Učitava se...

Fizika

Upoznajte fizičke pojave i osnovne pojmove kroz objašnjenja i primere iz svakodnevnog života

Odbijanje svetlosti i ogledala

Ugao od normale

Upadni ugao jednak je odbojnom. Oba ugla se mere od normale, a ne od površine ogledala.
α = β
Zakon
p = l
Lik

Ugao sa ogledalom

Zrak zaklapa 25° sa ogledalom. Upadni ugao je 90° − 25° = 65°, a odbojni je takođe 65°.
25°
Ogledalo
65°
Upadni

Probaj pre otvaranja rešenja

Devojčica stoji 2 m ispred ravnog ogledala. Koliko je udaljena od svog lika?
12
Zadataka
✓
Postupci

Upadni ugao jednak je odbojnom

1. Kako vidimo predmete koji ne svetle

U ovoj lekciji saznaješ šta se dešava kad svetlost padne na neku površinu i po kom pravilu se od nje odbija. Na tom pravilu radi ravno ogledalo, periskop, ogledalo za šminkanje i retrovizor.

Sijalica i Sunce sami šalju svetlost. Knjigu, sto i lice prijatelja vidiš zato što svetlost iz nekog izvora padne na njih, odbije se i stigne do tvog oka. U mračnoj sobi ih ne vidiš, jer nema svetlosti koja bi se od njih odbila. Kako se svetlost prostire od izvora do predmeta, pročitaj u lekciji Prostiranje svetlosti i senka.

Odbijanje svetlosti

Odbijanje (refleksija) svetlosti je pojava kada svetlost padne na granicu dve sredine i vrati se u sredinu iz koje je došla. Glatka uglačana površina koja odbija svetlost tako da u njoj vidiš lik predmeta zove se ogledalo.

Od glatke površine, kao što je ogledalo ili mirna voda, svetlost se odbija uređeno: zraci koji su pali paralelno, odbijaju se takođe paralelno. To je pravilno (regularno) odbijanje. Hrapava površina, kao što je papir, zid ili sneg, sastoji se od sitnih delića nagnutih na sve strane. Svaki delić odbija svetlost na svoju stranu, pa se zraci rasipaju. To je difuzno (raspršeno) odbijanje.

Paralelni zraci se od glatke površine odbijaju paralelno, a od hrapave površine na različite strane
Glatka površina odbija zrake uređeno, hrapava ih rasipa

Difuzno odbijanje je korisno: zahvaljujući njemu vidiš zid ili knjigu iz svakog ugla sobe, a ne samo iz jednog mesta.

2. Zakon odbijanja svetlosti

Da bi opisao kako se zrak odbija, u tački u kojoj zrak pada na ogledalo zamisli pravu normalnu (pod pravim uglom) na ogledalo. Ta prava se zove normala. Zrak koji dolazi je upadni zrak, a zrak koji odlazi je odbojni (odbijeni) zrak.

  • Upadni ugao α je ugao između upadnog zraka i normale.
  • Odbojni ugao β je ugao između odbojnog zraka i normale.
Upadni zrak pada na ogledalo pod uglom od 40 stepeni prema normali i odbija se pod istim uglom sa druge strane normale
Oba ugla se mere od normale, ne od ogledala

Zakon odbijanja svetlosti

α = β

Upadni ugao jednak je odbojnom uglu. Upadni zrak, normala i odbojni zrak leže u istoj ravni, a upadni i odbojni zrak su sa različitih strana normale.

Zrak koji padne normalno na ogledalo (upadni ugao 0°) vraća se istim putem nazad.

Rešen primer: ugao između zraka

Zrak svetlosti pada na ogledalo pod upadnim uglom od 35°. Koliki je odbojni ugao, a koliki ugao između upadnog i odbojnog zraka?

  1. Primeni zakon odbijanja. β = α = 35°.
  2. Saberi uglove. Normala je između zraka, pa je ugao između njih α + β = 35° + 35° = 70°.
  3. Proveri. Polovina od 70° je 35°: normala deli ugao između zraka na dva jednaka dela.

