Učitava se...

Fizika

Upoznajte fizičke pojave i osnovne pojmove kroz objašnjenja i primere iz svakodnevnog života

Oscilovanje i klatno

Kretanje koje se ponavlja

Oscilovanje je kretanje oko ravnotežnog položaja. Period je vreme jedne pune oscilacije.
t/N
Period
Hz
Herc

Klatno od 20 oscilacija

Klatno napravi 20 oscilacija za 40 s. Period je 40 s : 20 = 2 s, a frekvencija 0,5 Hz.
2 s
Period
0,5 Hz
Frekvencija

Probaj pre otvaranja rešenja

Period ljuljaške je 3 s. Koliko punih oscilacija napravi za jedan minut?
11
Zadataka
✓
Postupci

Kretanje koje se ponavlja

1. Šta je oscilovanje

U ovoj lekciji upoznaješ oscilovanje, kretanje koje se ponavlja oko jednog položaja, i klatno kao njegov najpoznatiji primer. Naučićeš šta su amplituda, period i frekvencija i od čega zavisi koliko brzo se klatno njiše.

Gurni ljuljašku i pusti je. Ona ode napred, vrati se, ode nazad i opet se vrati, uvek kroz isto najniže mesto. Isto radi i klatno starog zidnog sata, teg obešen o oprugu ili žica gitare kada je trzneš.

Oscilovanje

Oscilovanje je kretanje tela koje se ponavlja oko ravnotežnog položaja. Ravnotežni položaj je mesto u kome bi telo mirovalo da ga niko ne pomeri, na primer najniži položaj klatna.

Telo osciluje zato što ga, čim se udalji od ravnotežnog položaja, neka sila vraća nazad. Kod klatna to čini sila teže, a kod tega na opruzi elastična sila opruge. Kada telo stigne u ravnotežni položaj, ono se ne zaustavi, već zbog tromosti produži dalje na drugu stranu.

Klatno u tri položaja: krajnji položaji A i B, ravnotežni položaj O i amplituda kao udaljenost od O do krajnjeg položaja
Jedna puna oscilacija: od A preko O do B i nazad do A

2. Elongacija i amplituda

Dok klatno osciluje, njegova udaljenost od ravnotežnog položaja se stalno menja. U ravnotežnom položaju ta udaljenost je nula, a najveća je u krajnjim položajima A i B.

Elongacija i amplituda

Elongacija je trenutna udaljenost tela od ravnotežnog položaja. Amplituda je najveća elongacija, odnosno udaljenost krajnjeg položaja od ravnotežnog. Obe se mere u metrima ili centimetrima.

Ako kuglicu klatna povučeš 5 cm u stranu i pustiš je, amplituda je 5 cm. Za jednu punu oscilaciju kuglica pređe približno četiri amplitude: od A do O, od O do B, od B do O i od O nazad do A.

3. Period i frekvencija

Kod oscilovanja te najčešće zanima koliko brzo se kretanje ponavlja. To opisuju dve veličine: period i frekvencija.

Period

Period je vreme za koje telo napravi jednu punu oscilaciju. Ako za vreme t telo napravi N oscilacija, period je:

T = t/N

Period se meri u sekundama (s).

Frekvencija

Frekvencija je broj oscilacija u jednoj sekundi:

f = N/t = 1/T

Jedinica je herc (Hz), nazvana po nemačkom fizičaru Hajnrihu Hercu. Frekvencija od 1 Hz znači jednu oscilaciju u sekundi.

Zašto je f = 1/T? Ako jedna oscilacija traje 0,5 s, onda u jednoj sekundi stanu dve oscilacije, pa je f = 1 : 0,5 = 2 Hz. Što je period kraći, frekvencija je veća.

Rešen primer: klatno od 20 oscilacija

Klatno napravi 20 punih oscilacija za 40 s. Koliki su period i frekvencija?

  1. Zapiši šta znaš. N = 20, t = 40 s.
  2. Izračunaj period. T = 40 s : 20 = 2 s.
  3. Izračunaj frekvenciju. f = 20 : 40 s = 0,5 Hz.
  4. Proveri. T × f = 2 s × 0,5 Hz = 1, kako i treba, jer je f = 1/T.

Rešen primer: teg na opruzi

Teg obešen o oprugu napravi 15 oscilacija za 6 s. Koliki su period i frekvencija? Koliko oscilacija napravi za jedan minut?

  1. Period. T = 6 s : 15 = 0,4 s.
  2. Frekvencija. f = 15 : 6 s = 2,5 Hz.
  3. Za jedan minut. 1 min = 60 s, pa je N = 2,5 Hz × 60 s = 150 oscilacija.
  4. Proveri. 150 oscilacija po 0,4 s traje 150 × 0,4 s = 60 s, odnosno tačno jedan minut.

