Bez vazduha sva tela padaju isto
1. Šta je slobodan pad
U ovoj lekciji učiš šta je slobodan pad i zašto teža tela ne padaju brže od lakših. Naučićeš i da izračunaš brzinu tela koje pada i visinu sa koje je palo.
Kada pustiš kamen iz ruke, on ne ostaje u vazduhu, već pada, i to sve brže. Vuče ga Zemlja: na njega deluje sila teže. Ako je otpor vazduha mali, kamen se kreće samo pod dejstvom te sile.
Slobodan pad
Slobodan pad je kretanje tela puštenog bez početne brzine, pod dejstvom samo sile teže. Otpor vazduha se pri tome zanemaruje. Telo u slobodnom padu kreće se ravnomerno ubrzano: brzina mu stalno raste.
Šta je ravnomerno ubrzano kretanje i kako se računa ubrzanje, ponovi u lekciji Ubrzanje i promenljivo kretanje.
2. Da li teža tela padaju brže
Pusti istovremeno list papira i knjigu. Knjiga padne prva. Zato su ljudi vekovima verovali da teže telo pada brže. Tako je mislio i grčki filozof Aristotel.
Italijanski naučnik Galileo Galilej pokazao je da to nije tačno: tela puštena sa iste visine padaju jednako dugo, bez obzira na masu, ako im vazduh ne smeta. List papira pada sporije samo zato što ga vazduh jače koči, jer je širok i lagan.
Dokaz se vidi u ogledu sa Njutnovom cevi. U cevi su kuglica i pero. Dok je u cevi vazduh, kuglica pada brže. Kada se iz cevi izvuče vazduh, pero i kuglica padaju zajedno.
Isto je pokazano i na Mesecu, gde nema vazduha. Astronaut Dejvid Skot je 1971. godine istovremeno pustio čekić i pero, i oni su pali na tlo u isto vreme.
„Teže telo pada brže”
- Knjiga pada brže od lista papira, jer je teža.
- Ispalo bi da kamen od 2 kg pada duplo brže od kamena od 1 kg.
- Ogledi to ne potvrđuju.
Razliku pravi vazduh
- Bez vazduha sva tela padaju sa istim ubrzanjem.
- U vazduhu sporije padaju široka i lagana tela, jer ih vazduh jače koči.
- Dva kamena različite mase padaju skoro jednako.
3. Ubrzanje Zemljine teže
Pošto sva tela u slobodnom padu imaju isto ubrzanje, ono je dobilo svoju oznaku: g.
Ubrzanje Zemljine teže
Ubrzanje tela u slobodnom padu blizu površine Zemlje iznosi približno:
g ≈ 9,81 m/s²
To znači da brzina tela koje pada svake sekunde poraste za oko 9,81 m/s. Vrednost se malo menja od mesta do mesta na Zemlji, zavisno od geografske širine i nadmorske visine.
Da bi račun bio jednostavniji, u zadacima uzimaj g = 10 m/s². Ista vrednost, napisana kao 10 N/kg, koristi se za računanje težine: N/kg i m/s² su ista jedinica. O tome više u lekciji Težina i sila teže.
4. Brzina tela koje pada
Telo kreće iz mirovanja, a brzina mu svake sekunde poraste za g. Posle t sekundi brzina je:
v = g × t
| Vreme pada | Brzina u m/s | Brzina u km/h |
|---|---|---|
| 1 s | 10 m/s | 36 km/h |
| 2 s | 20 m/s | 72 km/h |
| 3 s | 30 m/s | 108 km/h |
Rešen primer: brzina posle 2 s
Kamen slobodno pada 2 s. Kolika mu je brzina na kraju?
- Zapiši šta znaš. g = 10 m/s², t = 2 s.
- Pomnoži. v = 10 m/s² × 2 s = 20 m/s.
- Pretvori u km/h. 20 × 3,6 km/h = 72 km/h, brzina automobila na otvorenom putu.
- Proveri. Brzina raste 10 m/s svake sekunde: posle prve sekunde 10 m/s, posle druge 20 m/s.