3. Uglovi se mere od normale

U zadacima je ponekad dat ugao između zraka i površine ogledala. Normala i ogledalo zaklapaju prav ugao, pa upadni ugao dobijaš kad taj ugao oduzmeš od 90°.

Rešen primer: ugao sa ogledalom

Zrak zaklapa sa površinom ogledala ugao od 25°. Koliki je upadni, a koliki odbojni ugao? Koliki je ugao između upadnog i odbojnog zraka?

  1. Nađi upadni ugao. α = 90° − 25° = 65°.
  2. Primeni zakon. β = α = 65°.
  3. Ugao između zraka. 65° + 65° = 130°.
  4. Proveri. 65° + 25° = 90°: upadni ugao i ugao sa ogledalom zajedno daju prav ugao.
✕

Ugao meren od ogledala

  • Zrak zaklapa 25° sa ogledalom.
  • „Upadni ugao je 25°, odbojni 25°.”
  • Uglovi nisu mereni od normale, pa je rezultat pogrešan.
✓

Ugao meren od normale

  • Zrak zaklapa 25° sa ogledalom.
  • α = 90° − 25° = 65°, pa je β = 65°.
  • Uvek prvo nacrtaj normalu, pa tek onda meri.

4. Lik u ravnom ogledalu

Kad se pogledaš u ogledalo, izgleda kao da iza stakla stoji još jedna osoba. Zraci sa tvog lica odbijaju se od ogledala i stižu u oko. Oko ne zna da su se zraci odbili, pa ih „produži” unazad, u pravoj liniji. Produžeci se seku iza ogledala, i tamo vidiš lik.

Zraci od vrha i dna predmeta odbijaju se od ravnog ogledala u oko, a njihovi produžeci iza ogledala daju lik na istom rastojanju
Lik je iza ogledala tačno onoliko koliko je predmet ispred njega

Lik u ravnom ogledalu je

  • prividan (imaginaran): nastaje u preseku produžetaka zraka, pa ga ne možeš uhvatiti na zaklonu,
  • uspravan i iste veličine kao predmet,
  • na istom rastojanju iza ogledala kao predmet ispred njega: p = l,
  • zamenjene leve i desne strane: kad podigneš desnu ruku, lik izgleda kao da diže levu.

Ovde je p rastojanje predmeta od ogledala, a l rastojanje lika od ogledala.

Rešen primer: koliko si daleko od svog lika

Stojiš 1,5 m ispred ravnog ogledala. Koliko si udaljen od svog lika? Za koliko se to rastojanje smanji kada priđeš ogledalu 0,5 m bliže?

  1. Gde je lik. l = p = 1,5 m iza ogledala.
  2. Rastojanje do lika. 1,5 m + 1,5 m = 3 m.
  3. Posle pomeranja. Sada je p = 1,5 m − 0,5 m = 1 m, a rastojanje do lika 1 m + 1 m = 2 m.
  4. Uporedi. 3 m − 2 m = 1 m. I lik se približio ogledalu 0,5 m, pa se rastojanje smanjilo dvostruko više.

5. Periskop: dva ravna ogledala

Ravna ogledala služe i da promene pravac svetlosti. Periskop je cev sa dva paralelna ogledala nagnuta pod uglom od 45°. Na podmornici služi da se vidi iznad površine mora.

Periskop: zrak od predmeta pada na gornje ogledalo pod 45 stepeni, skreće naniže, pa se na donjem ogledalu ponovo odbija i stiže u oko
Na svakom ogledalu zrak skreće za prav ugao

Rešen primer: zašto baš 45°

Vodoravan zrak pada na gornje ogledalo periskopa, nagnuto pod 45°. Za koliko stepeni zrak skrene?

  1. Upadni ugao. Ogledalo je nagnuto 45° prema zraku, pa i normala zaklapa sa zrakom 90° − 45° = 45°. Dakle, α = 45°.
  2. Odbojni ugao. β = α = 45°.
  3. Ugao između zraka. 45° + 45° = 90°: zrak skreće pod pravim uglom i ide naniže kroz cev.
  4. Proveri. Na donjem ogledalu se sve ponavlja, pa zrak opet skrene za 90° i izlazi vodoravno, ka oku.