4. Od čega zavisi period klatna

Klatno od konca i male kuglice zove se matematičko klatno. Ogledi pokazuju tri stvari: period ne zavisi od mase kuglice, za male otklone ne zavisi ni od amplitude, ali zavisi od dužine konca. Duže klatno se njiše sporije.

Period matematičkog klatna

Za male otklone (do oko 5°) period klatna dužine l je:

T = 2π √(l/g)

Ovde je l dužina klatna u metrima, g ubrzanje Zemljine teže, a π ≈ 3,14. Na Zemlji je g ≈ 9,81 N/kg; u zadacima uzimaj g = 10 N/kg, odnosno 10 m/s².

U formuli nema mase, pa teška i laka kuglica na koncu iste dužine imaju isti period. Dužina je pod korenom, pa period ne raste isto kao dužina: da bi period bio dva puta duži, klatno mora biti četiri puta duže.

Tri klatna dužine 25 centimetara, 1 metar i 2,25 metara, sa periodima od oko 1, 2 i 3 sekunde
Klatno četiri puta duže ima dva puta duži period

Rešen primer: klatno dugo 1 m

Koliki je period klatna dužine 1 m? Uzmi g = 10 m/s² i π = 3,14.

  1. Podeli dužinu sa g. l/g = 1 m : 10 m/s² = 0,1 s².
  2. Nađi koren. √0,1 ≈ 0,316, pa je √(l/g) ≈ 0,316 s.
  3. Pomnoži sa 2π. T = 2 × 3,14 × 0,316 s ≈ 1,99 s, odnosno oko 2 s.
  4. Proveri smisao. Klatno dugo oko metar zaista se njiše tamo i nazad za oko 2 s. Zato su klatna starih zidnih satova dugačka.

Rešen primer: četiri puta kraće klatno

Koliki je period klatna dužine 25 cm? Uporedi ga sa periodom klatna od 1 m.

  1. Pretvori dužinu. l = 25 cm = 0,25 m.
  2. Podeli sa g. l/g = 0,25 m : 10 m/s² = 0,025 s², a √0,025 ≈ 0,158 s.
  3. Izračunaj period. T = 2 × 3,14 × 0,158 s ≈ 0,99 s, odnosno oko 1 s.
  4. Uporedi. Klatno je četiri puta kraće (1 m : 0,25 m = 4), a period je dva puta kraći (2 s : 1 s = 2), jer je √4 = 2.

5. Energija pri oscilovanju

Kada podigneš kuglicu klatna do krajnjeg položaja, daješ joj potencijalnu energiju. Kada je pustiš, ona se spušta, potencijalna energija opada, a kinetička raste. U najnižoj tački kuglica ima najveću brzinu. Zatim se penje na drugu stranu i kinetička energija ponovo prelazi u potencijalnu.

Klatno: u krajnjim položajima potencijalna energija je najveća, a kinetička nula; u ravnotežnom položaju brzina i kinetička energija su najveće
Energija klatna stalno prelazi iz potencijalne u kinetičku i nazad
PoložajBrzinaEkEp
krajnji (A ili B)nulanulanajveća
ravnotežni (O)najvećanajvećanajmanja

Kada ne bi bilo otpora vazduha i trenja u tački vešanja, klatno bi se večno njihalo do iste visine. U stvarnosti se deo energije pri svakoj oscilaciji pretvori u toplotu, amplituda se smanjuje i klatno se na kraju zaustavi. Takvo oscilovanje se zove prigušeno. Više o ovim oblicima energije pročitaj u lekciji Kinetička i potencijalna energija.

6. Kako se tačno meri period

Jedna oscilacija klatna traje kratko, pa je teško tačno pritisnuti štopericu na početku i na kraju. Zato se meri vreme za više oscilacija, na primer za 10, pa se to vreme podeli brojem oscilacija. Greška pri pritiskanju štoperice tako se podeli na 10 delova.

✕

Pola oscilacije računato kao cela

  • Klatno ode od A do B za 1 s.
  • „Period je 1 s.”
  • Od A do B je samo pola puta, pa je ovaj rezultat dva puta manji od pravog.
✓

Puna oscilacija: od A do B i nazad

  • Od A do B traje 1 s, od B nazad do A još 1 s.
  • T = 1 s + 1 s = 2 s.
  • Puna oscilacija se završava tek kada se telo vrati u početni položaj i krene istim smerom.

7. Ogled kod kuće: klatno od konca

Trebaju ti konac dug oko 1 m, nekoliko jednakih metalnih matica ili privezak sa ključevima, lenjir ili metar i štoperica na telefonu.

  1. Napravi klatno. Priveži maticu za konac i zalepi drugi kraj konca selotejpom za ivicu stola, tako da matica slobodno visi. Izmeri dužinu od ivice stola do sredine matice.
  2. Izmeri 10 oscilacija. Pomeri maticu malo u stranu (nekoliko centimetara) i pusti je. Izmeri vreme za 10 punih oscilacija i podeli ga sa 10.
  3. Promeni masu. Dodaj još jednu maticu na isto mesto i ponovi merenje. Period će ostati skoro isti.
  4. Promeni dužinu. Skrati konac na četvrtinu prvobitne dužine i ponovo izmeri. Period će biti oko dva puta kraći.

