Učitava se...

Fizika

Upoznajte fizičke pojave i osnovne pojmove kroz objašnjenja i primere iz svakodnevnog života

Kinetička i potencijalna energija

Energija kretanja i položaja

Telo u pokretu ima kinetičku energiju, a telo na visini potencijalnu. Obe se mere u džulima.
mv²/2
Kinetička
m·g·h
Potencijalna

Fudbalska lopta

Lopta mase 0,4 kg leti brzinom 10 m/s. Kinetička energija je 0,4 × 10² : 2 = 20 J.
10 m/s
Brzina
20 J
Energija

Probaj pre otvaranja rešenja

Kolikom brzinom treba da trči dečak mase 40 kg da bi imao kinetičku energiju od 500 J?
11
Zadataka
✓
Postupci

Energija kretanja i energija položaja

1. Šta je energija

U ovoj lekciji učiš dva oblika mehaničke energije: kinetičku, koju telo ima zato što se kreće, i potencijalnu, koju ima zbog svog položaja. Naučićeš da ih izračunaš i da ih saberes u mehaničku energiju.

Lopta koja leti može da razbije prozor. Voda koja pada sa brane okreće turbinu. Napeta opruga u igrački pokreće autić. Sva ta tela mogu da izvrše rad: da pomere neko drugo telo ili da ga deformišu.

Energija

Energija je sposobnost tela da izvrši rad. Kada telo izvrši rad, njegova energija se smanji upravo za toliko. Energija se meri istom jedinicom kao rad, džulom (J).

Kako se računa rad, naučio si u lekciji Mehanički rad i snaga. Zbog veze rada i energije, svaki račun u ovoj lekciji daje rezultat u džulima.

2. Kinetička energija

Teniska loptica koja polako dokotrlja do tebe ne može ništa da ošteti. Ista loptica posle snažnog servisa može da ostavi modricu. Kamion i bicikl pri istoj brzini nisu isto opasni. Energija kretanja zavisi i od mase i od brzine.

Kinetička energija

Kinetička energija je energija koju telo ima zato što se kreće. Za telo mase m koje se kreće brzinom v:

Ek = m × v²/2

Masu uvrštavaš u kilogramima, a brzinu u metrima u sekundi, pa energiju dobijaš u džulima. Telo koje miruje nema kinetičku energiju.

Zašto brzina ulazi na kvadrat? Holandski naučnik Vilem Gravesande puštao je tegove sa različitih visina u meku glinu. Utvrdio je da je dubina udubljenja srazmerna kvadratu brzine udara: teg dvostruko brži napravi četiri puta dublje udubljenje. Kod mase nema kvadrata: dvostruko teže telo pri istoj brzini ima dvostruko veću kinetičku energiju.

Rešen primer: fudbalska lopta

Lopta mase 0,4 kg leti brzinom 10 m/s. Kolika je njena kinetička energija?

  1. Zapiši šta znaš. m = 0,4 kg, v = 10 m/s.
  2. Kvadriraj brzinu. v² = 10 m/s × 10 m/s = 100 m²/s².
  3. Uvrsti u formulu. Ek = 0,4 × 100 : 2 = 20 J.
  4. Proveri. Iz Ek = 20 J i m = 0,4 kg dobija se v² = 2 × 20 : 0,4 = 100, pa je v = 10 m/s.

3. Brzina i bezbednost u saobraćaju

Pošto je brzina na kvadrat, mala promena brzine pravi veliku promenu energije. To se najbolje vidi na automobilu.

Stubičasti dijagram kinetičke energije automobila mase 1000 kilograma: pri 10 metara u sekundi 50 kilodžula, pri 20 metara u sekundi 200 kilodžula, pri 30 metara u sekundi 450 kilodžula
Dva puta veća brzina daje četiri puta veću kinetičku energiju, a tri puta veća devet puta

Rešen primer: automobil u gradu i van grada

Automobil mase 1000 kg vozi brzinom 36 km/h, a zatim 72 km/h. Kolika je njegova kinetička energija u oba slučaja?

  1. Pretvori brzine. Podeli sa 3,6: 36 km/h = 10 m/s, a 72 km/h = 20 m/s.
  2. Pri 36 km/h. Ek = 1000 × 10² : 2 = 1000 × 100 : 2 = 50 000 J = 50 kJ.
  3. Pri 72 km/h. Ek = 1000 × 20² : 2 = 1000 × 400 : 2 = 200 000 J = 200 kJ.
  4. Uporedi. 200 kJ : 50 kJ = 4. Brzina je dva puta veća, a energija 2 × 2 = 4 puta veća.

Kočnice zaustavljaju automobil trenjem, koje vrši negativan rad i oduzima mu kinetičku energiju. Pri dvostruko većoj brzini automobil ima četiri puta više energije, pa mu pri istoj sili kočenja treba oko četiri puta duži put da stane.

