Učitava se...

Fizika

Upoznajte fizičke pojave i osnovne pojmove kroz objašnjenja i primere iz svakodnevnog života

Zakon održanja energije

Energija menja oblik

Energija ne nastaje ni iz čega i ne nestaje. Samo prelazi iz jednog oblika u drugi.
Ep+Ek
Stalno
✕
Perpetuum

Jabuka sa grane

Jabuka od 0,2 kg pada sa 5 m: 10 J potencijalne energije pri tlu postaje 10 J kinetičke, pa je v = 10 m/s.
10 J
Energija
10 m/s
Brzina

Probaj pre otvaranja rešenja

Lopta je bačena vertikalno uvis brzinom 10 m/s. Do koje visine će se popeti?
10
Zadataka
✓
Postupci

Energija ne nestaje, samo menja oblik

1. Energija prelazi iz oblika u oblik

U ovoj lekciji učiš jedan od najvažnijih zakona prirode: zakon održanja energije. Videćeš kako potencijalna energija prelazi u kinetičku i nazad i kuda „odlazi” energija kada se kretanje zaustavi.

Jabuka koja visi na grani ima potencijalnu energiju. Kad se otkine, pada sve brže: potencijalne energije je sve manje, a kinetičke sve više. Ljuljaška se penje i spušta, a na vrhu zastane. Kada kočiš bicikl, točak se zaustavi, a kočnica se zagreje. U svim ovim pojavama energija ne nestaje, nego prelazi iz jednog oblika u drugi.

Zakon održanja energije

Energija ne može da nastane ni iz čega niti da nestane. Može samo da prelazi iz jednog oblika u drugi ili sa jednog tela na drugo. Ukupna energija zatvorenog sistema, u koji energija niti ulazi niti iz njega izlazi, ostaje stalna.

Kinetičku i potencijalnu energiju upoznao si u lekciji Kinetička i potencijalna energija. Ovde ih pratiš dok se pretvaraju jedna u drugu. U zadacima uzimaš g = 10 N/kg.

2. Pad tela: potencijalna energija prelazi u kinetičku

Kada telo pada, a otpor vazduha je zanemarljiv, njegova mehanička energija E = Ep + Ek ostaje ista. Za koliko se smanji potencijalna, za toliko se poveća kinetička energija.

Jabuka od 0,2 kilograma pada sa visine 5 metara: na vrhu ima 10 džula potencijalne energije, na pola puta po 5 džula potencijalne i kinetičke, pri tlu 10 džula kinetičke energije
Dok jabuka pada, zbir potencijalne i kinetičke energije stalno je 10 J

Rešen primer: jabuka sa grane

Jabuka mase 0,2 kg otkine se sa grane na visini 5 m. Kolika joj je energija na vrhu, na pola puta i pri tlu? Kolikom brzinom udari o tlo?

  1. Na vrhu. Jabuka miruje: Ek = 0, a Ep = 0,2 × 10 × 5 = 10 J. Ukupno E = 10 J.
  2. Na pola puta. Na visini 2,5 m je Ep = 0,2 × 10 × 2,5 = 5 J, pa je Ek = 10 J − 5 J = 5 J.
  3. Pri tlu. Ep = 0, pa je sva energija kinetička: Ek = 10 J.
  4. Brzina. Iz Ek = m × v²/2 sledi v² = 2 × 10 : 0,2 = 100, pa je v = 10 m/s.
  5. Proveri. 0,2 × 10² : 2 = 10 J, što je početna potencijalna energija.
VisinaEpEkUkupno
5 m10 J0 J10 J
2,5 m5 J5 J10 J
0 m0 J10 J10 J

Masa se u računu brzine skraćuje: iz m × g × h = m × v²/2 sledi v² = 2 × g × h. Zato bi i lakša i teža jabuka sa iste visine pale istom brzinom, kao što piše u lekciji Slobodan pad.

3. Klatno i ljuljaška

Klatno se njiše tamo i nazad, a energija se stalno pretvara. U krajnjim položajima klatno na trenutak stane: kinetička energija mu je nula, a potencijalna najveća. Dok se spušta, ubrzava, pa u najnižoj tački ima najveću brzinu i najveću kinetičku energiju. Zatim se penje na drugu stranu i usporava.

Klatno u tri položaja: u levom i desnom krajnjem položaju potencijalna energija je najveća, a kinetička nula; u najnižoj tački kinetička energija je najveća
Klatno se penje do iste visine sa obe strane jer se mehanička energija čuva

Rešen primer: ljuljaška

Dete na ljuljašci se u krajnjem položaju nalazi 0,8 m iznad najniže tačke. Kolikom brzinom prolazi kroz najnižu tačku, ako zanemariš trenje i otpor vazduha?

