Učitava se...

Fizika

Upoznajte fizičke pojave i osnovne pojmove kroz objašnjenja i primere iz svakodnevnog života

Ravnomerno pravolinijsko kretanje

Jednaki putevi

Telo ide po pravoj i u jednakim vremenskim razmacima prelazi jednake puteve. Brzina mu se ne menja.
s/t
Brzina
m/s
Jedinica

Biciklista

Biciklista ravnomerno pređe 120 m za 24 s. Brzina je 120 m : 24 s = 5 m/s, to jest 18 km/h.
120 m
Put
5 m/s
Brzina

Probaj pre otvaranja rešenja

Pas pretrči 60 m za 10 s. Kolika mu je brzina u m/s i u km/h?
10
Zadataka
✓
Postupci

Isti put u svakoj sekundi

1. Kretanje i mirovanje

U ovoj lekciji učiš šta je ravnomerno pravolinijsko kretanje i kako se računa brzina. Naučićeš i da iz brzine izračunaš put i vreme, i da kretanje prikažeš grafikom.

Sediš u vozu koji je krenuo. Drug koji sedi preko puta tebe ne pomera se u odnosu na tebe, ali se u odnosu na stanicu udaljava zajedno sa tobom. Da li se on kreće? Zavisi u odnosu na šta posmatraš.

Kretanje

Kretanje je promena položaja tela u odnosu na neko drugo telo. Telo u odnosu na koje posmatraš kretanje zove se referentno telo. Ako se položaj tela u odnosu na referentno telo ne menja, telo miruje.

Zato je svako kretanje relativno: putnik u vozu miruje u odnosu na voz, a kreće se u odnosu na prugu. Kada se u zadatku ne kaže drugačije, referentno telo je tlo.

2. Putanja i pređeni put

Avion na nebu ostavlja beli trag. Taj trag pokazuje liniju po kojoj se avion kretao.

Putanja i put

Putanja je linija po kojoj se telo kreće. Pređeni put s je dužina dela putanje koji je telo prešlo. Meri se u metrima (m), a duži putevi u kilometrima (km).

Po obliku putanje kretanje može biti pravolinijsko (voz na pravoj pruzi, kamen koji pada) ili krivolinijsko (automobil u krivini, lopta bačena preko igrališta).

3. Šta je ravnomerno pravolinijsko kretanje

Biciklista vozi po pravom putu i ne ubrzava niti usporava. Ako ga fotografišeš svake sekunde, videćeš da je između svake dve slike prešao isti put.

Biciklista na pravom putu u pet trenutaka razmaknutih po jednu sekundu: na 0, 5, 10, 15 i 20 metara
Svake sekunde biciklista pređe isti put: 5 m

Ravnomerno pravolinijsko kretanje

Telo se kreće ravnomerno pravolinijski kada mu je putanja prava linija i kada u jednakim vremenskim razmacima prelazi jednake puteve, ma koliko ti razmaci bili kratki. Tada telu ne menja ni brzina ni smer kretanja.

Zašto „ma koliko kratki”? Automobil koji jednu sekundu juri, a drugu stoji, takođe može za svaka dva minuta da pređe isti put. Ipak, on se ne kreće ravnomerno, jer se njegova brzina menja iz sekunde u sekundu.

4. Brzina

Pešak i automobil mogu da pređu isti put, ali automobilu za to treba mnogo manje vremena. Veličina koja kaže koliki put telo pređe u jedinici vremena zove se brzina.

Brzina

Brzina ravnomernog kretanja je količnik pređenog puta i vremena za koje je taj put pređen:

v = s/t

Ovde je v brzina, s pređeni put, a t vreme. Jedinica za brzinu je metar u sekundi (m/s). U saobraćaju se češće koristi kilometar na čas (km/h).

Kako se povezuju ove dve jedinice? Telo koje ide brzinom 1 m/s za jedan čas, to jest 3600 s, pređe 3600 m, a to je 3,6 km. Zato je:

1 m/s = 3,6 km/h

Iz m/s u km/h množiš sa 3,6, a iz km/h u m/s deliš sa 3,6.

Ko ili štaBrzina u km/hBrzina u m/s
pešakoko 5oko 1,4
biciklistaoko 18oko 5
automobil u graduoko 50oko 14
zvuk u vazduhuoko 1224oko 340

Rešen primer: biciklista

Biciklista ravnomerno pređe 120 m za 24 s. Kolika mu je brzina u m/s i u km/h?