✕

Brzina ostala u km/h

  • m = 1000 kg, v = 36 km/h
  • Ek = 1000 × 36² : 2 = 648 000 J
  • Skoro 13 puta previše, jer 36 nije brzina u m/s.
✓

Brzina pretvorena u m/s

  • v = 36 km/h = 36 : 3,6 = 10 m/s
  • Ek = 1000 × 10² : 2 = 50 000 J
  • To je 50 kJ, tačan rezultat.

4. Gravitaciona potencijalna energija

Kamen koji leži na tlu ne može ništa da pokrene. Kada ga podigneš na visinu, on dobija mogućnost da padne i nešto udari. Telo na visini ima energiju zbog svog položaja: to je gravitaciona potencijalna energija.

Potencijalna energija

Gravitaciona potencijalna energija tela mase m na visini h je:

Ep = m × g × h

Visina h se meri od nekog izabranog nivoa, na primer od poda ili tla. U zadacima uzimaš g = 10 N/kg.

Odakle ova formula? Da bi telo podigao na visinu h, moraš da izvršiš rad A = Q × h = m × g × h. Taj rad se ne gubi: ostaje sačuvan u telu kao potencijalna energija. Kada telo padne nazad, energija se oslobodi.

Rešen primer: saksija na prozoru

Saksija mase 2 kg stoji na prozoru na visini 5 m iznad trotoara. Kolika je njena potencijalna energija u odnosu na trotoar?

  1. Zapiši šta znaš. m = 2 kg, g = 10 N/kg, h = 5 m.
  2. Uvrsti u formulu. Ep = 2 kg × 10 N/kg × 5 m = 100 J.
  3. Proveri smisao. Toliki rad treba da se saksija težine 20 N podigne 5 m: 20 N × 5 m = 100 J. Zato saksije na prozoru moraju biti dobro pričvršćene.

5. Od kog nivoa se meri visina

Potencijalna energija nije ista za svaki izbor nivoa. Zato uvek kažeš u odnosu na šta je računaš: na pod, na sto, na tlo ili na nivo mora.

Knjiga mase 1 kilogram na polici visine 2 metra: u odnosu na pod ima potencijalnu energiju 20 džula, a u odnosu na sto visine 0,8 metara 12 džula
Ista knjiga ima različitu potencijalnu energiju u odnosu na pod i u odnosu na sto

Rešen primer: knjiga na polici

Knjiga mase 1 kg stoji na polici 2 m iznad poda. Pored police je sto visine 0,8 m. Kolika je potencijalna energija knjige u odnosu na pod, a kolika u odnosu na sto?

  1. U odnosu na pod. h = 2 m, Ep = 1 × 10 × 2 = 20 J.
  2. Visina iznad stola. h = 2 m − 0,8 m = 1,2 m.
  3. U odnosu na sto. Ep = 1 × 10 × 1,2 = 12 J.
  4. Proveri. Razlika 20 J − 12 J = 8 J je potencijalna energija knjige na visini stola u odnosu na pod: 1 × 10 × 0,8 = 8 J.

6. Elastična potencijalna energija

Potencijalnu energiju imaju i deformisana elastična tela: sabijena ili istegnuta opruga, zategnut luk, rastegnuta guma praćke. Kada se oslobode, vraćaju se u prvobitni oblik i vrše rad: luk izbaci strelu, opruga podigne poklopac, praćka izbaci kamenčić. Što je deformacija veća, to je i energija veća. Ovu energiju u ovoj lekciji ne računaš, ali je prepoznaješ.

7. Mehanička energija

Telo može istovremeno i da se kreće i da bude na visini. Tada ima i kinetičku i potencijalnu energiju.

Mehanička energija

Mehanička energija tela je zbir njegove kinetičke i potencijalne energije: E = Ek + Ep.

Rešen primer: lopta u letu

Lopta mase 0,5 kg je u jednom trenutku na visini 4 m iznad tla i kreće se brzinom 6 m/s. Kolika je njena mehanička energija u odnosu na tlo?

  1. Potencijalna energija. Ep = 0,5 × 10 × 4 = 20 J.
  2. Kinetička energija. Ek = 0,5 × 6² : 2 = 0,5 × 36 : 2 = 9 J.
  3. Saberi. E = 20 J + 9 J = 29 J.
  4. Proveri. Obe energije su u džulima, pa smeš da ih sabereš. Kako se ta zbirna energija ponaša dok lopta leti, saznaćeš u lekciji Zakon održanja energije.

8. Ogled kod kuće

Ponovi Gravesandeov ogled. Trebaju ti plitka posuda sa brašnom debljine nekoliko centimetara, kliker ili kuglica od plastelina i lenjir.