  1. Zakon održanja. Potencijalna energija u krajnjem položaju jednaka je kinetičkoj u najnižoj tački: m × g × h = m × v²/2.
  2. Skrati masu. v² = 2 × g × h = 2 × 10 × 0,8 = 16.
  3. Brzina. v = 4 m/s, jer je 4 × 4 = 16.
  4. Proveri. Za dete mase 30 kg: Ep = 30 × 10 × 0,8 = 240 J i Ek = 30 × 4² : 2 = 240 J. Iste su.

4. Telo bačeno uvis

Kada baciš loptu uvis, daješ joj kinetičku energiju. Dok se penje, usporava: kinetička energija prelazi u potencijalnu. Na najvišoj tački lopta na trenutak stane, a sva kinetička energija je postala potencijalna. Zatim lopta pada i sve se odvija obrnuto.

Rešen primer: lopta bačena uvis

Lopta mase 0,5 kg bačena je vertikalno uvis brzinom 8 m/s. Do koje visine će se popeti, ako zanemariš otpor vazduha?

  1. Kinetička energija na početku. Ek = 0,5 × 8² : 2 = 0,5 × 64 : 2 = 16 J.
  2. Na najvišoj tački. Lopta miruje, pa je Ep = 16 J.
  3. Visina. Iz Ep = m × g × h sledi h = 16 J : (0,5 kg × 10 N/kg) = 16 : 5 = 3,2 m.
  4. Proveri. Bez mase: h = v² : (2 × g) = 64 : 20 = 3,2 m. Isti rezultat.

5. Trenje i toplota

U stvarnosti se ljuljaška posle nekog vremena zaustavi, a loptica koja odskače svaki put odskoči niže. Mehanička energija se smanjuje. Da li to znači da zakon ne važi? Ne. Trenje i otpor vazduha pretvaraju deo mehaničke energije u toplotu: dodirne površine se zagreju. Energija je i dalje tu, samo u obliku unutrašnje energije čestica koje se brže kreću. Vezu između izgubljene mehaničke energije i zagrevanja otkrio je engleski fizičar Džejms Preskot Džul, po kome se zove jedinica za energiju.

Sanke na vrhu brda imaju 1500 džula potencijalne energije; na dnu imaju 960 džula kinetičke energije, a 540 džula je trenjem prešlo u toplotu
Energija sanki na vrhu jednaka je zbiru kinetičke energije i toplote na dnu

Rešen primer: sanke niz brdo

Sanke sa detetom imaju ukupnu masu 30 kg. Kreću iz mirovanja sa vrha brda visokog 5 m, a na dnu imaju brzinu 8 m/s. Koliko je energije trenjem prešlo u toplotu?

  1. Energija na vrhu. Ep = 30 × 10 × 5 = 1500 J, a Ek = 0.
  2. Energija na dnu. Ek = 30 × 8² : 2 = 30 × 64 : 2 = 960 J.
  3. Razlika. 1500 J − 960 J = 540 J prešlo je u toplotu.
  4. Proveri. 960 J + 540 J = 1500 J: ukupna energija je ista na vrhu i na dnu. Bez trenja bi brzina na dnu bila 10 m/s, jer je 30 × 10² : 2 = 1500 J.
✕

„Energija je nestala”

  • Na vrhu 1500 J, na dnu 960 J.
  • Zaključak: 540 J je nestalo.
  • Pogrešno: energija ne može da nestane.
✓

„Energija je promenila oblik”

  • Smanjila se samo mehanička energija.
  • 540 J je trenjem prešlo u toplotu: zagrejali su se sneg i saonice.
  • Ukupna energija je ostala 1500 J.

6. Pretvaranje energije oko nas

Mašine ne stvaraju energiju, već je pretvaraju iz jednog oblika u drugi koji nam treba.

GdeIz kog oblikaU koji oblik
hidroelektranapotencijalna energija vodeelektrična energija
motor automobilahemijska energija gorivamehanička energija i toplota
biciklistahemijska energija iz hranekinetička energija i toplota
elektromotorelektrična energijamehanička energija
luk i strelaelastična potencijalnakinetička energija strele

Zbog zakona održanja energije nije moguće napraviti perpetuum mobile, mašinu koja bi radila večno bez dovođenja energije ili davala više energije nego što primi. Svaka stvarna mašina deo energije pretvara u toplotu, pa bi bez novog dovođenja energije pre ili kasnije stala.

7. Ogled kod kuće

Trebaju ti loptica koja dobro odskače (teniska ili gumena), metar i drugar koji će posmatrati.

  1. Postavi metar. Prisloni metar uspravno uz zid, sa nulom na podu.
  2. Pusti lopticu. Drži je na visini 1 m i pusti je bez guranja.
  3. Očitaj odskok. Drugar posmatra u visini očiju do koje visine je loptica odskočila. Zapiši rezultat.
  4. Ponovi. Ponovi tri puta pa izračunaj srednju vrednost. Probaj i sa drugom lopticom ili na tepihu.
  5. Objasni. Loptica nikad ne odskoči do 1 m. Pri svakom udaru deo energije pređe u toplotu i zvuk, pa je potencijalna energija u najvišoj tački sve manja.