6. Izdubljena i ispupčena ogledala

Ogledalo ne mora biti ravno. Sferno ogledalo je deo uglačane površine lopte. Ako svetlost pada na unutrašnju stranu, ogledalo je izdubljeno (konkavno). Ako pada na spoljnu stranu, ogledalo je ispupčeno (konveksno). Zakon odbijanja važi i za njih: u svakoj tački se upadni ugao meri od normale u toj tački.

Izdubljeno ogledalo skuplja paralelne zrake u žiži ispred ogledala, a ispupčeno ih rasipa kao da dolaze iz žiže iza ogledala
Paralelni zraci i žiža F kod izdubljenog i ispupčenog ogledala

Žiža i žižna daljina

Zraci paralelni glavnoj osi ogledala posle odbijanja prolaze kroz jednu tačku na osi. Ta tačka je žiža (fokus) F. Rastojanje od žiže do temena ogledala je žižna daljina f. Ona je jednaka polovini poluprečnika krivine R:

f = R/2

  • Izdubljeno ogledalo skuplja zrake u žiži. Važi i obrnuto: kad je sijalica u žiži, odbijeni zraci idu paralelno, u uskom snopu. Tako rade farovi i baterijske lampe. Kad je lice bliže ogledalu od žiže, lik je uspravan i uvećan, kao u ogledalu za šminkanje ili brijanje.
  • Ispupčeno ogledalo rasipa zrake, kao da dolaze iz žiže iza ogledala. Lik je uvek prividan, uspravan i umanjen, pa u ogledalo stane širok deo okoline. Zato se koristi za retrovizore.

Rešen primer: žižna daljina

Izdubljeno ogledalo ima poluprečnik krivine 40 cm. Kolika je njegova žižna daljina?

  1. Zapiši šta znaš. R = 40 cm.
  2. Primeni formulu. f = R/2 = 40 cm : 2 = 20 cm.
  3. Proveri. 2 × 20 cm = 40 cm, što je zadati poluprečnik. Žiža je 20 cm ispred temena ogledala.

7. Ogled kod kuće

Trebaju ti: malo ravno ogledalo, baterijska lampa, karton, makaze, list papira, olovka i uglomer. Ogled radi u zamračenoj sobi.

  1. Napravi uzan snop. Iseci u kartonu prorez širok oko 2 mm i postavi ga ispred lampe. Lampa neka leži na stolu.
  2. Postavi ogledalo. Na papiru povuci pravu liniju i uspravi ogledalo duž nje (pridrži ga knjigom). U jednoj tački linije nacrtaj normalu.
  3. Pusti snop koso. Usmeri svetlu traku po papiru tako da padne na ogledalo u tački normale. Olovkom označi tačke na upadnoj i na odbijenoj traci.
  4. Izmeri uglove. Spoji tačke sa tačkom upada i uglomerom izmeri oba ugla od normale. Dobićeš (skoro) iste uglove. Ponovi za još dva položaja lampe.

Snop usmeravaj samo po papiru, nikad u nečije oči. Za ogled ne koristi laser i ne hvataj ogledalom Sunčevu svetlost, i nikad ne gledaj u Sunce, ni direktno ni preko ogledala. Za brz drugi ogled uzmi sjajnu kašiku: unutrašnja strana je izdubljeno ogledalo, a spoljna ispupčeno. Uporedi svoj lik u njima.

8. Ukratko

  • Predmete koji ne svetle vidiš zato što se od njih odbija svetlost. Glatke površine odbijaju pravilno, hrapave difuzno.
  • Zakon odbijanja: upadni ugao jednak je odbojnom (α = β). Oba ugla se mere od normale.
  • Lik u ravnom ogledalu je prividan, uspravan, iste veličine i na istom rastojanju iza ogledala (p = l), sa zamenjenom levom i desnom stranom.
  • Izdubljeno ogledalo skuplja paralelne zrake u žiži, a ispupčeno ih rasipa. Žižna daljina je pola poluprečnika krivine: f = R/2.

Šta se dešava sa svetlošću koja ne odbije, nego pređe u vodu ili staklo, saznaješ u lekciji Prelamanje svetlosti i sočiva.

