Učitava se...

Fizika

Upoznajte fizičke pojave i osnovne pojmove kroz objašnjenja i primere iz svakodnevnog života

Pritisak čvrstih tela

Sila na površini

Pritisak je sila podeljena površinom na koju deluje. Ista sila na manjoj površini daje veći pritisak.
F/S
Formula pritiska
Pa
Paskal

Cigla na najvećoj strani

Cigla teška 30 N leži na strani 25 cm × 12 cm = 0,03 m². Pritisak je 30 N : 0,03 m² = 1000 Pa.
30 N
Težina
1 kPa
Pritisak

Probaj pre otvaranja rešenja

Kutija mase 5 kg leži na stolu na površini 0,05 m². Koliki pritisak pravi?
11
Zadataka
✓
Postupci

Ista sila, različit pritisak

1. Šta je pritisak

U dubokom snegu čovek u cipelama propada do kolena, a isti čovek na skijama klizi po površini. Njegova težina je ista, a razlikuje se samo površina na koju ta težina deluje.

Veličina koja opisuje koliko je sila „zbijena” na površinu zove se pritisak. Ista sila na maloj površini daje veliki pritisak, a na velikoj površini mali.

Dva tela iste težine na mekoj podlozi: telo na uskom osloncu utone duboko, telo na širokoj ploči skoro ne utone
Ista sila od 30 N: uski oslonac utone, široka ploča ostaje na površini

Pritisak

Pritisak je količnik sile koja deluje normalno (pod pravim uglom) na površinu i veličine te površine:

p = F/S

Ovde je p pritisak, F sila, a S površina na koju sila deluje. Što je sila veća, pritisak je veći. Što je površina veća, pritisak je manji.

Kada telo leži na vodoravnoj podlozi, ono pritiska podlogu svojom težinom. Zato je u većini zadataka ove lekcije sila F jednaka težini tela. O težini više saznaješ u lekciji Težina i sila teže.

2. Jedinica za pritisak: paskal

Silu meriš u njutnima (N), a površinu u kvadratnim metrima (m²). Kada podeliš njutne kvadratnim metrima, dobijaš jedinicu za pritisak, paskal. Nazvana je po francuskom naučniku Blezu Paskalu, a oznaka joj je Pa.

Jedan paskal

1 Pa = 1 N/m²: to je pritisak koji pravi sila od jednog njutna raspoređena na jedan kvadratni metar. To je veoma mali pritisak. List papira koji leži na stolu pritiska sto otprilike toliko.

Zato se u praksi često koriste veće jedinice:

JedinicaOznakaKoliko je paskala
paskalPa1 Pa
kilopaskalkPa1000 Pa
megapaskalMPa1 000 000 Pa

Pre računanja proveri jedinicu površine. Pritisak u paskalima dobijaš samo ako je sila u njutnima, a površina u kvadratnim metrima. Male površine (đon cipele, vrh eksera) obično su date u cm² ili mm², pa ih prvo pretvaraš u m².

Lestvica jedinica površine: kvadratni metar, kvadratni decimetar, kvadratni centimetar i kvadratni milimetar, svaki korak puta 100
Između dve susedne jedinice površine je 100, a ne 10

Zašto 100, a ne 10

Kvadrat stranice 1 dm ima stranicu od 10 cm. Njegova površina je 10 cm × 10 cm = 100 cm². Isto tako je 1 m² = 100 cm × 100 cm = 10 000 cm², pa je 1 cm² = 0,0001 m², a 1 mm² = 0,000001 m².

3. Kako se računa pritisak

Postupak je uvek isti: odrediš silu u njutnima, odrediš površinu u kvadratnim metrima i podeliš silu površinom. Na kraju proveriš da li je rezultat razuman.

Rešen primer: kutija na podu

Kutija teška 60 N stoji na podu. Njeno dno ima površinu 0,3 m². Koliki pritisak kutija pravi na pod?

  1. Zapiši šta znaš. F = 60 N, S = 0,3 m².
  2. Proveri jedinice. Sila je u njutnima, površina u kvadratnim metrima, pa možeš odmah da računaš.
  3. Podeli silu površinom. p = 60 N : 0,3 m² = 200 Pa.
  4. Proveri. Pomnoži pritisak i površinu: 200 × 0,3 = 60, što je zadata sila.

Kada je data masa, a ne težina, prvo izračunaj težinu. Na Zemlji telo mase 1 kg ima težinu od približno 9,81 N. U zadacima se uzima zaokruženo 10 N po kilogramu, pa telo mase 3 kg ima težinu od oko 30 N.

4. Ista cigla u tri položaja

Cigla ima tri različite strane, pa može da leži na podlozi na tri načina. Težina joj je uvek ista, ali se menja dodirna površina, a sa njom i pritisak.

Ista cigla u tri položaja: na najvećoj strani, na boku i uspravno, sa površinom i pritiskom ispod svake
Što je dodirna površina manja, pritisak je veći

Rešen primer: cigla od 3 kg

Cigla mase 3 kg ima ivice 25 cm, 12 cm i 6,5 cm. Koliki pritisak pravi kada leži na najvećoj strani, a koliki kada stoji uspravno?