8. Ukratko

  • Energija ne nastaje ni iz čega i ne nestaje: samo prelazi iz jednog oblika u drugi. Ukupna energija zatvorenog sistema je stalna.
  • Bez trenja i otpora vazduha mehanička energija E = Ep + Ek ostaje ista: koliko se smanji potencijalna, toliko se poveća kinetička.
  • Telo koje pada sa visine h ima pri tlu brzinu za koju važi v² = 2 × g × h, bez obzira na masu.
  • Trenje pretvara deo mehaničke energije u toplotu. Mehanička energija se smanji, a ukupna ostaje ista.
  • Mašine samo pretvaraju energiju. Perpetuum mobile nije moguć.

9. Zadaci za vežbu

U svim zadacima uzmi g = 10 N/kg. Ako nije drugačije rečeno, zanemari trenje i otpor vazduha.

  1. Telo mase 2 kg pada sa visine 10 m. Kolika mu je potencijalna energija na početku, a kolika kinetička neposredno pre udara o tlo?
  2. Kamen mase 1 kg pada sa visine 20 m. Kolika mu je potencijalna, a kolika kinetička energija na visini 5 m?
  3. Kolikom brzinom udari o tlo kamen pušten sa visine 20 m?
  4. Koja pretvaranja energije se dešavaju kada: a) voda pada niz vodopad, b) strela izleti iz luka, c) kočiš bicikl?
  5. Lopta je bačena vertikalno uvis brzinom 10 m/s. Do koje visine će se popeti?
  6. Klatno pustiš iz položaja koji je 20 cm iznad njegove najniže tačke. Kolikom brzinom prolazi kroz najnižu tačku?
  7. Zašto se ljuljaška posle nekog vremena zaustavi ako je niko ne gura? Da li je njena energija nestala?
  8. Skejtborder mase 50 kg spusti se iz mirovanja niz rampu visine 2 m. Na dnu ima brzinu 6 m/s. Koliko je energije prešlo u toplotu?
  9. Pronalazač tvrdi da je napravio točak koji se, kad ga jednom pokrene, okreće večno i pritom pokreće dinamo za sijalicu. Zašto mu ne treba verovati?
  10. Voda u hidroelektrani pada sa visine 50 m. Kolika je potencijalna energija 1 m³ vode (mase 1000 kg) u odnosu na turbinu? Kolikom bi brzinom ta voda stigla do turbine bez gubitaka?
✓Rešenja10 zadataka
  1. Ep = 2 × 10 × 10 = 200 J. Pri tlu je sva ta energija postala kinetička: Ek = 200 J.
  2. Ukupna energija je E = 1 × 10 × 20 = 200 J. Na visini 5 m: Ep = 1 × 10 × 5 = 50 J, pa je Ek = 200 J − 50 J = 150 J.
  3. v² = 2 × g × h = 2 × 10 × 20 = 400, pa je v = 20 m/s.
  4. a) Potencijalna energija vode prelazi u kinetičku. b) Elastična potencijalna energija zategnutog luka prelazi u kinetičku energiju strele. c) Kinetička energija bicikla trenjem u kočnicama prelazi u toplotu.
  5. h = v² : (2 × g) = 100 : 20 = 5 m.
  6. h = 20 cm = 0,2 m, v² = 2 × 10 × 0,2 = 4, pa je v = 2 m/s.
  7. Trenje u zglobovima ljuljaške i otpor vazduha pretvaraju njenu mehaničku energiju u toplotu. Energija nije nestala: prešla je u unutrašnju energiju vazduha i delova ljuljaške.
  8. Ep = 50 × 10 × 2 = 1000 J, Ek = 50 × 6² : 2 = 900 J. U toplotu je prešlo 1000 J − 900 J = 100 J.
  9. Takav točak bi stalno davao energiju sijalici, a ne bi je odnekud dobijao. To se protivi zakonu održanja energije. Osim toga, trenje bi stalno trošilo deo energije, pa bi se točak i bez sijalice pre ili kasnije zaustavio.
  10. Ep = 1000 × 10 × 50 = 500 000 J = 500 kJ. v² = 2 × 10 × 50 = 1000, pa je v ≈ 31,6 m/s, jer je 31,6 × 31,6 ≈ 1000.

Sve lekcije

Prijava i Registracija

Prijavite se ili otvorite nalog za brz, siguran i jednostavan pristup vašem profilu i dodatnim sadržajima sajta.
Brza prijava i jednostavna registracija omogućavaju vam siguran i lak pristup vašem profilu.

Registracijom na našem sajtu prihvatate naše Uslove i Pravila korišćenja.