9. Zadaci za vežbu

  1. Upadni ugao je 50°. Koliki je odbojni ugao? Koliki je ugao između upadnog i odbojnog zraka?
  2. Ugao između upadnog i odbojnog zraka je 80°. Koliki je upadni ugao?
  3. Zrak zaklapa sa površinom ogledala ugao od 30°. Koliki su upadni i odbojni ugao?
  4. Zrak pada na ogledalo normalno. Koliki je upadni ugao i kuda se zrak odbija?
  5. Zid u sobi odbija svetlost, a ipak se u njemu ne vidiš kao u ogledalu. Objasni zašto.
  6. Devojčica stoji 2 m ispred ogledala. Koliko je udaljena od svog lika? Kolika je ta udaljenost kada se udalji još 1 m od ogledala?
  7. Stojiš ispred ogledala i podigneš desnu ruku. Koju ruku, kako ti izgleda, diže tvoj lik? Kakav je lik po veličini?
  8. Izdubljeno ogledalo ima poluprečnik krivine 1,2 m. Kolika je njegova žižna daljina?
  9. Žižna daljina izdubljenog ogledala je 15 cm. Koliki je poluprečnik krivine?
  10. Gde treba postaviti sijalicu u baterijskoj lampi sa izdubljenim ogledalom da bi svetlost izlazila u uskom, paralelnom snopu? Objasni.
  11. Upadni ugao se poveća za 10°. Za koliko se poveća ugao između upadnog i odbojnog zraka?
  12. Čovek visok 1,8 m ima oči 10 cm ispod temena. Kolika najmanje treba da bude visina ravnog ogledala na zidu da bi u njemu video ceo svoj lik? Na kojoj visini od poda je donja ivica takvog ogledala?
✓Rešenja12 zadataka
  1. β = α = 50°. Ugao između zraka je 50° + 50° = 100°.
  2. Ugao između zraka je α + β = 2 × α, pa je α = 80° : 2 = 40°.
  3. α = 90° − 30° = 60°, a β = α = 60°.
  4. Zrak se poklapa sa normalom, pa je α = 0° i β = 0°. Zrak se vraća istim putem nazad.
  5. Zid je hrapav: sitni delići njegove površine nagnuti su na sve strane, pa se zraci sa tvog lica odbijaju u različitim pravcima (difuzno). Ne ostaju uređeni, pa ne mogu da naprave lik.
  6. Lik je 2 m iza ogledala, pa je udaljenost 2 m + 2 m = 4 m. Kad se udalji, p = 3 m, pa je udaljenost do lika 3 m + 3 m = 6 m.
  7. Lik izgleda kao da diže levu ruku, jer su u ravnom ogledalu leva i desna strana zamenjene. Lik je iste veličine kao ti.
  8. f = R/2 = 1,2 m : 2 = 0,6 m = 60 cm.
  9. R = 2 × f = 2 × 15 cm = 30 cm.
  10. Sijalicu treba postaviti u žižu. Zraci koji dolaze iz žiže posle odbijanja od izdubljenog ogledala idu paralelno glavnoj osi, pa svetlost izlazi u uskom snopu.
  11. Ugao između zraka je 2 × α. Ako se α poveća za 10°, ugao između zraka se poveća za 2 × 10° = 20°.
  12. Zrak od temena stiže u oko odbijen na pola visine između temena i očiju: (1,8 m + 1,7 m) : 2 = 1,75 m. Zrak od stopala stiže u oko odbijen na pola visine očiju: 1,7 m : 2 = 0,85 m. Visina ogledala je 1,75 m − 0,85 m = 0,9 m, a donja ivica je na 0,85 m od poda. To je pola visine čoveka, ma koliko daleko stajao.

Sve lekcije

Prijava i Registracija

Prijavite se ili otvorite nalog za brz, siguran i jednostavan pristup vašem profilu i dodatnim sadržajima sajta.
Brza prijava i jednostavna registracija omogućavaju vam siguran i lak pristup vašem profilu.

Registracijom na našem sajtu prihvatate naše Uslove i Pravila korišćenja.