  1. Zapiši šta znaš. s = 120 m, t = 24 s.
  2. Podeli put vremenom. v = 120 m : 24 s = 5 m/s.
  3. Pretvori u km/h. v = 5 × 3,6 km/h = 18 km/h.
  4. Proveri. Za 24 s brzinom 5 m/s pređe 5 m/s × 24 s = 120 m, što je zadati put.

5. Kako se računa put i vreme

Iz formule v = s/t možeš da nađeš i put i vreme, ako znaš druge dve veličine:

  • put je proizvod brzine i vremena: s = v × t,
  • vreme je količnik puta i brzine: t = s : v.

Pazi da jedinice odgovaraju jedna drugoj: brzinu u km/h množiš vremenom u časovima, a brzinu u m/s vremenom u sekundama.

Rešen primer: voz

Voz ide stalnom brzinom 90 km/h. Koliki put pređe za 20 min?

  1. Pretvori vreme u časove. 20 min = 20/60 h = 1/3 h.
  2. Pomnoži brzinu i vreme. s = 90 km/h × 1/3 h = 30 km.
  3. Proveri. Za ceo čas voz bi prešao 90 km, a 20 min je trećina časa: 90 km : 3 = 30 km.

Rešen primer: koliko je daleko grom

Svetlost munje stiže do tebe skoro trenutno, a zvuk groma putuje brzinom oko 340 m/s. Grom si čuo 3 s posle munje. Koliko je daleko udarila munja?

  1. Zapiši šta znaš. v = 340 m/s, t = 3 s.
  2. Pomnoži. s = 340 m/s × 3 s = 1020 m.
  3. Proveri smisao. To je oko 1 km. Svake 3 s kašnjenja znače otprilike još jedan kilometar.

Rešen primer: pogled u telefon

Automobil ide brzinom 72 km/h. Vozač na 2 s pogleda u telefon. Koliki put automobil pređe za to vreme?

  1. Pretvori brzinu u m/s. v = 72 : 3,6 m/s = 20 m/s.
  2. Pomnoži brzinu i vreme. s = 20 m/s × 2 s = 40 m.
  3. Proveri smisao. Za 2 s auto pređe 40 m, dužinu desetak automobila, a da vozač ne gleda put.
✕

Pomešane jedinice

  • v = 36 km/h, t = 10 min
  • s = 36 × 10 = 360
  • Ispalo bi da je za 10 min prešao 360 km. To je put od nekoliko sati vožnje.
✓

Vreme u časovima

  • 10 min = 10/60 h = 1/6 h
  • s = 36 km/h × 1/6 h = 6 km
  • Za šestinu časa pređe šestinu od 36 km.

6. Grafici ravnomernog kretanja

Kretanje se lepo vidi na grafiku. Na vodoravnu osu nanosiš vreme, a na uspravnu put ili brzinu. Oba grafika ispod prikazuju biciklistu koji ide brzinom 5 m/s.

Grafik puta u zavisnosti od vremena: prava linija iz nule, tačka na 4 sekunde i 20 metara
Grafik puta: prava linija
Grafik brzine u zavisnosti od vremena: vodoravna linija na 5 metara u sekundi, površina ispod nje do 4 sekunde je osenčena
Grafik brzine: vodoravna linija

Grafik puta je prava linija, jer put u svakoj sekundi raste za isti iznos. Što je kretanje brže, linija je strmija. Grafik brzine je vodoravna linija, jer se brzina ne menja. Osenčen pravougaonik ispod nje ima stranice 5 m/s i 4 s, pa mu je „površina” 5 × 4 = 20: baš put koji telo pređe za 4 s.

Rešen primer: čitanje grafika

Sa grafika puta očitaj koliki put biciklista pređe za 4 s, izračunaj brzinu i predvidi gde je posle 6 s.

  1. Očitaj tačku. Za t = 4 s grafik pokazuje s = 20 m.
  2. Izračunaj brzinu. v = 20 m : 4 s = 5 m/s.
  3. Predvidi. s = 5 m/s × 6 s = 30 m.
  4. Proveri na grafiku. Za t = 6 s linija je zaista na 30 m.

7. Ogled kod kuće: brzina tvog hoda

Trebaju ti merna traka (ili poznata dužina koraka iz lekcije Fizičke veličine i merenje), dva predmeta za oznake i štoperica na telefonu. Radi u dvorištu, parku ili na igralištu, ne na ulici.