5. Visina sa koje telo pada
Put koji telo pređe padajući je visina h. Pošto je slobodan pad ravnomerno ubrzano kretanje iz mirovanja, važi ista formula kao za put automobila sa semafora, samo umesto a stoji g:
h = g × t²/2
Zašto t na kvadrat? Brzina raste od 0 do g × t, pa je srednja brzina polovina toga, g × t : 2. Put je srednja brzina puta vreme, pa se vreme pojavi dva puta.
Putevi u uzastopnim jednakim vremenskim razmacima odnose se kao neparni brojevi 1 : 3 : 5 : 7. Na slici: 0,2 m, pa 0,6 m, pa 1 m, pa 1,4 m.
Rešen primer: kamen sa mosta
Kamen pušten sa mosta padne u reku za 2 s. Kolika je visina mosta iznad vode?
- Kvadriraj vreme. t² = 2 s × 2 s = 4 s².
- Primeni formulu. h = 10 m/s² × 4 s² : 2 = 20 m.
- Proveri srednjom brzinom. Krajnja brzina je 20 m/s, srednja 10 m/s, a 10 m/s × 2 s = 20 m.
Rešen primer: jabuka sa grane
Jabuka padne sa grane visoke 5 m. Koliko traje pad i kolikom brzinom udari u zemlju?
- Izrazi t² iz formule. Iz h = g × t²/2 sledi t² = 2 × h : g.
- Izračunaj. t² = 2 × 5 m : 10 m/s² = 1 s², pa je t = 1 s.
- Brzina. v = 10 m/s² × 1 s = 10 m/s.
- Proveri. h = 10 × 1 : 2 = 5 m, što je zadata visina.
Rešen primer: koliko je dubok bunar
Pustiš kamenčić u bunar i čuješ udarac o vodu posle 1,5 s. Kolika je približno dubina do vode?
- Kvadriraj vreme. t² = 1,5 s × 1,5 s = 2,25 s².
- Primeni formulu. h = 10 m/s² × 2,25 s² : 2 = 11,25 m, oko 11 m.
- Proveri zvuk. Zvuk se do tebe vraća brzinom oko 340 m/s, pa mu za 11 m treba oko 0,03 s. To je mnogo manje od 1,5 s, pa ga smeš zanemariti.
Krajnja brzina puta vreme
- Posle 3 s brzina je 30 m/s.
- h = 30 × 3 = 90 m
- Telo nije sve vreme imalo 30 m/s, nego je krenulo od nule.
Srednja brzina puta vreme
- Srednja brzina je (0 + 30) : 2 = 15 m/s.
- h = 15 m/s × 3 s = 45 m
- Isto daje h = 10 × 9 : 2 = 45 m.
6. Kada pad nije slobodan
Formule iz ove lekcije dobro važe za kamen, loptu ili jabuku koja pada nekoliko metara. Kod velikih visina i lakih, širokih tela otpor vazduha postaje važan.
Padobranac posle iskakanja pada sve brže, ali sa brzinom raste i otpor vazduha. Kada otpor postane dovoljno veliki, brzina prestaje da raste. Kada otvori padobran, široko platno stvara veliki otpor, pa se padobranac spušta polako i bezbedno. Njegovo kretanje tada nije slobodan pad.
7. Ogled kod kuće: papir, knjiga i lenjir
Trebaju ti knjiga sa tvrdim koricama, list papira manji od korica i lenjir od 30 cm. Predmete puštaj iznad tepiha ili jastuka, nikad kroz prozor ili sa terase.
- Papir pored knjige. Pusti ih istovremeno sa iste visine. Knjiga padne prva.
- Zgužvan papir. Zgužvaj isti list u lopticu i ponovi. Sada padaju skoro zajedno, iako se masa papira nije promenila.
- Papir na knjizi. Ravan list stavi na gornju koricu knjige i pusti knjigu. List pada zajedno sa knjigom, jer ga knjiga zaklanja od vazduha.
Zgužvan papir ima istu masu kao ravan list, a pada brže. To pokazuje da je sporost ravnog lista posledica otpora vazduha, a ne male mase.
Rešen primer: vreme reakcije lenjirom
Drug drži lenjir uspravno, a ti držiš prste raširene oko oznake 0 cm, ne dodirujući lenjir. Drug ga pusti bez upozorenja, a ti ga uhvatiš kod oznake 20 cm. Koliko ti je vreme reakcije?
