Energija ne nestaje, samo menja oblik
1. Energija prelazi iz oblika u oblik
U ovoj lekciji učiš jedan od najvažnijih zakona prirode: zakon održanja energije. Videćeš kako potencijalna energija prelazi u kinetičku i nazad i kuda „odlazi” energija kada se kretanje zaustavi.
Jabuka koja visi na grani ima potencijalnu energiju. Kad se otkine, pada sve brže: potencijalne energije je sve manje, a kinetičke sve više. Ljuljaška se penje i spušta, a na vrhu zastane. Kada kočiš bicikl, točak se zaustavi, a kočnica se zagreje. U svim ovim pojavama energija ne nestaje, nego prelazi iz jednog oblika u drugi.
Zakon održanja energije
Energija ne može da nastane ni iz čega niti da nestane. Može samo da prelazi iz jednog oblika u drugi ili sa jednog tela na drugo. Ukupna energija zatvorenog sistema, u koji energija niti ulazi niti iz njega izlazi, ostaje stalna.
Kinetičku i potencijalnu energiju upoznao si u lekciji Kinetička i potencijalna energija. Ovde ih pratiš dok se pretvaraju jedna u drugu. U zadacima uzimaš g = 10 N/kg.
2. Pad tela: potencijalna energija prelazi u kinetičku
Kada telo pada, a otpor vazduha je zanemarljiv, njegova mehanička energija E = Ep + Ek ostaje ista. Za koliko se smanji potencijalna, za toliko se poveća kinetička energija.
Rešen primer: jabuka sa grane
Jabuka mase 0,2 kg otkine se sa grane na visini 5 m. Kolika joj je energija na vrhu, na pola puta i pri tlu? Kolikom brzinom udari o tlo?
- Na vrhu. Jabuka miruje: Ek = 0, a Ep = 0,2 × 10 × 5 = 10 J. Ukupno E = 10 J.
- Na pola puta. Na visini 2,5 m je Ep = 0,2 × 10 × 2,5 = 5 J, pa je Ek = 10 J − 5 J = 5 J.
- Pri tlu. Ep = 0, pa je sva energija kinetička: Ek = 10 J.
- Brzina. Iz Ek = m × v²/2 sledi v² = 2 × 10 : 0,2 = 100, pa je v = 10 m/s.
- Proveri. 0,2 × 10² : 2 = 10 J, što je početna potencijalna energija.
| Visina | Ep | Ek | Ukupno |
|---|---|---|---|
| 5 m | 10 J | 0 J | 10 J |
| 2,5 m | 5 J | 5 J | 10 J |
| 0 m | 0 J | 10 J | 10 J |
Masa se u računu brzine skraćuje: iz m × g × h = m × v²/2 sledi v² = 2 × g × h. Zato bi i lakša i teža jabuka sa iste visine pale istom brzinom, kao što piše u lekciji Slobodan pad.
3. Klatno i ljuljaška
Klatno se njiše tamo i nazad, a energija se stalno pretvara. U krajnjim položajima klatno na trenutak stane: kinetička energija mu je nula, a potencijalna najveća. Dok se spušta, ubrzava, pa u najnižoj tački ima najveću brzinu i najveću kinetičku energiju. Zatim se penje na drugu stranu i usporava.
Rešen primer: ljuljaška
Dete na ljuljašci se u krajnjem položaju nalazi 0,8 m iznad najniže tačke. Kolikom brzinom prolazi kroz najnižu tačku, ako zanemariš trenje i otpor vazduha?
- Zakon održanja. Potencijalna energija u krajnjem položaju jednaka je kinetičkoj u najnižoj tački: m × g × h = m × v²/2.
- Skrati masu. v² = 2 × g × h = 2 × 10 × 0,8 = 16.
- Brzina. v = 4 m/s, jer je 4 × 4 = 16.
- Proveri. Za dete mase 30 kg: Ep = 30 × 10 × 0,8 = 240 J i Ek = 30 × 4² : 2 = 240 J. Iste su.
4. Telo bačeno uvis
Kada baciš loptu uvis, daješ joj kinetičku energiju. Dok se penje, usporava: kinetička energija prelazi u potencijalnu. Na najvišoj tački lopta na trenutak stane, a sva kinetička energija je postala potencijalna. Zatim lopta pada i sve se odvija obrnuto.