  1. Izračunaj težinu. F ≈ 3 × 10 N = 30 N.
  2. Nađi najveću stranu. S = 25 cm × 12 cm = 300 cm² = 0,03 m².
  3. Pritisak na najvećoj strani. p = 30 N : 0,03 m² = 1000 Pa = 1 kPa.
  4. Nađi najmanju stranu. Uspravna cigla stoji na strani 12 cm × 6,5 cm = 78 cm² = 0,0078 m².
  5. Pritisak uspravne cigle. p = 30 N : 0,0078 m² ≈ 3846 Pa, odnosno oko 3,8 kPa.
  6. Uporedi. Površina je oko 3,8 puta manja (300 : 78 ≈ 3,8), pa je pritisak oko 3,8 puta veći.
PoložajDodirna površinaPritisak
na najvećoj strani300 cm² = 0,03 m²1000 Pa
na boku162,5 cm² = 0,01625 m²≈ 1846 Pa
uspravno78 cm² = 0,0078 m²≈ 3846 Pa

5. Kada pritisak treba smanjiti, a kada povećati

Pošto pritisak zavisi od površine, ljudi menjaju površinu kad žele da promene pritisak, a ne mogu da promene silu.

CiljŠta se radiPrimeri
manji pritisakveća površinaskije, krplje, gusenice traktora, široke trake ranca, temelji kuće
veći pritisakmanja površinaoštrica noža, vrh eksera i igle, zubi testere, šiljak lopate

Rešen primer: u cipelama i na skijama

Čovek težine 600 N stoji u snegu. Đon svake cipele ima površinu 150 cm², a svaka skija je duga 170 cm i široka 10 cm. Koliki je pritisak na sneg u oba slučaja?

  1. Površina dve cipele. S = 2 × 150 cm² = 300 cm² = 0,03 m².
  2. Pritisak u cipelama. p = 600 N : 0,03 m² = 20 000 Pa = 20 kPa.
  3. Površina dve skije. S = 2 × 170 cm × 10 cm = 3400 cm² = 0,34 m².
  4. Pritisak na skijama. p = 600 N : 0,34 m² ≈ 1765 Pa, odnosno oko 1,8 kPa.
  5. Uporedi. Na skijama je pritisak oko 11 puta manji (20 000 : 1765 ≈ 11). Zato skijaš ne propada.

Rešen primer: vrh eksera

Čekićem pritiskaš ekser silom od 20 N, a njegov vrh ima površinu 1 mm². Koliki je pritisak na drvo?

  1. Pretvori površinu. 1 mm² = 0,000001 m².
  2. Podeli silu površinom. p = 20 N : 0,000001 m² = 20 000 000 Pa.
  3. Zapiši većom jedinicom. 20 000 000 Pa = 20 MPa.
  4. Proveri smisao. Sila je mala, a pritisak ogroman, jer je vrh sitan. Zato ekser ulazi u drvo, a glava eksera, koja je mnogo šira, ne ulazi.

6. Kako se nalazi sila ili površina

Iz formule p = F/S možeš da izračunaš i silu i površinu, ako znaš druge dve veličine:

  • sila je proizvod pritiska i površine: F = p × S,
  • površina je količnik sile i pritiska: S = F : p.

Rešen primer: sto na četiri noge

Sto stoji na četiri noge, a svaka noga dodiruje pod površinom od 4 cm². Pritisak na pod je 25 kPa. Koliko je težak sto?

  1. Ukupna površina. S = 4 × 4 cm² = 16 cm² = 0,0016 m².
  2. Pritisak u paskalima. p = 25 kPa = 25 000 Pa.
  3. Pomnoži pritisak i površinu. F = 25 000 Pa × 0,0016 m² = 40 N.
  4. Proveri. 40 N : 0,0016 m² = 25 000 Pa, što je zadati pritisak. Sto je težak 40 N, a masa mu je oko 4 kg.
✕

Površina ostala u cm²

  • F = 600 N, S = 300 cm²
  • p = 600 : 300 = 2
  • Ispalo je 2 Pa, manje od pritiska lista papira. Rezultat nema smisla.
✓

Površina pretvorena u m²

  • F = 600 N, S = 300 cm² = 0,03 m²
  • p = 600 : 0,03 = 20 000 Pa
  • To je 20 kPa, pritisak čoveka koji stoji u cipelama.

7. Ogled kod kuće

Za ovaj ogled ti trebaju plitka posuda, brašno ili suv pesak i jedan predmet oblika kvadra, na primer puna kutija soka ili drveni kvadar.

  1. Pripremi podlogu. Sipaj brašno u posudu i poravnaj ga lenjirom ili kartonom.
  2. Spusti kvadar na najveću stranu. Spusti ga polako, bez guranja, pa ga pažljivo podigni i pogledaj trag.
  3. Ponovi za druge strane. Poravnaj brašno pa spusti isti kvadar na bok, a zatim uspravno.
  4. Uporedi tragove. Najdublji trag ostaje kad kvadar stoji na najmanjoj strani, jer je tada pritisak najveći.