- Pretvori u metre. h = 20 cm = 0,2 m.
- Izrazi t². t² = 2 × h : g = 2 × 0,2 m : 10 m/s² = 0,04 s².
- Nađi t. Koji broj puta samog sebe daje 0,04? To je 0,2, jer je 0,2 × 0,2 = 0,04. Vreme reakcije je 0,2 s.
- Proveri. h = 10 × 0,04 : 2 = 0,2 m = 20 cm.
8. Ukratko
- Slobodan pad je kretanje bez početne brzine pod dejstvom samo sile teže.
- Bez otpora vazduha sva tela padaju sa istim ubrzanjem, bez obzira na masu.
- Ubrzanje Zemljine teže je g ≈ 9,81 m/s². U zadacima se uzima g = 10 m/s².
- Brzina posle vremena t: v = g × t.
- Visina pada: h = g × t²/2. Putevi u uzastopnim jednakim razmacima vremena odnose se kao 1 : 3 : 5 : 7.
- Kod lakih, širokih tela i velikih visina otpor vazduha se ne sme zanemariti.
9. Zadaci za vežbu
- Kolika je brzina tela 3 s posle početka slobodnog pada?
- Koliki put pređe telo za prve 3 s slobodnog pada?
- Za koliko vremena telo u slobodnom padu dostigne brzinu 25 m/s?
- Saksija padne sa prozora na visini 5 m. Koliko traje pad i kolikom brzinom udari u tlo, u m/s i km/h?
- Kamen pušten u ponor udari u dno 4 s posle puštanja. Kolika je dubina ponora, ako se otpor vazduha zanemari?
- Sa koje visine treba da padne telo da bi udarilo u tlo brzinom 20 m/s?
- Koliki put telo pređe u prvoj, a koliki u drugoj i trećoj sekundi slobodnog pada?
- Lenjir iz ogleda uhvatio si kod oznake 45 cm. Koliko ti je vreme reakcije?
- Na Mesecu je ubrzanje slobodnog pada oko 1,6 m/s². Koliko bi tamo trajao pad sa visine 5 m? Uporedi sa padom na Zemlji.
- Objasni zašto ravan list papira pada sporije od knjige, a zgužvan list skoro jednako brzo kao knjiga.
✓Rešenja10 zadataka
- v = 10 m/s² × 3 s = 30 m/s.
- h = 10 m/s² × (3 s)² : 2 = 10 × 9 : 2 m = 45 m.
- t = v : g = 25 m/s : 10 m/s² = 2,5 s.
- t² = 2 × 5 m : 10 m/s² = 1 s², pa je t = 1 s. v = 10 m/s² × 1 s = 10 m/s = 10 × 3,6 km/h = 36 km/h.
- h = 10 m/s² × (4 s)² : 2 = 10 × 16 : 2 m = 80 m.
- Vreme pada: t = 20 m/s : 10 m/s² = 2 s. Visina: h = 10 × 4 : 2 m = 20 m.
- Za 1 s telo padne 10 × 1 : 2 = 5 m, za 2 s padne 10 × 4 : 2 = 20 m, a za 3 s padne 45 m. U prvoj sekundi pređe 5 m, u drugoj 20 m − 5 m = 15 m, u trećoj 45 m − 20 m = 25 m. Odnos je 1 : 3 : 5.
- h = 45 cm = 0,45 m. t² = 2 × 0,45 m : 10 m/s² = 0,09 s². Pošto je 0,3 × 0,3 = 0,09, vreme reakcije je 0,3 s.
- Na Mesecu: t² = 2 × 5 m : 1,6 m/s² = 6,25 s², a pošto je 2,5 × 2,5 = 6,25, pad traje 2,5 s. Na Zemlji isti pad traje 1 s, pa na Mesecu traje 2,5 puta duže.
- Ravan list je širok i lagan, pa ga vazduh jako koči. Zgužvan list ima istu masu, ali mnogo manju površinu kojom udara u vazduh, pa ga vazduh manje koči i pada skoro kao knjiga. Bez vazduha bi oba lista i knjiga padali jednako.