Rešen primer: lopta bačena uvis
Lopta mase 0,5 kg bačena je vertikalno uvis brzinom 8 m/s. Do koje visine će se popeti, ako zanemariš otpor vazduha?
- Kinetička energija na početku. Ek = 0,5 × 8² : 2 = 0,5 × 64 : 2 = 16 J.
- Na najvišoj tački. Lopta miruje, pa je Ep = 16 J.
- Visina. Iz Ep = m × g × h sledi h = 16 J : (0,5 kg × 10 N/kg) = 16 : 5 = 3,2 m.
- Proveri. Bez mase: h = v² : (2 × g) = 64 : 20 = 3,2 m. Isti rezultat.
5. Trenje i toplota
U stvarnosti se ljuljaška posle nekog vremena zaustavi, a loptica koja odskače svaki put odskoči niže. Mehanička energija se smanjuje. Da li to znači da zakon ne važi? Ne. Trenje i otpor vazduha pretvaraju deo mehaničke energije u toplotu: dodirne površine se zagreju. Energija je i dalje tu, samo u obliku unutrašnje energije čestica koje se brže kreću. Vezu između izgubljene mehaničke energije i zagrevanja otkrio je engleski fizičar Džejms Preskot Džul, po kome se zove jedinica za energiju.
Rešen primer: sanke niz brdo
Sanke sa detetom imaju ukupnu masu 30 kg. Kreću iz mirovanja sa vrha brda visokog 5 m, a na dnu imaju brzinu 8 m/s. Koliko je energije trenjem prešlo u toplotu?
- Energija na vrhu. Ep = 30 × 10 × 5 = 1500 J, a Ek = 0.
- Energija na dnu. Ek = 30 × 8² : 2 = 30 × 64 : 2 = 960 J.
- Razlika. 1500 J − 960 J = 540 J prešlo je u toplotu.
- Proveri. 960 J + 540 J = 1500 J: ukupna energija je ista na vrhu i na dnu. Bez trenja bi brzina na dnu bila 10 m/s, jer je 30 × 10² : 2 = 1500 J.
„Energija je nestala”
- Na vrhu 1500 J, na dnu 960 J.
- Zaključak: 540 J je nestalo.
- Pogrešno: energija ne može da nestane.
„Energija je promenila oblik”
- Smanjila se samo mehanička energija.
- 540 J je trenjem prešlo u toplotu: zagrejali su se sneg i saonice.
- Ukupna energija je ostala 1500 J.
6. Pretvaranje energije oko nas
Mašine ne stvaraju energiju, već je pretvaraju iz jednog oblika u drugi koji nam treba.
| Gde | Iz kog oblika | U koji oblik |
|---|---|---|
| hidroelektrana | potencijalna energija vode | električna energija |
| motor automobila | hemijska energija goriva | mehanička energija i toplota |
| biciklista | hemijska energija iz hrane | kinetička energija i toplota |
| elektromotor | električna energija | mehanička energija |
| luk i strela | elastična potencijalna | kinetička energija strele |
Zbog zakona održanja energije nije moguće napraviti perpetuum mobile, mašinu koja bi radila večno bez dovođenja energije ili davala više energije nego što primi. Svaka stvarna mašina deo energije pretvara u toplotu, pa bi bez novog dovođenja energije pre ili kasnije stala.
7. Ogled kod kuće
Trebaju ti loptica koja dobro odskače (teniska ili gumena), metar i drugar koji će posmatrati.
- Postavi metar. Prisloni metar uspravno uz zid, sa nulom na podu.
- Pusti lopticu. Drži je na visini 1 m i pusti je bez guranja.
- Očitaj odskok. Drugar posmatra u visini očiju do koje visine je loptica odskočila. Zapiši rezultat.
- Ponovi. Ponovi tri puta pa izračunaj srednju vrednost. Probaj i sa drugom lopticom ili na tepihu.
- Objasni. Loptica nikad ne odskoči do 1 m. Pri svakom udaru deo energije pređe u toplotu i zvuk, pa je potencijalna energija u najvišoj tački sve manja.