Zapiši rezultate u tabelu: dužina, vreme za 10 oscilacija i period. Uporedi izmereni period sa onim koji daje formula T = 2π √(l/g). Male razlike su normalne, jer konac nije bez mase, a matica nije tačka.

8. Ukratko

  • Oscilovanje je kretanje koje se ponavlja oko ravnotežnog položaja.
  • Elongacija je trenutna udaljenost od ravnotežnog položaja, a amplituda je najveća elongacija.
  • Period T je vreme jedne pune oscilacije (T = t/N), a frekvencija f je broj oscilacija u sekundi (f = 1/T), u hercima.
  • Period klatna ne zavisi od mase ni od male amplitude, već od dužine: T = 2π √(l/g). Četiri puta duže klatno ima dva puta duži period.
  • Pri oscilovanju se potencijalna energija pretvara u kinetičku i nazad; zbog otpora vazduha i trenja oscilovanje se prigušuje.

Kako se oscilovanje prenosi kroz vodu, konopac i vazduh, saznaćeš u lekciji Talasi.

9. Zadaci za vežbu

U zadacima uzmi g = 10 m/s² i π = 3,14.

  1. Klatno napravi 30 punih oscilacija za 60 s. Koliki su period i frekvencija?
  2. Frekvencija tega na opruzi je 4 Hz. Koliki je period?
  3. Period ljuljaške je 3 s. Koliko punih oscilacija napravi za jedan minut?
  4. Kuglicu klatna povučeš 6 cm u stranu i pustiš. Kolika je amplituda? Koliki put približno pređe kuglica za jednu punu oscilaciju?
  5. Zašto se klatno koje pustiš posle nekog vremena samo zaustavi? Gde nestaje njegova energija?
  6. U kom položaju kuglica klatna ima najveću brzinu, a u kom je njena brzina nula? Objasni zašto.
  7. Kuglice od 50 g i od 100 g obešene su o konce iste dužine i puštene sa malim otklonom. Koja ima duži period?
  8. Koliki je period klatna dužine 2,5 m?
  9. Klatno zidnog sata treba da ima period tačno 2 s. Sat kasni, jer mu je period malo duži. Da li klatno treba skratiti ili produžiti? Objasni zašto.
  10. Koliki je period klatna dužine 40 cm? Koliko približno punih oscilacija napravi za jedan minut?
  11. Učenik je izmerio da 10 oscilacija klatna traje 15,8 s. Koliki je period? Zašto je meren deset oscilacija, a ne jedna?
✓Rešenja11 zadataka
  1. T = 60 s : 30 = 2 s. f = 30 : 60 s = 0,5 Hz.
  2. T = 1/f = 1 : 4 Hz = 0,25 s.
  3. 1 min = 60 s, pa je N = 60 s : 3 s = 20 oscilacija.
  4. Amplituda je 6 cm. Za punu oscilaciju kuglica pređe oko četiri amplitude: 4 × 6 cm = 24 cm.
  5. Zbog otpora vazduha i trenja u tački vešanja deo energije se pri svakoj oscilaciji pretvara u toplotu. Amplituda se zato smanjuje dok se klatno ne zaustavi.
  6. Najveću brzinu ima u ravnotežnom (najnižem) položaju, jer se tu sva potencijalna energija pretvorila u kinetičku. U krajnjim položajima brzina je nula: kuglica se tu zaustavi i okreće nazad, a energija je sva potencijalna.
  7. Imaju isti period, jer period klatna ne zavisi od mase, već samo od dužine konca (i od g).
  8. l/g = 2,5 m : 10 m/s² = 0,25 s², √0,25 = 0,5 s. T = 2 × 3,14 × 0,5 s = 3,14 s.
  9. Klatno treba skratiti. Kraće klatno ima kraći period, pa će se njihati brže i sat će prestati da kasni.
  10. l = 40 cm = 0,4 m, l/g = 0,04 s², √0,04 = 0,2 s. T = 2 × 3,14 × 0,2 s ≈ 1,26 s. Za 60 s: N = 60 s : 1,26 s ≈ 48 oscilacija.
  11. T = 15,8 s : 10 = 1,58 s. Meri se više oscilacija da bi greška pri pritiskanju štoperice bila podeljena na više delova, pa je period tačniji.

Sve lekcije

Prijava i Registracija

Prijavite se ili otvorite nalog za brz, siguran i jednostavan pristup vašem profilu i dodatnim sadržajima sajta.
Brza prijava i jednostavna registracija omogućavaju vam siguran i lak pristup vašem profilu.

Registracijom na našem sajtu prihvatate naše Uslove i Pravila korišćenja.