  1. Pripremi podlogu. Poravnaj brašno lenjirom.
  2. Pusti kuglicu sa 10 cm. Drži je iznad brašna i pusti je bez guranja. Pažljivo je izvadi i izmeri prečnik i dubinu udubljenja.
  3. Ponovi sa 20 cm i 40 cm. Svaki put prvo poravnaj brašno.
  4. Uporedi. Što je visina veća, kuglica ima veću potencijalnu energiju, pa udari većom kinetičkom energijom i napravi veće udubljenje.

Ponovi ogled sa dve kuglice iste veličine, a različite mase, puštene sa iste visine. Teža kuglica napravi veće udubljenje, jer joj je energija veća.

9. Ukratko

  • Energija je sposobnost tela da izvrši rad. Meri se u džulima.
  • Kinetička energija je energija kretanja: Ek = m × v²/2. Brzinu uvek pretvori u m/s.
  • Dvostruko veća brzina daje četiri puta veću kinetičku energiju.
  • Gravitaciona potencijalna energija je energija položaja: Ep = m × g × h, gde se h meri od izabranog nivoa.
  • Deformisana elastična tela imaju elastičnu potencijalnu energiju.
  • Mehanička energija je zbir kinetičke i potencijalne: E = Ek + Ep.

10. Zadaci za vežbu

U svim zadacima uzmi g = 10 N/kg.

  1. Kolika je kinetička energija tela mase 2 kg koje se kreće brzinom 3 m/s?
  2. Kolika je potencijalna energija tela mase 5 kg na visini 4 m iznad tla?
  3. Biciklista sa biciklom ima masu 80 kg i vozi brzinom 18 km/h. Kolika je njegova kinetička energija?
  4. Koliko puta se poveća kinetička energija tela kada mu se brzina utrostruči? A kada mu se masa udvostruči, a brzina ostane ista?
  5. Teg mase 0,5 kg stoji na polici visine 1,8 m. Kolika je njegova potencijalna energija u odnosu na pod, a kolika u odnosu na sto visine 0,8 m?
  6. Zašto kamen pušten sa veće visine napravi dublju rupu u pesku?
  7. Lift sa putnicima ima masu 600 kg. Popne se iz prizemlja na sprat koji je 15 m više. Za koliko mu se povećala potencijalna energija?
  8. Kolikom brzinom treba da trči dečak mase 40 kg da bi imao kinetičku energiju od 500 J?
  9. Na kojoj visini telo mase 2 kg ima potencijalnu energiju od 300 J u odnosu na tlo?
  10. Dron mase 2 kg leti na visini 30 m brzinom 10 m/s. Kolika mu je mehanička energija u odnosu na tlo?
  11. Kamion mase 10 000 kg i automobil mase 1000 kg voze brzinom 54 km/h. Kolika je kinetička energija svakog vozila i koliko puta je energija kamiona veća?
✓Rešenja11 zadataka
  1. Ek = 2 × 3² : 2 = 2 × 9 : 2 = 9 J.
  2. Ep = 5 × 10 × 4 = 200 J.
  3. v = 18 km/h = 18 : 3,6 = 5 m/s. Ek = 80 × 5² : 2 = 80 × 25 : 2 = 1000 J = 1 kJ.
  4. Kada se brzina utrostruči, energija se poveća 3 × 3 = 9 puta, jer je brzina na kvadrat. Kada se masa udvostruči, energija se poveća 2 puta.
  5. U odnosu na pod: Ep = 0,5 × 10 × 1,8 = 9 J. U odnosu na sto: h = 1,8 m − 0,8 m = 1 m, Ep = 0,5 × 10 × 1 = 5 J.
  6. Na većoj visini kamen ima veću potencijalnu energiju. Dok pada, ona prelazi u kinetičku, pa kamen udara većom energijom i može da izvrši veći rad, tj. da razgrne više peska.
  7. Ep = 600 × 10 × 15 = 90 000 J = 90 kJ.
  8. Iz Ek = m × v²/2 sledi v² = 2 × Ek : m = 2 × 500 : 40 = 25, pa je v = 5 m/s.
  9. h = Ep : (m × g) = 300 J : (2 kg × 10 N/kg) = 15 m.
  10. Ep = 2 × 10 × 30 = 600 J, Ek = 2 × 10² : 2 = 100 J, E = 600 J + 100 J = 700 J.
  11. v = 54 km/h = 15 m/s. Kamion: Ek = 10 000 × 15² : 2 = 1 125 000 J ≈ 1,1 MJ. Automobil: Ek = 1000 × 225 : 2 = 112 500 J ≈ 113 kJ. Kamion ima 1 125 000 : 112 500 = 10 puta veću energiju, jer mu je masa 10 puta veća, a brzina ista.

Sve lekcije

Prijava i Registracija

Prijavite se ili otvorite nalog za brz, siguran i jednostavan pristup vašem profilu i dodatnim sadržajima sajta.
Brza prijava i jednostavna registracija omogućavaju vam siguran i lak pristup vašem profilu.

Registracijom na našem sajtu prihvatate naše Uslove i Pravila korišćenja.