.
- Podeli sa 10. 6,2 m : 10 = 0,62 m, to je dužina jednog koraka.
- Ponovi još dva puta. Izračunaj srednju vrednost sva tri rezultata.
Deset koraka meriš iz istog razloga iz kog si merio 200 listova: greška jednog merenja deli se na deset koraka. Dužinu koraka iskoristićeš kad budeš merio brzinu svog hoda.
8. Ukratko
- Fizička veličina je svojstvo koje može da se izmeri. Vrednost joj je broj i jedinica: m = 5 kg.
- Meriti znači uporediti sa dogovorenom mernom jedinicom.
- Osnovne SI jedinice su, između ostalih, metar (m), kilogram (kg) i sekunda (s).
- Kilo je 1000 puta više, centi je stoti deo, mili je hiljaditi deo. Vreme se pretvara sa 60: 1 h = 3600 s.
- Sabiraš i oduzimaš samo vrednosti u istoj jedinici.
- Merenje ponovi više puta i uzmi srednju vrednost. Najveće odstupanje kaže koliko je rezultat pouzdan.
9. Zadaci za vežbu
- Napiši oznaku veličine i znak jedinice za dužinu, masu i vreme.
- Pretvori: 3 km u metre, 250 cm u metre, 7 mm u centimetre.
- Pretvori 750 g u kilograme i 2,4 kg u grame.
- Pretvori 2 h i 15 min u minute, a zatim u sekunde.
- Gumica počinje na oznaci 3,5 cm, a završava se na 11,2 cm. Koliko je duga?
- Koliko sekundi ima jedan dan?
- Zašto se dužina više ne meri pedljem, iako je pedalj uvek „pri ruci”?
- Gomila od 40 istih listova kartona visoka je 2 cm. Kolika je debljina jednog lista u milimetrima?
- Ivica police je duga 2 m, 35 cm i 120 mm. Izrazi njenu dužinu u metrima.
- Dužinu sobe izmerio si četiri puta: 4,12 m, 4,16 m, 4,14 m i 4,14 m. Kolika je srednja vrednost i koliko je najveće odstupanje?
- Objasni zašto se rezultati ponovljenih merenja razlikuju i zašto se uzima srednja vrednost.
✓Rešenja11 zadataka
- Dužina: l (ili s), jedinica m. Masa: m, jedinica kg. Vreme: t, jedinica s.
- 3 km = 3 × 1000 m = 3000 m. 250 cm = 250 : 100 m = 2,5 m. 7 mm = 7 : 10 cm = 0,7 cm.
- 750 g = 750 : 1000 kg = 0,75 kg. 2,4 kg = 2,4 × 1000 g = 2400 g.
- 2 h = 2 × 60 min = 120 min, pa je 2 h i 15 min = 135 min. 135 min = 135 × 60 s = 8100 s.
- l = 11,2 cm − 3,5 cm = 7,7 cm.
- 1 dan = 24 h = 24 × 60 min = 1440 min = 1440 × 60 s = 86 400 s.
- Pedalj nije isti kod svih ljudi, pa bi isti predmet imao različitu dužinu zavisno od toga ko meri. Dogovorena jedinica, metar, ista je za sve.
- 2 cm = 20 mm. d = 20 mm : 40 = 0,5 mm.
- 35 cm = 0,35 m i 120 mm = 0,12 m. l = 2 m + 0,35 m + 0,12 m = 2,47 m.
- Zbir je 4,12 m + 4,16 m + 4,14 m + 4,14 m = 16,56 m, a srednja vrednost 16,56 m : 4 = 4,14 m. Odstupanja su 0,02 m, 0,02 m, 0 m i 0 m, pa je najveće 0,02 m: l = 4,14 m ± 0,02 m.
- Pri svakom merenju deluju sitne slučajne greške: ruka pritisne štopericu ranije ili kasnije, oko očita skalu malo drugačije. One su nekad na gore, a nekad na dole, pa se u srednjoj vrednosti delimično poništavaju i rezultat je pouzdaniji od jednog merenja.