Kvadar spuštaj, ne bacaj, da bi sila u sva tri pokušaja bila ista: jednaka težini kvadra. Kad završiš, brašno vrati u kesu samo ako je ostalo čisto.

8. Ukratko

  • Pritisak je sila podeljena površinom na koju deluje: p = F/S.
  • Jedinica je paskal: 1 Pa = 1 N/m². Veće jedinice su kPa (1000 Pa) i MPa (1 000 000 Pa).
  • Pre deljenja pretvori površinu u m²: 1 cm² = 0,0001 m², 1 mm² = 0,000001 m².
  • Ista sila na manjoj površini daje veći pritisak. Zato su oštrice uske, a skije široke.
  • Iz formule nalaziš i silu (F = p × S) i površinu (S = F : p).

Kako pritisak deluje u vodi i vazduhu, saznaćeš u lekciji Pritisak u tečnostima i gasovima.

9. Zadaci za vežbu

  1. Sila od 120 N deluje na površinu od 0,4 m². Koliki je pritisak?
  2. Pretvori 250 cm² u kvadratne metre.
  3. Kutija mase 5 kg leži na stolu, a dodirna površina je 0,05 m². Koliki pritisak pravi na sto? Uzmi 10 N po kilogramu.
  4. Koliko je paskala 3 kPa? Koliko je kilopaskala 45 000 Pa?
  5. Zašto se nož koji je otupeo teže probija kroz hleb, iako ga pritiskaš istom silom?
  6. Slon težine 40 000 N stoji na četiri stopala, a svako ima površinu 0,1 m². Žena težine 600 N u jednom trenutku hoda ceo teret drži na jednoj peti štikle površine 1 cm². Koliki je pritisak u oba slučaja i koji je veći?
  7. Drveni kvadar težine 6 N ima ivice 20 cm, 10 cm i 5 cm. Koliki je najmanji, a koliki najveći pritisak koji može da napravi na sto?
  8. Na površinu od 0,5 m² deluje pritisak od 2000 Pa. Kolika je sila?
  9. Sanke sa detetom teške su 400 N. Sneg ne popušta dok je pritisak najviše 2000 Pa. Kolika najmanje treba da bude dodirna površina sanki?
  10. Ranac težine 80 N nosi se na dve trake, svaka dodiruje rame na površini 4 cm × 10 cm. Koliki je pritisak na ramena? Koliko puta bi pritisak bio veći sa trakama širokim 2 cm?
  11. Šta se dešava sa pritiskom ako se sila udvostruči, a površina ostane ista? A ako se udvostruče i sila i površina?
✓Rešenja11 zadataka
  1. p = 120 N : 0,4 m² = 300 Pa.
  2. 1 cm² = 0,0001 m², pa je 250 cm² = 250 × 0,0001 m² = 0,025 m².
  3. Težina je 5 × 10 N = 50 N. Pritisak je 50 N : 0,05 m² = 1000 Pa = 1 kPa.
  4. 3 kPa = 3 × 1000 Pa = 3000 Pa. 45 000 Pa = 45 000 : 1000 kPa = 45 kPa.
  5. Oštrica tupog noža je šira, pa je dodirna površina veća. Ista sila na većoj površini daje manji pritisak, a za sečenje je potreban veliki pritisak.
  6. Slon: S = 4 × 0,1 m² = 0,4 m², p = 40 000 N : 0,4 m² = 100 000 Pa = 100 kPa. Peta: S = 1 cm² = 0,0001 m², p = 600 N : 0,0001 m² = 6 000 000 Pa = 6 MPa. Peta štikle pravi 60 puta veći pritisak od slonovog stopala.
  7. Najmanji pritisak je na najvećoj strani: S = 20 cm × 10 cm = 200 cm² = 0,02 m², p = 6 N : 0,02 m² = 300 Pa. Najveći je na najmanjoj strani: S = 10 cm × 5 cm = 50 cm² = 0,005 m², p = 6 N : 0,005 m² = 1200 Pa.
  8. F = p × S = 2000 Pa × 0,5 m² = 1000 N.
  9. S = F : p = 400 N : 2000 Pa = 0,2 m².
  10. S = 2 × 4 cm × 10 cm = 80 cm² = 0,008 m², p = 80 N : 0,008 m² = 10 000 Pa = 10 kPa. Sa uskim trakama S = 2 × 2 cm × 10 cm = 40 cm² = 0,004 m², pa je p = 20 000 Pa: dva puta veći.
  11. Ako se sila udvostruči, a površina ostane ista, pritisak se udvostruči. Ako se udvostruče i sila i površina, pritisak ostaje isti, jer je (2 × F) : (2 × S) = F : S.

Sve lekcije

Prijava i Registracija

Prijavite se ili otvorite nalog za brz, siguran i jednostavan pristup vašem profilu i dodatnim sadržajima sajta.
Brza prijava i jednostavna registracija omogućavaju vam siguran i lak pristup vašem profilu.

Registracijom na našem sajtu prihvatate naše Uslove i Pravila korišćenja.