  1. Obeleži stazu. Na ravnom delu obeleži start i cilj na rastojanju od 20 m.
  2. Kreni iz zaleta. Počni da hodaš nekoliko koraka pre starta, da kroz celu stazu ideš istim tempom.
  3. Izmeri vreme. Neka ti drug uključi štopericu kad prođeš start, a zaustavi je kad prođeš cilj.
  4. Izračunaj brzinu. Ako ti je trebalo 16 s, brzina je 20 m : 16 s = 1,25 m/s, to jest 1,25 × 3,6 km/h = 4,5 km/h.
  5. Ponovi. Izmeri tri puta i uzmi srednju vrednost. Probaj i brzim hodom.

Zalet služi da na stazi ne ubrzavaš. Tako je tvoje kretanje približno ravnomerno, pa formula v = s/t daje pravu brzinu.

8. Ukratko

  • Kretanje je promena položaja u odnosu na referentno telo, pa je svako kretanje relativno.
  • Putanja je linija kretanja, a put s je dužina pređenog dela putanje.
  • Ravnomerno pravolinijsko kretanje: prava putanja i jednaki putevi u jednakim vremenskim razmacima.
  • Brzina je v = s/t. Jedinice su m/s i km/h, a 1 m/s = 3,6 km/h.
  • Put je s = v × t, a vreme t = s : v. Jedinice vremena i brzine moraju da se slažu.
  • Grafik puta je kosa prava linija, a grafik brzine vodoravna linija.

Kad se brzina tokom puta menja, računa se srednja brzina. O tome učiš u lekciji Srednja brzina.

9. Zadaci za vežbu

  1. Putnik sedi u autobusu koji vozi. Da li se on kreće? Objasni odgovor.
  2. Pas pretrči 60 m za 10 s. Kolika mu je brzina u m/s i u km/h?
  3. Pretvori 15 m/s u km/h, a 54 km/h u m/s.
  4. Pešak ide brzinom 5 km/h. Koliki put pređe za 3 h, a koliki za 30 min?
  5. Biciklista vozi brzinom 18 km/h. Koliko mu je vremena potrebno za 6 km?
  6. Puž pređe 30 cm za 5 min. Kolika mu je brzina u cm/min i u mm/s?
  7. Grom si čuo 5 s posle munje. Koliko je daleko udarila munja? Uzmi da je brzina zvuka 340 m/s.
  8. Ana pretrči 30 m za 10 s, a Marko 42 m za 12 s. Ko je brži?
  9. Objasni zašto je grafik puta ravnomernog kretanja prava linija.
  10. Automobil ide brzinom 108 km/h. Koliki put pređe za 3 s dok vozač gleda u telefon?
✓Rešenja10 zadataka
  1. Zavisi od referentnog tela. U odnosu na autobus putnik miruje, jer mu se položaj u autobusu ne menja. U odnosu na put i zgrade pored puta on se kreće zajedno sa autobusom.
  2. v = 60 m : 10 s = 6 m/s. U km/h: 6 × 3,6 km/h = 21,6 km/h.
  3. 15 m/s = 15 × 3,6 km/h = 54 km/h. 54 km/h = 54 : 3,6 m/s = 15 m/s.
  4. s = 5 km/h × 3 h = 15 km. 30 min = 0,5 h, pa je s = 5 km/h × 0,5 h = 2,5 km.
  5. t = 6 km : 18 km/h = 1/3 h = 20 min.
  6. v = 30 cm : 5 min = 6 cm/min. 6 cm = 60 mm i 1 min = 60 s, pa je v = 60 mm : 60 s = 1 mm/s.
  7. s = 340 m/s × 5 s = 1700 m = 1,7 km.
  8. Ana: v = 30 m : 10 s = 3 m/s. Marko: v = 42 m : 12 s = 3,5 m/s. Marko je brži.
  9. Telo u svakoj sekundi pređe isti put, pa put raste za isti iznos u svakoj sekundi. Tačke grafika zato leže na pravoj liniji.
  10. v = 108 : 3,6 m/s = 30 m/s. s = 30 m/s × 3 s = 90 m.

Sve lekcije

Prijava i Registracija

Prijavite se ili otvorite nalog za brz, siguran i jednostavan pristup vašem profilu i dodatnim sadržajima sajta.
Brza prijava i jednostavna registracija omogućavaju vam siguran i lak pristup vašem profilu.

Registracijom na našem sajtu prihvatate naše Uslove i Pravila korišćenja.