8. Ukratko
- Energija ne nastaje ni iz čega i ne nestaje: samo prelazi iz jednog oblika u drugi. Ukupna energija zatvorenog sistema je stalna.
- Bez trenja i otpora vazduha mehanička energija E = Ep + Ek ostaje ista: koliko se smanji potencijalna, toliko se poveća kinetička.
- Telo koje pada sa visine h ima pri tlu brzinu za koju važi v² = 2 × g × h, bez obzira na masu.
- Trenje pretvara deo mehaničke energije u toplotu. Mehanička energija se smanji, a ukupna ostaje ista.
- Mašine samo pretvaraju energiju. Perpetuum mobile nije moguć.
9. Zadaci za vežbu
U svim zadacima uzmi g = 10 N/kg. Ako nije drugačije rečeno, zanemari trenje i otpor vazduha.
- Telo mase 2 kg pada sa visine 10 m. Kolika mu je potencijalna energija na početku, a kolika kinetička neposredno pre udara o tlo?
- Kamen mase 1 kg pada sa visine 20 m. Kolika mu je potencijalna, a kolika kinetička energija na visini 5 m?
- Kolikom brzinom udari o tlo kamen pušten sa visine 20 m?
- Koja pretvaranja energije se dešavaju kada: a) voda pada niz vodopad, b) strela izleti iz luka, c) kočiš bicikl?
- Lopta je bačena vertikalno uvis brzinom 10 m/s. Do koje visine će se popeti?
- Klatno pustiš iz položaja koji je 20 cm iznad njegove najniže tačke. Kolikom brzinom prolazi kroz najnižu tačku?
- Zašto se ljuljaška posle nekog vremena zaustavi ako je niko ne gura? Da li je njena energija nestala?
- Skejtborder mase 50 kg spusti se iz mirovanja niz rampu visine 2 m. Na dnu ima brzinu 6 m/s. Koliko je energije prešlo u toplotu?
- Pronalazač tvrdi da je napravio točak koji se, kad ga jednom pokrene, okreće večno i pritom pokreće dinamo za sijalicu. Zašto mu ne treba verovati?
- Voda u hidroelektrani pada sa visine 50 m. Kolika je potencijalna energija 1 m³ vode (mase 1000 kg) u odnosu na turbinu? Kolikom bi brzinom ta voda stigla do turbine bez gubitaka?
✓Rešenja10 zadataka
- Ep = 2 × 10 × 10 = 200 J. Pri tlu je sva ta energija postala kinetička: Ek = 200 J.
- Ukupna energija je E = 1 × 10 × 20 = 200 J. Na visini 5 m: Ep = 1 × 10 × 5 = 50 J, pa je Ek = 200 J − 50 J = 150 J.
- v² = 2 × g × h = 2 × 10 × 20 = 400, pa je v = 20 m/s.
- a) Potencijalna energija vode prelazi u kinetičku. b) Elastična potencijalna energija zategnutog luka prelazi u kinetičku energiju strele. c) Kinetička energija bicikla trenjem u kočnicama prelazi u toplotu.
- h = v² : (2 × g) = 100 : 20 = 5 m.
- h = 20 cm = 0,2 m, v² = 2 × 10 × 0,2 = 4, pa je v = 2 m/s.
- Trenje u zglobovima ljuljaške i otpor vazduha pretvaraju njenu mehaničku energiju u toplotu. Energija nije nestala: prešla je u unutrašnju energiju vazduha i delova ljuljaške.
- Ep = 50 × 10 × 2 = 1000 J, Ek = 50 × 6² : 2 = 900 J. U toplotu je prešlo 1000 J − 900 J = 100 J.
- Takav točak bi stalno davao energiju sijalici, a ne bi je odnekud dobijao. To se protivi zakonu održanja energije. Osim toga, trenje bi stalno trošilo deo energije, pa bi se točak i bez sijalice pre ili kasnije zaustavio.
- Ep = 1000 × 10 × 50 = 500 000 J = 500 kJ. v² = 2 × 10 × 50 = 1000, pa je v ≈ 31,6 m/s, jer je 31,6 × 31,6 ≈ 1000.




